Prije vrhunca ljetne planinarske sezone

Lijepo vrijeme i stabilne vremenske prognoze ponovno će privući mnoge posjetitelje u naše planine. S ovim vikendom možemo reći da počinje vrhunac ljetne planinarske sezone, kada će ne samo primorski turistički krajevi, već i planinski vrhovi, planinske staze i kolibe ponovno biti puno posjećeni, a Slovenci sve više rado provode dio svog godišnjeg odmora u slovenskim planinama i planinskim kolibama. Zbog punih vikenda upravitelji planinskih koliba u visokogorju preporučuju posjet najvišim vrhovima tijekom tjedna, naravno ako je to moguće. Ljetna planinarska sezona traje od 15. srpnja do 15. rujna. Ove godine potrebno je biti posebno oprezan na područjima u visokogorju, gdje je još od zime i proljeća ostao snijeg.



Po kojim planinskim stazama?

Mogućnosti je mnogo, jer u Sloveniji ima čak 1661 planinska staza ukupne duljine 9000 km, što je za polovicu više kilometara nego što ima svih slovenskih državnih cesta (autocesta, brzih, glavnih i regionalnih cesta). Nevjerojatna činjenica koja je još zapanjujuća i zato što sve planinske staze u Sloveniji naši markacisti održavaju dobrovoljno. Također zbog poštovanja prema markacistima, uređenim planinskim stazama i kolibama, dobrovoljnom radu – i ne samo zbog osiguranja, popusta u planinskim kolibama i sportskim trgovinama te pripadnosti planinama, posjetitelji se s još većim veseljem pridružuju najvećoj obitelji – planinarskoj organizaciji, u kojoj je 2012. godine bilo gotovo 58.000 članova – planinara, penjača, gornika, alpinista, touring biciklista i skijaša, ljubitelja planinske prirode, mladih i najmlađih entuzijastičnih planinara, markacista, vodiča PZS … Duga zima, bogata snijegom, ostavila je i brojne posljedice, među njima i na Slovenskoj planinskoj stazi, stoga za visokogorje treba računati na mnoga snježna polja, gdje je još uvijek potrebna zimska oprema. Prije odlaska u planine potrebno je provjeriti uvjete i stanje staza.



Najduža, najpoznatija i najpopularnija u Sloveniji je Slovenska planinska staza, najstarija takva staza u Sloveniji, Europi i također u svijetu, koja će 1. kolovoza 2013. proslaviti 60. godišnjicu otvaranja (otvorena na inicijativu Ivana Šumljaka 1. 8. 1953.). Proteže se od Maribora preko Pohorja, preko Kamniških i Savinjskih Alpa, Karavanki, Julijskih Alpa, Krasa do Ankarana na Jadranskom moru. Označena je općim oznakama planinskih staza u Sloveniji, Knafelčevom markacijom (crveni krug s bijelom točkom) i brojem 1. Nadopunjuje je Proširena Slovenska planinska staza (35 točaka), koja nas vodi kroz zanimljive dijelove Slovenije. U Sloveniji možete birati i među čak 78 planinskih obilaznica (poveznih staza) i također europskim pješačkim stazama E6, E7 (označenim crvenim krugom s žutom točkom), na kojima upoznajemo Sloveniju od sjevera do juga (E6) i od istoka do zapada (E7). U Međunarodnoj godini planina (2002.) osam planinskih organizacija alpskih zemalja pripremilo je dugu alpsku obilaznicu – stazu Via Alpina, koja prolazi od Italije preko Slovenije, Austrije, Njemačke, Lihtenštajna, Francuske, Švicarske do Monaka.



Slovenska planinska staza u brojkama: Otvorena 1. kolovoza 1953., imala je 80 točaka.

Broj točaka: danas 75 kontrolnih točaka od 2011. (2003-2011: 71 kontrolnih točaka, 1993-2003: 69 točaka (godine 2001. jedna točka je promijenjena), prije 1993. bilo je 80 kontrolnih točaka).

Duljina staze: duljina po reljefu (ona koju navodimo za duljinu SPP): 599 km, ukupni uspon: 45,2 km, ukupni spust: 45,5 km.

