Po planinskim stazama do Los Angelesa ili Tokija...

Po planinskim stazama do Los Angelesa ili Tokija, 35 tisuća volonterskih sati markera.

Planinske staze prepleću većinu Slovenije, vode nas na gotovo svaku uzvisinu, ali ne samo to - po njima bismo mogli prohodati četvrtinu puta oko Zemlje. Za mrežu više od 10 tisuća kilometara planinskih staza u Sloveniji brine 950 volonterskih markera Planinskog saveza Slovenije (PZS), koji su uređenju staza prošle godine posvetili više od 35 tisuća volonterskih sati. Njihovog predanog rada te važnosti markacija, usmjeravajućih tabla i uređenih staza često se svjesni tek kada nešto pođe po zlu. Održavanje i uređenje planinskih staza, novosti na području označavanja i usmjeravajućih tabla, osposobljavanje stručnog kadra, stanje planinskih staza na Koruškoj nakon poplava i savjete za sigurniji posjet brdima ljeti predstavio je Planinski savez Slovenije s koruškim markerima na novinarskoj konferenciji 4. lipnja u Dobrovi kod Dravograda.

Posjetitelji brda često se tek u magli, tami, na uništenoj stazi ili kada zalutamo, svjesni važnosti markacija, usmjeravajućih tabla i uređenih staza, koje nam omogućuju sigurniji i bezbrižniji posjet brdima. "Planinska organizacija brine za mrežu planinskih staza ukupne duljine 10.124 kilometara, uz to bdije i nad oko 2000 kilometara turno-biciklističkih staza, što znači da bismo po slovenskim planinskim stazama mogli prohodati četvrtinu puta oko svijeta, jer je opseg Zemlje približno 40 tisuća kilometara. Ako bismo sve planinske staze u Sloveniji poravnali u jednu stazu, odvela bi nas do Los Angelesa ili do Tokija," na novinarskoj konferenciji je zgovorno usporedbu dao predsjednik Planinskog saveza Slovenije Jože Rovan, marker već više od 50 godina. Iako bi za uređenje planinskih staza zaslužili olimpijsku medalju, volonterskim markerima PZS najviše znači zahvala iz usta planinara, koji primijete i cijene njihov marljivi rad.

Većina, 9.993 kilometara, su lake planinske staze, 81 kilometar su zahtjevne i 50 kilometara vrlo zahtjevne planinske staze. Za njih pod krovom Komisije za planinske staze Planinskog saveza Slovenije (KPP PZS) brinu volonterski markeri, članovi planinskih društava, koji su skrbnici planinskih staza. "Trenutno je registrirano 950 markera PZS, koji planinske staze produžuju, markiraju, čiste i uređuju volonterski, za dobro svih posjetitelja, kako domaćih tako i stranih. Pri održavanju planinskih staza pomažu sredstva Ministarstva gospodarstva, turizma i sporta, uz to su markeri za uređenje planinskih staza u 2024. godini posvetili 35.355 volonterskih sati, što je dobrih 37 sati po svakom markeru, dakle približno jedan radni tjedan volonterskog rada godišnje. Jedan marker brine za 11 kilometara planinskih staza, što je gotovo dvostruka duljina staze iz Vrata po vrlo zahtjevnoj Tominškovoj stazi na Triglav," objasnio je Rovan, također instruktor markera.

Planinski savez Slovenije uvodi nove usmjeravajuće table, koje će postupno zamijeniti trenutne. Usmjeravajuće table daju informaciju o ciljevima na planinskoj stazi, vremenu hoda do tamo, planinskom društvu koje je skrbnik tog dijela staze, i zahtjevnosti planinske staze, koja je na novim tablama bolje vidljiva u kombinaciji crne i žute boje. Sve nove table imaju dodane logotipe obilaznica po kojima prolaze, te tablicu stajališta s nadmorskom visinom, brojem 112 za poziv u nuždi i QR-kodom koji nas povezuje s aplikacijom maPZS. Slične tablice stajališta s dodanim pečatom postavit će planinska organizacija i na svim planinskim kolibama ili drugim kontrolnim točkama Slovenske planinske staze i Slovenske turno-biciklističke staze, da bi planinari mogli pečatirati svoje dnevnike, čak i ako je koliba zatvorena.

