Postupno stjecanje iskustava i znanja za sigurniji posjet planinama

Za sigurniji posjet planinama ključni su postupno stjecanje iskustava, temeljito planiranje ture, poznavanje aktualnih uvjeta i objektivnih opasnosti u planinama, meteorologije, prve pomoći, orijentacije, različitih tehnika kretanja, potrebne opreme i znanja njezine upotrebe te poštanski odnos prema planinama. Organizirane i stručno vođene ture, koje predstavljaju proces učenja u prirodi, ulaganje su za sigurniji posjet planinskom svijetu i poziv ljubiteljima planina u planinarsko društvo, istaknula je Planinska zveza Slovenije prije početka ljetne planinarske sezone 7. lipnja u Kamniškoj Bistrici. Nesreća u planinama može se dogoditi svakome i ni najsposobniji pojedinci nisu iznimka, istina je međutim da je među intervencijama gorskih spasilaca vrlo malo događaja na organiziranim planinarskim aktivnostima.

Organizirane i stručno vođene ture najbolje su jamstvo za sigurniji posjet planinskom svijetu. "Ključno je postupno stjecanje iskustava! Svaka aktivnost pod vodstvom stručno osposobljenih dobrovoljnih vodiča PZS također je proces učenja, u kojem osposobljavamo sudionike za samostalno kretanje u planinskom svijetu. Na vođenim izletima, planinarskim taborima, orijentacijskim natjecanjima, planinarskim školama i drugdje nudimo sudionicima mogućnost stjecanja znanja i iskustava iz različitih područja planinarstva za sigurnije kretanje u planinama. Osim toga, gorski spasitelji bilježe vrlo malo spašavanja na organiziranim planinarskim aktivnostima, što može biti dodatni poziv planinarima da se učlane u planinarsko društvo i iskustva stječu postupno pod vodstvom vodiča PZS. Raznovrsna planinarska djelatnost članovima planinarskih društava nudi tako stručno vođene i organizirane planinarske izlete kao i društvo istomišljenika ljubitelja prirode u njihovoj omiljenoj aktivnosti," istaknuo je generalni sekretar PZS i instruktor planinske odgoje Damjan Omerzu, voditelj novinarskog planinarskog izleta na Jermancu iznad Kamniške Bistrice, gdje je Planinska zveza Slovenije predstavila aktualne sadržaje za sigurniji posjet planinama na početku ovogodišnje ljetne planinarske sezone.

Dobrovoljni vodiči Planinske zveze Slovenije (PZS) osposobljavaju se pod okriljem krovne organizacije već 65 godina, posljednjih 20 godina Vodnička komisija PZS brine o osposobljavanju vodiča po jedinstvenim kriterijima i praćenju novosti u području dobrovoljnog vodstva. "Uloga vodiča PZS vrlo je važna, jer moraju osigurati kvalitetno i sigurno vođenje grupnih izleta, pohoda, tura, turnih smučanja i planinarskih tabora te savjetovati sudionike u pogledu sigurnog kretanja, opreme i njezine upotrebe, upozoravati ih na opasnosti na turi i znati se orijentirati na terenu. Sudionicima predstavljaju okolinu i zanimljivosti, poput flore, faune i kulturnih znamenitosti, prilagođavaju se grupi u pogledu brzine kretanja, predviđaju odmore, pomažu slabijima u grupi, u slučaju nesreće pružaju osnovnu prvu pomoć i osiguravaju da ne zavlada panika. Stoga vodiči nose veliku odgovornost, nagrada svim vodičima je uspješno završena tura i zadovoljni sudionici," istaknuo je načelnik Vodničke komisije PZS Franc Gričar, također instruktor planinske odgoje i vodič PZS s zavidnom kilometražom.

U 2021. godini registrirano je 1474 dobrovoljna vodiča PZS, koji aktivno djeluju u 189 planinarskih društava po cijeloj Sloveniji. Dobra polovica (786) starija je od 50 godina, s (većinom) dugogodišnjim vodničkim iskustvima, manje od polovice (559) u dobnom rasponu između 30 i 50 godina, zanimanje za vodstvo veliko je i među mlađima, jer trenutno djeluje 129 vodiča u dobi od 18 do 30 godina. Osim njih, još je 52 pripravnika za vodiče. Prema podacima ankete za planinarska društva, u 2021. godini u društvima je provedeno više od šest tisuća planinarskih aktivnosti, tako jedno- kao i višednevnih, u provedbi većine sudjelovali su vodiči PZS.