Kada planinari prođu Slovensku planinsku stazu od Maribora do Ankarana:

- posjete 75 kontrolnih točaka,

- osvježe se u 58 planinskih koliba,

- popnu se na 23 prekrasnih vrhova,

- posjete 5 slovenskih gradova i

- 2 muzeja -> Slovenski planinski muzej u Mojstrani i Bolnicu Franja.

- Jedna od točaka na stazi, Škocjanske jame, pripada UNESCO-ovoj kulturnoj baštini.



Obnovljene planinske staze

Markacisti Planinske zveze Slovenije redovito održavaju i obnavljaju planinske staze, u vrijeme bez snijega, dakle u ljetnim mjesecima i one najzahtjevnije. U sve slovenskoj akciji, koju je podržao Olimpijski komitet Slovenije i Helios sa svojim bojama, markacisti su obnovili markacije na sljedećim odjeljcima Slovenske planinske staze u Julijcima: Koliba kod izvora Soče-Zavetišče pod Špičkom, Koliba kod izvora Soče–50. okuka Vršičke ceste, 50. okuka Vršičke ceste–Zadnjica–Luknja, Vrata-Luknja–Bovški Gamsovec, Vršič–Zavetišče pod Špičkom, Vršič–grebenska staza na Prisojnik, Prisojnik (Slovenska staza) i Vršič–Mlinarica (južna staza). Koroški markacisti su obnovili planinske staze: Dom na Smrekovcu–Bela peč, Grmovškov dom–Koliba pod Kremžarjevim vrhom i Koliba v Grohotu pod Raduho-Durce-Raduha.

Ove godine namjeravaju obnoviti među ostalim još: planinsku stazu na grebenu Kočne, stazu na Veliku Babu, stazu od Plesnikove planine do Klemenče jame, stazu s Raduhe do Rogovilca, staze na Begunjščicu i Rožu, Ruše–Šumnik, iz Lepene na Krnska jezera, na Čreti, Šavnicah, iz Krnice na Špik, pa stazu na Jeterbenk i Tošč, stazu na Planjavu, Kamniško sedlo i Votel

Trenutno je zbog kamenog odrona s Razorja još uvijek zatvorena planinska staza (također Slovenska planinska staza) u Julijcima, koja prolazi s Mlinarice (smjer s Vršiča) preko sedla Planja na Kriške pode. Tako je zatvorena i planinska staza na Razor.

Pratite: Obavijesti o stanju planinskih staza.

U okviru Planinske zveze Slovenije odvija se i akcija Mali doprinos za markantan dojam, u kojoj s doprinosom 1 EUR pomažete za obnovu planinskih staza (pošaljite SMS s geslom »POT« na 1919).



Planinske kolibe OTVORENE, slovenske planine godišnje posjeti gotovo milijun i pol posjetitelja

Planinska društva upravljaju 176 planinskih koliba, zavetišta i bivaka s oko 6.000 ležaja. Sve planinske kolibe zajedno sa zavetištima su otvorene, zatvoren je samo Dom Petra Skalarja na Kaninu (2260 m).

Slovenske planine godišnje posjeti preko 1,4 milijuna posjetitelja, redovito u brda ide više od 315.000 Slovenaca. Sigurno posjeta planina u posljednjim godinama, osobito u posljednjim danima pokazuje da smo mi Slovenci još uvijek planinski, gornički narod, gdje je planinarstvo najpopularniji oblik rekreacije i športskog djelovanja, kada je u Planinsku zvezu Slovenije upisano čak 2,8 posto stanovnika Slovenije. Primjećujemo i da sve više Slovenaca dio svog godišnjeg odmora provodi u zagrljaju slovenskih planina i planinskih koliba, iako se je ove godine ta sezona započela malo kasnije zbog duge zime, ali su planinske staze i kolibe sada vrlo posjećene.



Noćenje u planinskim kolibama

U brizi za okoliš preporučujemo za noćenje u planinskim kolibama upotrebu vlastite plahte, koju posjetitelji planina mogu kupiti i na sjedištu PZS ili preko besplatnog broja 080 1893, u web trgovini PZS …

Preporučujemo da si posjetitelji rezerviraju noćenje u planinskim kolibama unaprijed (kontakti svih planinskih koliba, bivaka i zavetišta su ažurno objavljeni na web stranici PZS).