Besplatna aplikacija Planinskog saveza Slovenije maPZS korisnicima prikazuje sve označene planinske staze u Sloveniji, stoga je odličan pomoćnik kako za planiranje izleta kod kuće tako i za orijentaciju na terenu. Podaci maPZS su pouzdani i ažurni, jer ih dnevno ažuriraju skrbnici staza, markeri PZS. Osim toga, maPZS omogućuje korisniku jednostavno izvješćivanje o oštećenjima na stazi, koja planinari mogu prijaviti i na e-adresu poskodbe.poti@pzs.si. Zbog velikog zanimanja, voditelj projekta Andrej Stritar je u svibnju održao web seminar o korištenju maPZS, snimka kojeg je na web stranici PZS, a vrijedi spomenuti da se maPZS preuzima na web adresi mapzs.si a ne u trgovini za aplikacije.

"Laka planinska staza nema posebnu oznaku, po njoj se krećemo s uobičajenom planinskom opremom, pri hodu se ne treba pomagati rukama. Ali moramo biti svjesni da iako je laka planinska staza tehnički nezahtjevna, može biti kondicijski naporna, ako je duža ili s velikom visinskom razlikom. Trokut označava zahtjevnu planinsku stazu, koja je više izložena, stoga se na pojedinačnim težim mjestima pomažemo rukama. Trokut s uskličnikom označava vrlo zahtjevnu planinsku stazu, gdje je upotreba ruku nužna, ima ugrađene klinove i čelične užadi, koji omogućuju siguran prolaz na područjima koja bi inače za obične planinare bila neprohodna. Važno je da se planinari odgovorno odlučuju na koliko zahtjevnu planinsku stazu će krenuti, i odaberu takvu kojoj će biti dorasli," planinarima polaže na srce prvi čovjek slovenske planinske organizacije Jože Rovan.



Rovan je pokazao i primjer nove opozorilne table kao nadogradnju zajedničke kampanje Sigurna staza u slovenske gore: "Nove dvojezične opozorilne table na polazištima vrlo zahtjevnih planinskih staza su nadogradnja zajedničke kampanje s Gorskom spasilačkom službom Slovenije, Slovenskom turističkom organizacijom, Policijom i Triglavskim narodnim parkom. Namijenjene su upozorenju manje iskusnih posjetitelja brda na područjima gdje je i više intervencija gorskih spasilaca. Pri odabiru bio je osnovni kriterij laka dostupnost polazišta, jer su pristup cestom i zatim kratka staza do polazišta za neiskusne mogu biti kobni." Nova tabla već stoji pod Komarčom na stazi na Triglavska jezera, do vrhunca ljetne planinske sezone postavit će ih i kod Klina u Vratima za Tominškovu stazu te na raskršćima za Hanzovu stazu u Prisojniku, Hanzovu stazu na Malu Mojstrovku, za Žrelo u Storžiču i za Turski žleb iznad Okrešlja.

Opremu s kojom krećemo na pojedinačnu planinsku turu ili izlet prilagođavamo prema zahtjevnosti i duljini planinske staze i nadmorskoj visini koju moramo savladati, istaknuo je generalni tajnik PZS i instruktor planinskog odgoja Damjan Omerzu: "Preporučujemo da u ruksaku uvijek budu osobni komplet prve pomoći, alu-folija, čelna svjetiljka i rezervne baterije, mobilni telefon s punom baterijom, karta, jer pametni telefon može i otkazati, rezervna hrana, dovoljno tekućine te topla odjeća i zaštita od kiše i sunca. Na zahtjevne planinske staze sa sobom uzimamo i kacigu, a ako nas staza vodi preko čeličnim užetom osiguranih dijelova vrlo zahtjevnih planinskih staza, i samovarovalni komplet. Nepogrešiv dio opreme je i odgovarajuća obuća. Na lakšim stazama to mogu biti i niže planinske cipele s kvalitetnim potplatom, za visokogorje preporučujemo više cipele koje pružaju dodatnu potporu i zaštitu." Upozorio je i da su usprkos ljetnom vremenu uvjeti u visokogorju još uvijek zimski, iznad 2000 metara još je puno snijega i niže su snježna polja česta. Brojne visokogorske staze još su barem djelomično pod snijegom, stoga su za posjet visokogorju obvezni cepin, dereze, kaciga, visoke planinske cipele i topla odjeća.

