Posebna nagrada zlatnog cepina 2025

Posebna nagrada zlatnog cepina 2025 Anji Petek i Patriciji Verdev.

Povijest zlatnog cepina su vidno obilježili slovenski alpinisti, ali prvi put će biti nagrađene dvije slovenske alpinistice. Anja Petek i Patricija Verdev će na ovogodišnjoj dodjeli najprestižnijih međunarodnih alpinističkih priznanja primiti posebnu nagradu za ženski alpinistički dosežek, i to za njihov lanjski prvi pristup na šesttisućnik Lalung I po novoj liniji i prečenje planine u udaljenom dijelu indijske Himalaje. Organizatori su objavili i popis istaknutih uspona u 2024. godini, među kojima su četiri slovenska, koji se još natječu za zlatni cepin 2025 za najistaknutije alpinističke uspone prethodne godine. Dodjela zlatnih cepina bit će između 9. i 12. prosinca 2025. u San Martino di Castrozza u Italiji.

Organizatori dodjele zlatnih cepina objavili su 12. listopada 2025. na Festivalu sporta u Trentu ovogodišnje dobitnice posebne nagrade za dosežke u ženskom alpinizmu: slovenske alpinistice Anju Petek (Zgornjesavinjski alpinistični klub Rinka) i Patriciju Verdev (Alpinistični odsek Planinskega društva Celje Matica) za njihov prvi pristup na Lalung I (6243 m). Na himalajski šesttisućnik popele su se po istočnom grebenu kroz 2000-metarsku novu liniju Here Comes the Sun (M6+ AI5+), prešle planinu i spustile po zapadnom grebenu te preko sjeverne stjene; uspon u alpskom stilu obavile su između 9. i 14. rujna 2024.

Ova posebna nagrada namijenjena je isključivo promicanju ženskog alpinizma i dodjeljuje se za izuzetan ženski uspon prethodne godine, ili alpinistici za više dosežaka u prethodnom razdoblju, ili za karijeru pojedine alpinistice. Ove godine nagrada će biti dodijeljena treći put, nakon što ju je prošle godine za izuzetnu karijeru primila talijanska alpinistica Nives Meroi — s mužem, pograničnim Slovencem Romanom Benetom, prvi su par koji je osvojio svih četrnaest osamtisućnika — a 2023. godine primile su je alpinistice Capucine Cotteaux (Francuska), Caro North (Švicarska) i Nadia Royo (Španjolska), koje su preplezale istočnu stijenku Northern Sun Spire na Grenlandu.



Međunarodni žiri i tehnički odbor zlatnog cepina, najvišeg priznanja za alpinističke dosežke na svijetu, odlučili su da posebnu nagradu za ženski alpinizam za 2025. dodijele usponu na Lalung I, jer se radi o "istraživačkom prvom usponu na šesttisućnik u rijetko posjećenoj regiji, potpunom prečenju planine, čistom alpskom stilu penjanja po zahtjevnom terenu i izuzetnoj predanosti, posebno tijekom prečenja vrha u lošem vremenu. Sve te kvalitete savršeno odražavaju vrijednosti nagrade zlatni cepin, a uspon na Lalung I nadamo se da će nadahnuti buduće generacije alpinistkinja".

Na kraju udaljene doline Lalung dižu se vrhovi Chiling I i II te Lalung I, II i III, na granici između regija Zanskar i Kishtwar. Alpinistička povijest ovog područja slabo je dokumentirana, a godinama su netočna imena i visine uzrokovale znatnu zbunjenost oko vrhova, karakteristika i dolina. Jedno je jasno: prije 2024. nijedan od vrhova Lalung nije bio zabilježen kao preplezan.



"U rujnu 2024. Slovenke Anja Petek i Patricija Verdev, članice četveročlane ženske ekspedicije, nakon postavljanja naprednog baznog kampa (ABC) na 4800 metara, u pet dana preplezale su oštar i zahtjevan istočni greben Lalunga I. Dan i pol morale su provesti u šatoru zbog lošeg vremena. Zadnju večer, malo ispod vrha, izgubile su šatorske šipke u vjetru i noć provele u bivak vrećama. Magla sljedećeg jutra otežala je orijentaciju, ali su vrh dosegle 14. rujna u 9 sati. Zatim su obavile dug spust po zapadnom grebenu, pa s pet spustova užetom preko sjeverne stjene u 18:30 dosegle ledenjak Lalung. Odande su nastavile spust do naprednog baznog kampa, što je trajalo još osam sati," zapisano je u obrazloženju. Dodano je još da su po dolasku u kamp, koji su očekivale mirnim, ustanovile da je boravak njihovih kolegica bio sve samo ne opušten, jer je kamp više noći zaredom bio meta medvjeda koji su pocijepali šatore i odnijeli velik dio hrane. Drugi navez u ekspediciji, Ana Baumgartner (AO PD Ljubljana Matica) i Urša Kešar (AO PD Kranj), zbog Uršinih problema s visinom vratile su se u bazni kamp i preplezale kraće nove smjerove u obližnjoj granitnoj sjevernoj stjeni.