VAŽNO! Sve posjetitelje, koje unatoč već rezerviranom noćenju neće biti u planinsku kolibu, molimo da svoju rezervaciju pravovremeno otkažu ili barem dan prije. Svi oni koji će u odabranu kolibu s rezerviranim noćenjem doći nakon 17 sati, neka svoj kasniji dolazak jave upravitelju telefonski na dan posjete.



SIGURNIJE U PLANINE

Da bi posjete planina vaših čitatelja, gledatelja i slušatelja bile što sigurnije, pripremili smo za vas neke savjete, koji im mogu služiti kao podsjetnik prije svakog izleta.



Potrebna dobra psihofizička pripremljenost, opremljenost i planiranje

Planinarstvo zauzima stajalište da svaki posjetitelj planinskog svijeta mora biti neovisan, prije svega dobro opremljen. Nemamo pravo računati na pomoć planinskih spasilaca i uzimati ih kao servis hitne pomoći, koji će doći po nas u svim uvjetima. Dužnost svakog planinara je da bude fizički, psihički i tehnički dobro pripremljen, također na bivak ili kasniji povratak iz planina.



Prije ture pitajmo se:

• Imam li u ruksaku sve potrebne stvari za današnju turu?

• Kakva je vremenska prognoza? Loše vrijeme i vidljivost mogu produžiti vrijeme hoda i do deset puta. Imam li odjeću koja će me zaštititi od jakog vjetra, hladnoće i padalina? Je li na stazi koliba, bivak, zavetište, kamo se mogu povući?

• Kakva je odabrana staza? U kojem smjeru ću hodati (sjever, jug, istok, zapad)? Pripremi plan staze. Podijeli stazu na manje odjeljke, predvidi odmore i približno vrijeme hoda. Stvori sliku staze i prođi je u mislima.

• Koliko je daleko i koliko vremena ću trebati za cijelu stazu? Na vrhu smo tek na pola puta – naš cilj je siguran povratak u dolinu i kući.

• Koliko je strm teren? Hoću li ga morati proći u ključevima, za što ću trebati više vremena (ali je manje umorno)?

• Kakav je teren? Jesu li na stazi balvani, osipi? Je li na stazi borovnica, koja će me usporiti, ili je mogu zaobići?

• Jesu li na stazi značajke koje ću morati savladati: krnice, bujice, strmi skokovi? Mogu li ih zaobići?

• S kojim opasnostima se na stazi mogu susresti: provalije, travom porasli svijet, padajuće kamenje?

• Kako hodati?

• Kakav tempo uzeti? Jesu li s vama djeca?

• Predviđajte i odgovarajuće planirajte svoj izlet, pohod.



Odabir ture:

• Odaberite turu koja je prikladna vašoj fizičkoj i psihičkoj pripremljenosti i pritom uzmite u obzir svoje zdravlje i zdravlje sudionika ture. Budite posebno oprezni u slučaju da imate bilo kakve kronične bolesti, alergije ili ste srčani bolesnik.

• Prilagodite se najslabijem sudioniku grupe, posebno ako su to djeca. Prilagodite odabir izleta, pohoda, kao i tempo hoda i odmore.

• Na svaku turu se dobro pripremite i pribavite dovoljno pravih informacija od vodiča, poznanika i web stranica. Kod potonjih budite oprezni, jer u svjetskoj mreži kruži cijeli hrpa podataka koji mogu biti zavodni.

• Na komad papira napravite plan ture i unaprijed pokušajte predvidjeti odmore, zanimljivosti, mogućnosti noćenja i “hitne izlaze” u slučaju komplikacija.

• Izbjegavajte bezputja o kojima ste slučajno saznali, jer u većini slučajeva vode u probleme.



Obavještavanje:

• O svakoj turi obavijestite domaće, poznanika ili barem »Mojcu« ili osoblje u planinskoj kolibi. Obavijest treba sadržavati podatke o namjeravanoj stazi, eventualne rezervne ciljeve i okvirno vrijeme povratka.

• Preporučljivo je da za obavještavanje koristite obrazac i ostavite ga na vidljivom mjestu u autu.