"Mnogi posjetitelji brda uopće ne znaju da planinske staze uređujemo volonterke i volonteri markeri. Za siguran korak posjetitelja posvećujemo svoje slobodno vrijeme i neki dan dopusta, da ne spominjem sav naporni rad i trud. Sve za siguran korak," srčani rad markera osvijetlio je i Drago Kure, voditelj Odbora za planinske staze Koruške i instruktor markera iz Planinskog društva (PD) Ožbalt-Kapla te dodao: "Većina planinskih staza kategorizirana je kao lake, stoga markeri imamo s održavanjem i uređenjem najviše posla na tim stazama, koje leže u sredogorju i niže ležećim područjima. Te su i najposjećenije te zbog sve većeg broja ljudi na stazama i prirodnih pojava, kao što su oluje, vjetrolomi, klizišta, poplave i druge nepogode, i više izložene uništenju."

Markeri stalno nadziru staze koje održavaju. Osnovno održavanje planinskih staza obuhvaća provedbu mjera za njihovu primjerenu prohodnost te crtanje ili obnavljanje markacija i drugih pripadajućih oznaka, obnavljanje natpisa ili postavljanje usmjeravajućih tabla na raskrižjima planinskih staza, na polazištima i drugdje na stazama. Na područjima gdje treba poboljšati prohodnost zbog utjecaja erozije, zbog strmine ili otvorenosti, markeri rade dodatne učvršćenja od drveta, kao što su stepenice, bočne ojačanja rubova staze s trupcima ili drvene ograde. U visokogorju i drugdje gdje su zahtjevni i opasni prolazi, ugrađuju klinove i čelične užadi.

Markeri PD Dravograd na planinskoj stazi prema Šteharskom vrhu, koja je dio Koruške planinske staze, prikazali su čišćenje staze, i to Marjan Epšek i Ivan Lužnic košnju trave i piljenje grana, Ivana Kotnik i Brigita Skrube markiranje staze i čišćenje usmjeravajućih tabla. Na drvo su nacrtale najprepoznatljiviju oznaku, crveni kolobar s bijelom točkom u sredini - Knafelčevu markaciju, koja nas već 103 godine vodi po planinskim stazama. "Markaciju se crta tako da je vidljiva u smjeru hoda. Obično je nacrtana u visini očiju na desnoj strani na drveću, stijenama, ponekad i na drugim objektima. Odmah iza raskrižja obično je vidljiva sljedeća markacija, koja potvrđuje da smo na pravoj stazi. Markaciju je uveo planinar i kartograf Alojz Knafelc 1922. godine i zato se naziva po njemu - Knafelčeva markacija," rekla je Ivana Kotnik.

Kvalitetan rad markera i jedinstveni postupci uređenja planinskih staza rezultat su osposobljavanja koja već niz godina provodi Komisija za planinske staze Planinskog saveza Slovenije (KPP PZS). "Marker ne može biti svatko, niti svatko smije crtati oznake na planinskim stazama, markeri pohađaju posebna osposobljavanja i postupno se osposobljavaju za rad na planinskim stazama. Trenutno je registrirano 950 markera PZS, od toga 23 instruktora markera. Veseli nas što je u našim redovima sve više markera žena, trenutno 165, također i tri instruktorice," zadovoljan je Maksimiljan Kotnik, voditelj Odbora za osposobljavanje KPP PZS i instruktor markera iz PD Dravograd.

Kako je objasnio Kotnik, svatko koga zanima briga za planinske staze mora najprije obaviti osnovno obrazovanje, osposobljenost markera dijeli se po slovima: "Marker kategorije A je početnik, crta markacije, ručno čisti staze i pomaže iskusnijima. Nakon dvije godine aktivnosti može ići na osposobljavanje za markera kategorije B, koji radi uglavnom u sredogorju, gdje se najviše koristi drvo, stoga i obavlja tečaj za rad s motornom pilom. Oni koji žele još nadograditi svoje znanje, mogu se prijaviti na tečaj za markera kategorije C, koji obavlja najzahtjevnije poslove, većinom u visokogorju, uglavnom u stijenama." Samo najiskusniji markeri produžuju i održavaju staze na dijelovima planinskih staza opremljenim klinovima, stepnim klinovima, čeličnim užadima, nosačima, uklesanim stepenicama, produženim policama i drugim zahtjevnim elementima, te organiziraju akcije na najzahtjevnijim planinskim stazama u okviru Tehničke grupe Komisije za planinske staze PZS. Markeri svih kategorija moraju svakih pet godina pohađati obnoviteljski tečaj, gdje im instruktori predstavljaju novosti na području markiranja, s naglaskom na upotrebu elektroničkih i navigacijskih uređaja koji se koriste pri uređenju planinskih staza, jer markeri moraju brinuti za što veću kvalitetu katastra planinskih staza.