"Počasna nagrada predstavlja veliko priznanje za višegodišnje skupljanje iskustava, za naš istraživački duh, za našu volju i upornost te prije svega za povjerljivi odnos koji smo s Patricijom izgradile tijekom priprema i ekspedicije, koji njegujemo i danas," sažela je misli uz radosnu vijest Anja Petek, najuspješnija slovenska alpinistica posljednjih godina, i dodala: "Očito mi Slovenci znamo u svojim idejama biti inovativni, odvažni i istovremeno promišljeni te smo spremni uložiti maksimalan trud u ideje. Mislim da se to u slovenskom alpinizmu odražava kroz povijest, s obzirom na prepoznatljivost slovenskih alpinista i uspona u svijetu. Za nagrade kao što je ova treba biti i u pravo vrijeme na pravom mjestu da dođe do simbioze sreće i spremnosti."



Petek i Verdev već su u studenom 2024. za uspon na Lalung I primile međunarodnu nagradu za ženske alpinističke dosežke "jekleni angel", a u prosincu ove godine kao prve slovenske alpinistice primit će posebnu nagradu zlatnog cepina za dosežke u ženskom alpinizmu. "Prije tri godine, kada je postalo poznato da će u okviru dodjele zlatnog cepina dodjeljivati i posebnu nagradu za ženski alpinizam, to me jako razveselilo. Organizacija je dala jasnu podršku ženskom alpinizmu. I danas ne mogu vjerovati kakva nas je čast zadesila," ponosno je rekla Anjina soplezalica Patricija Verdev i istaknula: "Nadam se da će ljudi iz ovog događaja dobiti prije svega poticaj da slijede svoje ciljeve i snove, da rade ono što ih usrećuje te da ustraju na svom putu u zacrtanom smjeru. To je ono što smo mi radile na ovoj ekspediciji."



Najviše međunarodne alpinističke nagrade zlatni cepin bit će dodijeljene između 9. i 12. prosinca 2025. u San Martino di Castrozza u Italiji; među 70 istaknutih uspona 2024. godine nalaze se i četiri koja su ostvarili slovenski alpinisti. Osim uspona naveze Petek-Verdev na Lalung I, tu je i 2000 visinskih metara duga nova linija Slovenaca Aleša Česna i Britanca Toma Livingstona po zapadnom grebenu na Gasherbrum III (7952 m) u Karakorumu, novi solo uspon Matica Jošta na Spao Ri (T9, 6107 m) u indijskoj Himalaji po novoj liniji u sjevernoj stjeni te nova linija slovensko-britanskog naveza Gašper Pintar-Tom Livingstone u južnoj stjeni planine Mt Dickey na Aljaski. Dobitnici zlatnog cepina 2025 za izuzetne alpinističke dosežke u prošloj godini bit će poznati naknadno; izabrat će ih međunarodni stručni žiri od sedam uglednih imena iz svijeta alpinizma: Ethan Berman, Aymeric Clouet, Young Hoon Oh, Ines Papert, Enrico Rosso, Jack Tackle i Mikel Zabalza. U Italiji će dodijeliti i zlatni cepin 2025 za životno djelo u alpinizmu, čiji dobitnik također još nije poznat.

Povijest zlatnog cepina vidno su obilježili slovenski alpinisti, koji su u 35 godina dodjele najvišeg alpinističkog priznanja već jedanaest puta nagrađeni. Prvi dodijeljeni zlatni cepin 1992. za prvi uspon po južnom stupu Kangchenjunge (8476 m) primili su Marko Prezelj i Andrej Štremfelj, koji je 2018. bio i prvi slovenski dobitnik zlatnog cepina za životno djelo u alpinizmu. 1997. su ga primili Tomaž Humar i Vanja Furlan za novu liniju u sjeverozapadnoj stjeni Ama Dablama (6812 m) u Nepalu. 2007. Marko Prezelj je nagradu zlatni cepin primio već drugi put, zajedno s Borisom Lorenčičem za preplezanu novu liniju u stupu Chomolharija (7326 m); iste godine Pavle Kozjek je po mišljenju publike primio zlatni cepin za prvi solo uspon na Cho Oyu (8201 m) i objavu fotografije pokolja tibetanskih izbjeglica na prijevoju Nangpa La. 2012. Luka Stražar i Nejc Marčič primili su zlatni cepin za prvu liniju u K7 West (6858 m) u Pakistanu, 2015. za prvi uspon u sjevernoj stjeni Hagshua (6657 m) u indijskoj Himalaji Aleš Česen, Luka Lindič i Marko Prezelj te 2016. za prvu liniju na Cerro Kishtwar (6173 m) u Indiji Urban Novak i Marko Prezelj, zajedno s Amerikancem Haydenom Kennedyjem i Francuzom Manuem Pellissierjem. 2019. Aleš Česen i Luka Stražar primili su zlatni cepin za prvi uspon na Latok I (7145 m) sa sjeverne strane, popevši se na sedamtisućnik u Karakorumu s Britancem Tomom Livingstonom. 2022. Silvo Karo primio je zlatni cepin za životno djelo kao drugi Slovenac. Kao prve slovenske alpinistice Anja Petek i Patricija Verdev primit će 2025. posebnu nagradu za dosežke u ženskom alpinizmu za prvi pristup na Lalung I (6243 m) u indijskoj Himalaji.