Vođena planinarska tura predstavlja proces učenja i znači prijenos znanja i iskustava, osvijetlio je s različitih gledišta Jože Drab - kao dobrovoljni vodič PZS, autor priručnika Osnove planinstva i mentor gorniškog krožka na OŠ Sostro: "U mom radu s mladima, bilo kao otac ili kao učitelj u školi, vodi me načelo da djeci treba približiti planine, da ih razumiju i zavole. Što više budu čuli o temama povezanim s planinama, to više će zapamtiti. Ako su sadržaji također podneseni zanimljivom razlagom, još bolje će ih razumjeti i kasnije ih prizvati u sjećanje. Pritom se radi tako o teoretskim znanjima, npr. upoznavanju flore i faune, orijentacije, planinskih lanaca, povijesti planinarstva, kao i o kretanju u planinama, potencijalnim opasnostima ... Znanje stečeno u dječjim godinama dobra je investicija za sigurniji hod u zrelim godinama. Budući da već jako dugo vodim mlade u brda i planine, vidim kako moji nekadašnji učenici prenose entuzijazam za planinama na svoju djecu - u gorniškom krožku imam već drugu generaciju."

Još vruć iz tiskare je priručnik Osnove planinstva: S znanjem sigurnije u planine, koji je izašao u Planinskoj založbi PZS, a njegov autor Jože Drab rekao je da je namijenjen svima koji žele saznati što više o planinama - tako mladima i obiteljima kao i odraslima koji tek upoznaju planinski svijet, može biti u pomoć i pedagoškim radnicima. Poznavanje osnova planinskih znanja uvjet je za sigurna doživljaja u planinama: "U posljednjim godinama postao je popularan hod u planine i zbog društvenih mreža, na kojima uglavnom mladi dijele svoja doživljaja. Mnogi se u potrazi za lijepim pogledom i atraktivnošću fotografija ni ne svjesni opasnosti kojima mogu biti izloženi u potrazi za motivom. Često ni ne znaju što vide oko sebe. Na instagramu ili FB objavljena slika može imati još veću težinu - i više lajkova -, ako kaže što se na njoj vidi. I njima bih preporučio ovu knjigu." Priručnik sadrži bogat nabor preporuka za sigurniji posjet planinama, od izbora i pravilne upotrebe opreme, pripreme za turu, poznavanja opasnosti, meteorologije, prve pomoći i orijentacije do različitih tehnika kretanja u planinskom svijetu. Poglavlja o poznavanju domaćih i stranih planinskih lanaca, flori i fauni naših planina, zaštiti planinske prirode i povijesti planinarstva brinu o širenju obzora. Budući da je u planine najljepše i najsigurnije ići u društvu, ne nedostaje predstavljanje organiziranog planinarstva kod nas i važnosti društvenosti.

O stjecanju planinskog znanja razgovarala su se i dva mlada planinara iz gorniškog krožka OŠ Sostro. "Gorniški krožek pohađam zato što mi se sviđa aktivnost u prirodi, na svježem zraku i u stijenama. Ako se pritom družim s prijateljima, to je još bolje," rekao je Jan, a Klara je rekla kakvo znanje i iskustva stječu u gorniškom krožku: "Učimo se kakva je prava oprema za planine, kako se pravilno hoda i penje u planinama, upoznajemo nova mjesta i još mnogo toga. Istodobno se na izletima jača naš međusobni odnos, jer smo u planinama svi prijatelji." Koje planinarske aktivnosti izvode s mentorom pod okriljem krožka? "Svaki mjesec idemo na jednodnevni izlet. Ponekad se podijelimo u dvije grupe i idemo stariji i sposobniji na teži put. Na kraju školske godine idemo na visokoplaninski dvodnevni izlet. U okviru mladinskog odjela društva imamo svake godine i zimski i ljetni tabor."