Koruški markeri prikazali su i izradu stepenica, koje se izrađuju za sigurniji prolaz strmog dijela planinske staze. Vrlo su dobrodošle nakon kišnih ili snježnih padalina, kada je teren klizav i cipele blatne, prolaz po stepenicama je sigurniji. Za njihovu izradu koriste zdravo drvo otporno na vlagu (hrast, kesten, ariš), za kolce drvo akacije. Željeznim šipkom naprave malu rupu, teškim čekićem zabiju kolce, polože poprečni trupac, bušilicom izbuše rupu u kolac i zabiju čavao. Tako spoje kolac i trupac i odostraga ispune kamenjem, pijeskom ili zemljom, gornji dio trupca narebriče da je manje klizav. Ako teren dopušta, ponekad naprave i stepenice od kamena.

U nepogodama prije dvije godine oštećena je većina planinskih staza na Koruškoj, uglavnom u Mežiškoj dolini te na području Črne, Pece, Olševe i Raduhe, koje su marljivi markeri već sve obnovili. "Na planinskoj stazi Bukovnik-Koča na Grohatu obnovili smo stepenice koje je odnio bujični potok. Jako oštećenu stazu Jama Topla-Dom na Peci obnavljali smo tri dana s tehničkom grupom markera. Postavili smo klinove i čelične užadi, u stijenu udubili dvije stepenice, napravili stepenice preko nagiba. Preko bujičnog potoka postavili smo deblo ariša, pričvrstili ga metalnim klinovima za drvo te zasuli kamenjem. Već u rujnu 2023. ujedinjeni markeri iz cijele Slovenije na danu slovenskih markera na Pohorju i Kozjaku uredili 112 kilometara planinskih staza koje su to ljeto pogodili vjetrolom i bujični potoci. Koruški markeri obnovili smo i sve preostale oštećene planinske staze, tako da su sada sigurno prohodne i pozivamo planinare na Korušku," aktivan rad koruških markera opisao je voditelj Odbora za planinske staze Koruške Drago Kure. Dan slovenskih markera, radna akcija koju organiziraju Komisija za planinske staze PZS i MDO PD Podravja, bit će ove godine 5. srpnja i markeri iz cijele Slovenije obnavljat će staze na Boču, južnom Pohorju i dijelu Haloza.

Upravo planinska staza od jame Topla do Male Pece primila je sredstva za obnovu prošle godine u okviru akcije Naj planinska staza i ove godine će Zavarovalnica Triglav omogućiti obnovu pobjednice u izboru naj planinske staze 2025. Planinari još do 8. lipnja mogu dati glas za jednu od šest odabranih staza, koja po njihovom mišljenju najviše treba obnovu.

Najnovija epizoda podcasta PZS U stijeni također vodi među markere, jer je Miha Habjan ugostio izuzetno iskusnog markera i instruktora Boštjana Gortnarja, niz godina neizostavnog u tehničkim akcijama markera na vrlo zahtjevnim planinskim stazama: Biti marker - srčanost volontera na 10.000 kilometara planinskih staza po Sloveniji.

Rad markera bit će moguće upoznati i na danu slovenskih planinara, koji će biti 14. lipnja na Jančah. Planinski savez Slovenije i Planinsko društvo Litija, koje ove godine slavi 120 godina, pripremaju cjelodnevno planinsko događanje kod Planinskog doma na Jančah, doživljaje za mlade planinare, obitelji i odrasle, vođene planinske i turno-biciklističke izlete, športsko penjanje, predstavljanje rada markera i gorskih spasilaca i još mnogo zanimljivog.