Pred međunarodnim danom planina...

Pred međunarodnim danom planina PZS i GRZS o sigurnijem obilasku planina zimi

Pred početkom zimske planinarske sezone Gorska reševalna zveza Slovenije (GRZS) i Planinska

zveza Slovenije (PZS) na zajedničkoj novinarskoj konferenciji 9. prosinca u Ljubljani predstavile analizu

rješavanja u godini 2015., savjete za sigurniji obilazak planina zimi, novosti u članarini PZS s

godinom 2016., rad planinskih koća zimi i aktivnosti povodom međunarodnog dana planina, koji

slave 11. prosinca.

U godini 2015. Gorska reševalna zveza Slovenije do sada izvela 410 rješavajućih akcija (od toga 39 sa

smrtnim ishodom), što je više nego prošle godine, čemu su doprinijeli obilasku planina naklonjeni vremenski uvjeti i

posljedično veći obilazak planina. Najviše rješavanja bilo je na vrhuncu ljetne sezone od lipnja do kolovoza,

zbog lijepog vremena i dežurstva na zračnoj luci bilo je i više helikopterskih intervencija, rekao je

predsjednik GRZS Igor Potočnik. Gorski rješavači su ove godine najčešće rješavali domaće posjetitelje

planina, strane planinare pak u oko 40 posto slučajeva. Glavni uzroci nesreće ostaju klizanje,

nepoznavanje terena i tjelesna nepripremljenost, dvostruko veći je broj nesretnika nego

nesretnica, najviše uključenih bilo je starih između 50 i 59 godina. Prednjače nesreće na planinskim

stazama, daleko najviše dogodilo se ljeti na području Triglava. Najviše nesreća bilo je među

pojedincima i neorganiziranim skupinama, najčešće su bile ozljede donjih udova i

ozljede glave.

Instruktor GRZS i stručni suradnik PZS Matjaž Šerkezi predstavio je neke najkarakterističnije

primjere rješavanja u planinama, kojima doprinose nedostatak iskustva planinara, loša priprema za ture,

neznanje, subjektivne informacije na internetu, društvene mreže i želja za avanturom. Obilazak

planina zimi karakteriziraju niže temperature, kraći dan, zatvorene planinske koće i specifične snježne

prilike. Trenutno u planinama ima vrlo malo snijega, planinske staze uglavnom su suhe, ponegdje

zaledene, posebice ujutro i navečer, stoga uz ostalu opremu ne smijemo zaboraviti dereze i

cepin, koji mogu biti ključni za sigurnije prelazak pojedinih dijelova. Prije prve upotrebe

moramo provjeriti stanje opreme, provjeriti otvorenost koća, pratiti vremenske i snježne prilike, naglasio

je još Šerkezi. Zimi u ruksak uz tehničku opremu, koju moramo znati koristiti, spada

i lavinski trojček: lavinska žolna, koja mora biti postavljena na tijelu ispod gornjeg sloja odjeće,

lavinska sonda i aluminijska lavinska lopata. Kratka uputstva za sigurniji obilazak planina u

zimskom razdoblju donosi besplatna letak Pozor, snežni plaz, dostupan na PZS-u, GRZS-u, planinskim

društvima i na drugim lokacijama.

Kako bismo poboljšali svijest o lavinama i smanjili broj intervencija, pod okriljem odbora Planine i

sigurnost, zajedničkog odbora PZS-a i GRZS-a, pokrenuta je anonimna internetska anketa Snežni plaz, kratki

upitnik o događaju koji se dogodio ili gotovo dogodio posjetitelju planina u snežnom plazu. Intervencija

službe spašavanja nije bila potrebna, pa o tom događaju nemaju podataka, na temelju kojih bi svi koji se

bave obrazovanjem ili spašavanjem mogli poboljšati svoj rad, pa trebaju povratne

informacije o općoj planinarskoj usposobljenosti, opremi i poznavanju opreme te lavinskim prilikama

pri događaju, naglasio je predsjednik Komisije za spašavanje iz snežnih plazova GRZS-a Klemen Volontar.