• Upisujte se u knjige upisa na kolibama i vrhovima, koje će biti od velike pomoći planinskim spasiocima u slučaju ispitivanja.



Upotreba mobilnog telefona:

Mobilni telefon je danas dostupan svakome. Moramo biti svjesni da se radi o osjetljivoj elektroničkoj napravi, čije djelovanje u velikoj mjeri ovisi o brojnim faktorima, koji u dolinskom životu nisu ni primjetni. Zbog veće udaljenosti stanica, u većini slučajeva signal je slab, posljedično telefon traži najbolji signal i time gubi energiju bitno brže nego u dolini. Djelovanje telefona ovisi o akumulatorskoj bateriji, čije vrijeme djelovanja se u planinama bitno skraćuje zbog niskih temperatura.

• Prije ture napunite bateriju telefona i po mogućnosti sa sobom uzmite rezervnu.

• Telefon neka bude tijekom ture ugašen, spremljen u vodonepropusnoj vreći i na toplom.

• Energiju dodatno štedite ako tijekom upotrebe isključite UMTS signal.

• Telefon neka bude tijekom ture cijelo vrijeme isključen. Možete ga koristiti i ako ne poznajete PIN kod, jer je poziv na 112 i 113 moguć i bez unosa PIN-a.

• U slučaju da ne možete nazvati, pokušajte sa slanjem kratkih poruka na broj 112.

• U imeniku telefona imajte spremljene dvije brojeve osoba u obliku ICE1 Janez Novak i ICE2 Špela Marela. Broj će biti od pomoći spasiocima da mogu o nesreći obavijestiti rodbinu i znači In Case Of Emergency.



Kako na turi?

• Uzmite si vrijeme i uživajte. Ako se tijekom hoda ne možete razgovarati i hodat ćete nekoliko sati, tempo je prebrz.

• Započnite polako, da se ugrijete i pripremite tijelo za više sati hoda. Odaberite tzv. razgovorni tempo hoda. Nakon prvih 15 minuta vaše će se tijelo već toliko ugrijati da se možete svući gornji dio odjeće. To učinite u kratkoj pauzi. Zatim pokušajte hodati barem jedan sat prije prvog odmora.

• Tijekom svakog koraka ispružite zadnju nogu do kraja i pri prijenosu naprijed opustite mišiće. Uskladite disanje s koracima. Time ih svaki put malo osvježite, što je kod tisuća koraka i više sati hoda dobra investicija. Uskladite disanje sa svakim korakom.

• Spust: Zategnite vezice. Svaki korak neka bude »lagan«, bedra koristite za apsorpciju energije tla. Strmije dijelove prođite u ključevima.

• Koračajte između kamena, ne po njima.

• Birajte sigurna mjesta za odmor, gdje nema opasnosti klizanja, padajućeg kamenja, snježnih lavina i nisu direktno na suncu.

• Zaštitite se od sunčevog zračenja kremom prikladnog faktora, pokrivalom, kvalitetnim sunčanim naočalama ...

• Na planinskim stazama koje su izložene mogućnosti padajućeg kamenja ili udarca glavom u stijenu, obvezno stavite kacigu. Kacigu koristite i kod uspona i spustova na stazama koje su provedene po osipima.

• Na zahtjevnim i vrlo zahtjevnim stazama koristite samozavarivanje uz pomoć penjačkog pojasa i zavarivalnog kompleta.

• U slučaju da zbog nepredviđene prepreke na stazi (zaledeni dijelovi, istrgana čelična sajla, odron), turu nije moguće sigurno nastaviti, pravovremeno se okrenite. Planina vas će čekati.

• Uživajte dovoljne količine tekućine i hrane. Pijte više puta i u malim količinama. Hranu kupite u planinskim kolibama, jer ćete se time izbjegli teškom ruksaku. U Sloveniji imamo čak 176 planinskih koliba, bivaka i zavetišta. Tijekom ture uživajte energetske pločice ili suho voće.

• Tijekom hoda ne smije vam biti pretoplo. Koristite aktivno rublje i odjeću iz suvremenih materijala, koji se priliježu tijelu, jer ćete se time izbjegli mogućnosti da se negdje zakačite i povećate rizik od pada. Izbjegavajte pamuk, koji je hladan i slabo odvodi znoj.

