Posljedice globalnog zatopljenja u Alpama

Zürich - Alpski ledenjaci izgubili su deset posto volumena u vrućem ljetu 2003., tvrde istraživači sa sveučilišta u Zürichu; danas je sačuvano samo između polovine i trećine volumena iz pedesetih godina 19. stoljeća. Daljnje zatopljenje atmosfere za tri stupnja Celzija moglo bi uzrokovati da do kraja stoljeća nestane 80 posto ledenjačkog leda. To bi moglo ugroziti život i turizam u ovom europskom planinskom lancu. Porast temperatura barem je djelomično razlog zašto pet milijuna tona stijena polako klizi s jednog od najpoznatijih švicarskih vrhova, oko 4.000 metara visokog Eigerja, čija zloglasna sjeverna stjena zahtijevala je živote mnogih koji su je pokušali osvojiti. Upravo ta prirodna predstava ispod Eigerja privlači sve više posjetitelja. Hansrüdi Burgener, koji ima planinsku kolibu nasuprot klizeće stijene, dnevno prima i do 800 posjetitelja, što je dvostruko više nego inače. Svi se nadaju da će svjedočiti urušavanju litice. To se još neće dogoditi tako brzo, iako svakih nekoliko minuta čuje se glasno pucanje, praćeno oblakom prašine. Stijenska masa se isprva pomicala po metar na dan, sada se njezina brzina usporila. Nitko još ne može predvidjeti kada će skliznuti niz padinu.
Grmljavinska predstava prirode upozorava da su i Alpe snažno pogođene globalnim zatopljenjem Zemlje te da upozorenja stručnjaka o topljenju vječnog leda i u njemu smrznutog tla, koje drži planine na okupu, nisu izmišljena. U budućnosti će svi ti čimbenici u planinskom svijetu ostaviti još veće posljedice, uključujući i mnoge povremeno strašne nesreće među planinarima, koje stručnjaci pripisuju sve nestabilnijim uvjetima na većim visinama i na planinskim grebenima. Kao što objašnjava geolog Hans Rudolf Keusen, koji je s tvrtkom Geotest pozvan da prati klizanje Eigerja, oprezniji je u davanju procjena i naglašava da Alpe neće tako brzo propasti. Velike stijene rušile su se u Alpama još prije nego što se atmosfera Zemlje počela zagrijavati. Već 1806. godine velika masa u blizini planine Rigi, čak 20 puta veća od spomenute na Eigerju, pokopala je pod sobom 457 ljudi, izbrisala selo Goldau s karte i upisala se u povijest kao jedna od najvećih prirodnih katastrofa u Švicarskoj. Kao što naglašava Keusen, u Švicarskoj u prosjeku svakih 20 do 50 godina odlomi se stijena veća od milijun kubičnih metara.

vir: E-DELO   www.delo.si