Internetska anketa odnosno obrazac za prijavu nesreće dostupan je i za mobitele.

Prije obilaska planinskog svijeta zimi potrebno je provjeriti i otvorenost planinskih koća. Od 163

opskrbljivanih koća (od ukupno 178 planinskih koća, skloništa i bivaka) ih je u zimskim mjesecima

otvoreno 123, uglavnom vikendima i praznicima, stalno otvorenih je 56, od toga 26 svaki dan u

zimskim mjesecima, 30 pak svaki dan osim ponedjeljka ili utorka, rekao je načelnik Gospodarske

komisije PZS-a Janko Rabič te naglasio da su radna vremena različita, društva ih samostalno

prilagođavaju prema mogućnostima opskrbe, vremenskim prilikama, količini snijega ili opasnostima na

stazama. Planinske koće u visokogorju uglavnom su zimi zatvorene, cijelu godinu pak ostaje otvorenih deset

planinskih koća I. kategorije, među kojima je stalno otvoren Dom na Komni. Otvorene su uglavnom niže

koće, zimi je moguće prenoćiti i u zimskim sobama koje imaju neke planinske

kuće, bivaci pak služe uglavnom za hitno sklonište. Aktualni podaci o otvorenosti planinskih koća objavljeni su ažurno na

web-stranici PZS-a.

Da je među intervencijama gorskih rješavača vrlo malo događaja na organiziranim planinskim

aktivnostima i neka to bude poziv posjetiteljima planina da se pridruže kojem od 287 planinskih

društava i klubova, rekao je generalni sekretar PZS-a Matej Planko, koji je predstavio prednosti članstva u

planinskoj organizaciji. Uz brojne popuste pri kupnji i uslugama PZS-a i njegovih partnera

(Slovenski planinski muzej, gorska središta, dobavljači planinske opreme i drugi) te uređeno

osiguranje od nezgode za troškove spašavanja i liječenja u inozemstvu s uključenom 24-satnom asistencijom

ovogodišnje novosti za članove planinskih društava između ostalog donose smanjenu članarinu A s najvećim

paketom pogodnosti, novu kategoriju B/zamejci, namijenjenu zamejskim društvima, povećani popust za

članove u Planinskoj nakladi PZS-a te više novih partnera koji članovima nude popuste. Detalje o

članarini PZS-a možete pročitati na web-stranici PZS-a.

Samo još dva dana dijele nas od 11. prosinca, međunarodnog dana planina, kada će u osam zemalja koje

dijele Alpe održati se događaji čiji je cilj približiti alpsku kulturu čitanjem alpske književnosti.

Čitati planine je inicijativa njemačkog predsjedanja Alpskom konvencijom 2015.-2016., osnovna ideja pak na

međunarodni dan planina organizirati priredbe posvećene čitanju alpske književnosti na različitim mjestima u

Alpama. Svaka partnerska organizacija koja sudjeluje u inicijativi, uključujući brojna planinska društva, ima slobodne

ruke pri odabiru događaja i tako će se u knjižnicama, školama i drugim ustanovama po Sloveniji u tim danima

održati oko 50 događaja posvećenih planinskoj književnosti, planinskom bajkovnom svijetu,

slovenskom alpinizmu, predavanjima o putovanjima i izložbama. Popis događaja prikupili smo na

web-stranici PZS-a.

Pred međunarodnim danom planina PZS je već tradicionalno pripremila poslanicu, u kojoj je Slavica

Tovšak, voditeljica Odbora za nakladništvo i informiranje PZS-a, zapisala: »Čitati planine je projekt koji nije

namijenjen samo međunarodnom danu planina i književnosti koja je nastala u širokom alpskom prostoru. U njega

uspješno se uključuje i raznolikost slovenske planinske književnosti, koja nam omogućuje da čitamo uvijek i

svuda. Neka 11. prosinac bude dan koji ćemo književno obilježiti u svim zemljama alpskog luka,

ali uz svijest da čitati planine znači i živjeti s planinama.«

Sretno i siguran korak!