• Uživanje alkohola i duhana ne preporučujemo!

• U slučaju naglog pogoršanja vremena što prije potražite zaklon u planinskoj kolibi, bivaku ... Ako to nije moguće spustite se s izloženih grebena. Turu ne nastavljajte.

• Grupa ostaje zajedno do završetka ture.



Mjere kod nesreće:

• Očuvajmo prisebnost i ostanimo mirni. Time smirimo i ostale sudionike.

• Procijenimo situaciju i zaštitimo SEBE i NESRETNIKA od neposrednih opasnosti.

• Pružimo prvu pomoć u okviru svog znanja i sposobnosti.

• O nesreći nazovemo centar za obavještavanje na broj 112 i navedemo sljedeće podatke:

 TKO zove,

 ŠTO i GDJE se dogodilo,

 KADA se dogodilo,

 KOLIKO je nesretnika i KAKVE su ozljede,

 KAKVE su okolnosti na mjestu nesreće (važno u slučaju helikopterskog spašavanja),

 KAKVU pomoć trebate.

• Na pomoć možete zvati uz pomoć mobilnog telefona, UKV radio stanica, koje se nalaze u planinskim kolibama ili preko sustava SAPOGO.



Obvezna oprema, koja mora biti u ruksaku svakog planinara bez obzira na vrstu ture:

• alu-folija i bivak vreća,

• osobni komplet prve pomoći,

• čelna svjetiljka i rezervne baterije,

• kompas i planinska karta područja, kamo se upućujete,

• mobilni telefon s punom baterijom,

• bilježnica i OBIČNA olovka,

• svijeća i šibice u vodonepropusnoj vreći,

• željezna rezerva (hrana koja ima visoku energetsku vrijednost i dug rok trajanja, je lagana i ima mali volumen).

Neće biti suvišno upozoriti da sa sobom imamo i toplu odjeću te kapu i rukavice, u brdima se vrijeme naime vrlo brzo mijenja, vrlo niske temperature i snijeg ljeti u planinama nisu ništa neobično.



Pazite na težinu ruksaka i koristite moderne tkanine, koje imaju mali volumen i težinu. Time će tura biti i ugodnija. Ne štedite kod kupnje cipela.



Najprikladnije vrijeme za posjećivanje planina – je svako godišnje doba, samo da odaberemo prikladne planinske, gorničke pohode i staze, prilagođene našim psihofizičkim sposobnostima i trenutnim vremenskim uvjetima. Pravo je da budemo svjesni da je čar prirode i u tome da je upoznajemo u svim godišnjim dobima. Toga je svjestan sve više posjetitelja planina, koji su aktivni u planinama tijekom cijele godine – hodaju, penju se i skijaju u svim godišnjim dobima, također zimi. Time brinemo i za stalnu i redovitu športsku aktivnost te kroz redovite tjedne izlete upoznajemo ljepote prirode i njeno mijenjanje kroz vrijeme.



Ideja – ako ste na gorenjskom kraju i vraćate se mimo Mojstrane – neka vas staza odvede u Slovenski planinski muzej, otvoren ljeti 2010., u kojem je na vrlo slikovit, interaktivan i zanimljiv način prikazana povijest slovenskog planinarstva, koje 2013. godine slavi 120. godišnjicu organiziranog planinarstva na Slovenskom. Mladima i najmlađima u ovom muzeju nikad nije dosadno, jer mogu tražiti skriveno blago pod Bogatinom, pokušati se penjati po osiguranom planinskom stazi ili u bivaku iskusiti munju i grom u brdima … Dobrodošli!



Još nekoliko korisnih savjeta:

• Ako osjetite znakove umora ili iscrpljenosti, zaustavite se za duži odmor. Ako ste iscrpljeni, nakon odmora i razmišljanja možda odlučite za spust s pratnjom. Ako ste vrlo iscrpljeni, pomislite nije li možda došlo do visinske bolesti ili podhladitve. Tijekom odmora ne jedite samo čisti grožđani šećer, već i složeniju lako probavljivu hranu.