Nesreća u planinama može se dogoditi svakome i ni najsposobniji pojedinci nisu iznimka, istina je međutim vrlo malo spašavanja na organiziranim planinarskim aktivnostima, iako broj intervencija gorskih spasilaca raste, kako pokazuje statistika Gorske reševalne zveze Slovenije (GRZS). "Statistika planinskih nesreća je rječita, da broj nesreća iz godine u godinu raste i da događaji postaju sve apsurdniji. Mnoge nesreće dalo bi se spriječiti već dobrom pripremom za planinarsku turu. U prošloj godini smo tako zabilježili više od 600 događaja. U sjećanju imam dosta intervencija GRS Kamnik, koje bi se dale spriječiti već kod kuće odnosno do njih uopće ne bi došlo, ako bi kod kuće pogledali planinski zemljovid i na putu se držali markacija, koje uvijek vode na pravi cilj," istaknuo je stručni suradnik PZS i instruktor GRZS Matjaž Šerkezi i dodao: "Ako pogledamo statistiku događaja među stručno osposobljenim kadrom i na organiziranim planinarskim izletima, utvrdimo da je tamo malo nesreća odnosno ozljeda. Statistika koju smo zabilježili do epidemije pokazuje da je u Sloveniji među osposobljenim kadrom bilo malo nesreća odnosno ozlijeđenih; 26 gorskih spasilaca, osam vodiča PZS i četiri gorska vodiča. Stoga savjetujemo da se u planine uputimo zajedno s planinskim vodičem ili gorskim vodičem, koji će nam taj svijet predstaviti sigurnije, istodobno smanjiti rizik. Gorski spasitelji ove godine bilježe već 209 nesreća, 18 mrtvih pojedinaca, 84 naleta helikoptera Slovenske vojske i Policije te dobrovoljni rad 1939 gorskih spasilaca, koji su sudjelovali na intervencijama."

Za sigurniji posjet planinama potrebno je poznavanje aktualnih uvjeta i objektivnih opasnosti u planinama, meteorologije, prve pomoći, orijentacije, različitih tehnika kretanja, potrebne opreme i znanja njezine upotrebe, postupno stjecanje iskustava i poštanski odnos prema planinama. Prvi korak je planiranje ture, kako je istaknuo generalni sekretar PZS Damjan Omerzu: "Najprije biramo prikladan cilj, tako za sebe kao i za sudionike ture. U vodičima i na zemljovidu proučavamo kamo se upućujemo, kakva je duljina i zahtjevnost puta. Ako na isti cilj vodi više putova, za uspon biramo teži, strmiji put, za silazak lakši i blaži. O stanju zahtjevnijih putova unaprijed se raspitujemo, također o otvorenosti planinskih koča, a ako planiramo u koči prenoćiti, pravovremeno rezerviramo ležaje, posebno u glavnoj ljetnoj sezoni. Planinski putovi počinju u dolini i neka vrijedi poziv i izazov da izlete započinjemo na nižim polazištima i izbjegavamo viša, jer su pravilom preopterećena, time također manje negativno utječemo na planinsko okoliš. Ture započinjemo rano ujutro, da se barem djelomično izbjegnemo vrućini i suncu te eventualnim poslijepodnevnim olujama. Ključni dio pripreme je i praćenje vremenske prognoze u danima prije odlaska i prilagodba tijeka ture prognozi. Bliske obavještavamo o našim planovima i eventualnim promjenama ture. Prije odlaska još jednom provjeravamo imamo li sa sobom svu potrebnu opremu te dovoljnu količinu hrane i pića."

Moramo se pobrinuti i za odgovarajuću odjeću, koja će nas zaštititi od eventualnog vjetra, hladnoće i oborina, također za kvalitetne i razgažene planinarske cipele. Odjeću i obuću biramo prema godišnjem dobu, bez obzira na to kamo i na koliko vremena se upućujemo u planine, uvijek moramo imati u ruksaku prvu pomoć, nešto hrane i pića za rezervu, zaštitu od sunca, čelnu svjetiljku, mobilni telefon s punom baterijom, zemljovid, dokumente (osobni i planinsku iskaznicu s uređenom članarinom i osiguranjem za planinarsku aktivnost), toplu odjeću te kapu i rukavice, jer se u planinskom svijetu vrijeme može vrlo brzo promijeniti, osim toga alu-foliju odnosno veliku crnu ili bivak vreću za zaštitu od podhladitve. Kakvu tehničku opremu trebamo, ovisi o zahtjevnosti puta, njezine pravilne upotrebe možemo se naučiti na tečaju ili vođenim planinarskim turama, zatim treba stečeno znanje učvršćivati. U ranom ljetu u visokoplaninskom području još je snijeg, za sigurno prelazak trebamo dereze i cepin, na zahtjevnim i vrlo zahtjevnim planinskim putovima samovarovalni komplet s penjačkim pojasom i kacigom.

"Iako je snijega u planinama malo, pojedini dijelovi još su pokriveni snijegom. Oprezni moramo biti posebno tamo gdje putovi prolaze preko sipara, na sjevernim stranama, u klancima, kamo sunce rijetko sija. Snijeg je preko dana mekan i probija se, prema večeri ili rano ujutro smrznut. Za planinare predstavlja zamku - može nam se probiti i pri tome ozlijediti koljena, možemo po njemu skliznuti i teško se ozlijediti. Takva snježna polja na strmoj podlozi možemo prelaziti samo s odgovarajućom opremom, dakle cepinom i derezama, te znanjem. Zbog topljenja snježnog pokrivača i popuštanja mraza očekujemo više padajućeg kamenja, svoje učini i erozija. Savjetujemo upotrebu kacige, koja treba biti stalnica na našim putovima po visokoplaninskom području, posebno tamo gdje putovi prolaze pod zidovima, preko sipara ili gdje je mnogo posjetitelja. Mnogi planinski putovi zbog duge zime još su oštećeni, mogu biti potrgane čelične žice ili zbog erozije čak nedostaje dio puta," opisao je trenutne uvjete u planinama Matjaž Šerkezi, stručni suradnik PZS, i istaknuo da su sve aktualne informacije prikupljene na web stranici Planinske zveze Slovenije.

Osnovni savjeti za sigurniji posjet planinama:
Planirajte put.
U planine se uputite s ruksakom s nužnom planinarskom opremom.
Rezervirajte prenoćište u planinskoj koči telefonom ili preko weba.
Za posjet planinama vrijedi načelo postupnosti od manje zahtjevnog do zahtjevnijeg; od nižeg do višeg. Prva planinarska tura neka ne bude Triglav, teže uspone sačuvajte za kasniji dio ljeta, kada ćete biti dobro razgaženi i bolje tjelesno pripremljeni.
Ukusan hranu i osvježavajuće piće dobijete u planinskoj koči, u ruksaku neka bude samo užina i dovoljno tekućine.
Obujte lake, ljetne planinarske cipele. Savjetujemo visoke, moguće polovisoke, posebno za noge ne naviknute na hod po planinskom putu.
U planine se uputite rano, u četiri, pet, i na taj način pokušajte izbjegnuti ljetne oluje koje prate munje.
Smeće nosite u dolinu i odlažite ga u kante za smeće.
Pri prelasku planinskih pašnjaka poštujte životni prostor životinja koje se tamo pase. Promatrajte ih izdaleka. Ako imate sa sobom psa, privežite ga na povodac.
Ako dođete do potrgane čelične žice i put nije siguran za prelazak, okrenite. Ako se ne osjećate dobro ili imate loš dan, sjednite, udahnite, pogledajte prirodu oko sebe i vratite se s osmijehom. Ako izgubite markacije, vratite se istim putem natrag.

Planinska zveza Slovenije već gotovo 40 godina slavi dan slovenskih planinaca. Nakon dvije okrnjene koronske izvedbe ove godine ponovno će biti u punom zamahu, kada će 11. lipnja biti Dan slovenskih planinaca i dan kamniških planina, u suorganizaciji s planinarskim društvom, općinom i zavodom za turizam Kamnik. U Kamniškoj Bistrici očekuje se cjelodnevno planinarsko događanje, doživljaji za mlade planinare, obitelji i odrasle, vođeni planinski i turnokolesarski izleti, penjanje na penjačkom tornju, predstavljanje gorskog spašavanja, središnja priredba sa sprevodom praporašaca planinarskih društava, za svakoga nešto zanimljivo.

Sretno i siguran korak!