• Djeca i starije osobe, kao i oni s kroničnim bolestima, mogu se baviti planinarstvom, samo da moraju biti oprezni. Ako mislite da je neki napor za vas prevelik, prije se posavjetujte s liječnikom.

• Kod tura u visoke planine ne penjite se prebrzo. Kod nadmorskih visina iznad 2500 do 3000 metara ne povećavajte visinu noćenja za više od 300 metara na dan. Ako je moguće, ne spavajte na najvišoj točki dnevnog uspona.

• Planinska zveza Slovenije preporučuje svim posjetiteljima planina da za noćenje u planinskim kolibama koriste svoju, sa sobom donesenu posteljinu.

• Planinske karte i vodiče možete kupiti u web trgovini PZS (http://www.pzs.si/trgovina.php) ili izravno u Planinskoj založbi PZS na Dvorakovi 9 u Ljubljani (također po telefonu, e-pošti).

• Kada planirate turu, pogledajte i otvorenost planinske kolibe, koja je uz stazu na vaš vrh. Popis svih 176 planinskih koliba, bivaka i zavetišta, zajedno s njihovom otvorenošću nalazite na: http://www.pzs.si/koce.php.

• Za sigurniji hod u planinama preporučujemo da se uključite u vam najbliže planinarsko društvo, gdje se možete pridružiti školi sigurnijeg hoda u planine ili Planinskoj školi te se pridružiti društvenim pohodima i aktivnostima. Također možete u planinskim društvima dobiti korisne informacije i savjete kod vodiča PZS. Popis 278 planinskih društava i klubova po Sloveniji: http://www.pzs.si/drustva.php. U planinarsku organizaciju se možete upisati već ove godine u nekim planinskim kolibama (sljedeće godine će toga biti više), također se posjetitelji planina mogu upisati i preko web stranice Planinske zveze Slovenije (http://www.pzs.si/vclanitev1.php).



Jedna od predavačica prve pomoći na našim vodičkim usavršavanjima, dipl. medicinska sestra Maja Kumer Trček, sudionicima više puta položi na srce: »Hod ima vrlo povoljan utjecaj na sprječavanje osteoporoze, poboljšava mišićno – skeletno zdravlje, smanjuje stres, depresiju. Također ima pozitivan učinak na duševno zdravlje, na vrijednost krvnog tlaka, krvnog šećera, smanjuje rizik od nastanka nekih malignih oboljenja. Sprječava pretilost te pozitivno utječe na uravnavanje tjelesnih masnoća. Ljudi se premalo svjesni, koliko je važno u današnje vrijeme, kada svi samo nekamo žurimo i smo prezauzeti, održavati kontakt s prirodom, gibati se i time održavati tako psihičku kao tjelesnu aktivnost. Planinarstvo preporučujem svima. Neka bude to negdje visoko u planinama ili na moru, gdje skrivaju odmorna mjesta još kako lijepe okolne brežuljke, samo ih moramo potražiti.«



Nikad prekasno za planinarstvo, uvijek pravo vrijeme

Za planinarstvo nikad nije prekasno, uvijek se možete uputiti na šetnju, najprije možda na kraću, zatim produžujete svoju aktivnost za nekoliko minuta, za pola sata … do što bolje vaše pripremljenosti. I kada ste jednom prikladno pripremljeni – pridružite se planinskim društvima na njihovim vođenim pohodima, na kojima vodiči Planinske zveze Slovenije brinu i o sigurnosti, lijepim doživljajima, ugodnom druženju i sigurnom povratku kući.



Svima planinarima, posjetiteljima planina želimo sretan put i siguran korak na svim njihovim stazama i usponima. Sve pak upozoravamo da se u planine i na svoje planinske staze upućujete prikladno opremljeni, birajte staze prikladne svojim psihofizičkim sposobnostima, prije odlaska provjerite i vremensku prognozu, stanje staza i otvorenost planinskih koliba, uputite se dovoljno rano i o svojim stazama i planovima obavijestite domaće. Na vrhovima i u planinskim kolibama upisujte se u knjige upisa te imajte uvijek na umu da ste na vrhu tek na pola puta – naš cilj je sigurno doći kući.



Planinska zveza Slovenija