Prilagođavamo svoje navike za očuvanje prirode Triglavskog nacionalnog parka...

Prilagođavamo svoje navike za očuvanje prirode Triglavskog nacionalnog parka.

Partneri projekta VrH Julijcev pred početkom ljetne sezone, 3. lipnja na Bjelu, predstavili su deset praktičnih savjeta za odgovorno i pažljivo posjećivanje prirode Triglavskog nacionalnog parka. Među brojnim novostima koje omogućuju projektna sredstva su i obnovljena nastavna staza močvara Goreljek, a radovi već su u tijeku i za obnovu Pokljuške staze te nove informacijske točke Mrzli studenec.

Projekt VrH Julijcev - Poboljšanje stanja vrsta i tipova staništa u Triglavskom nacionalnom parku sufinanciraju Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Republika Slovenija. U projektu sudjeljuje 7 partnera iz sektora zaštite prirode, šumarstva, poljoprivrede, planinarstva i turizma s ciljem poboljšanja stanja prirode. Širok spektar aktivnosti uključuje prilagodbu ljudske djelatnosti za očuvanje staništa sedam životinjskih vrsta, jedne biljne vrste i tri tipična staništa (tipa staništa) Nature 2000, važna na razini Europske unije. Za sve je stanje u TNP ocenjeno kao nepovoljno ili loše. Dr. Tit Potočnik, direktor JZ TNP, naglasio je da je javna ustanova važna poveznica u prostoru između različitih sektora: "Samo uz tijesnu međusektorsku suradnju, uključenost vlasnika zemljišta i lokalnih zajednica možemo ostvariti svih pet područja upravljanja TNP. Različiti interesi u prostoru imaju zajedničku točku, a to je da želimo očuvati prirodu, jer samo to donosi održivi razvoj ovog prostora."

Zbog koronskih uvjeta uspjeli su projekt produljiti do kraja 2023. Voditelj projekta Andrej Arih iz JZ TNP na novinarskoj konferenciji predstavio je ključna područja za ljetnu sezonu kojima nastoje smanjiti pritisak prometa i usmjeriti posjete. "Umirivanje prometa u ljetnoj sezoni ključna je aktivnost kako bismo životinjskom svijetu u razdoblju odgoja mladunaca osigurali mir i siguran prostor. Javni prijevoz, uređena parkirališta koja su i u prirodi ograničena te na nekim dijelovima zapornice za vremenski ograničen pristup načini su da tim rijetkim vrstama kojima se može pohvaliti nacionalni park osiguramo mir." Arih dodaje da u šest planinarskih koća uspostavljaju i informacijske točke za bolje poznavanje vrsta poput divljeg petla, belke, šumske jarice, troprstog djetlića, kotorne te dvije vrste vodozemaca (velikog pupka i planinskog urha). Ukupno su na području parka postavili više od 50 novih informacijskih ploča, obnovili nastavnu stazu Goreljek kojom štite najosjetljiviji dio visokih barja. U tijeku su radovi za obnovu Pokljuške staze i postavljanje nove informacijske točke na Mrzlemu studencu.

Mirne zone način su da prirodi osiguramo mir
Za očuvanje staništa divljeg petla u šumskom prostoru uspostavili su 19 mirnih zona. Sve su označene pločama, a za neke su zapornice na šumskim cestama koje osiguravaju nadzirani promet vozila, posebice u najosjetljivijem razdoblju mlađenja. Društvo za promatranje ptica Slovenije (DOPPS) u suradnji s TNP provodi monitoring divljeg petla i belke koji uključuje i cjelogodišnje praćenje telemetrijskim odašiljačima. Rezultati za belku pokazuju da je snažno vezana za visokogorje, zimi posebice za strmije dijelove i stijene zidove gdje nalazi travnato bilje. Mužjaci borave u blizini ženki do trenutka izleganja mladunaca. Zatim ženka sama brine o mladima i uglavnom boravi s mladuncima na travnatim visoravnima.

Međuvremenske analize telemetrijskih odašiljača na primjercima divljeg petla pokazuju utjecaj prisutnosti posjetitelja na njegovo kretanje. Izbjegava planinarske staze na udaljenosti većoj od 150 metara, ljeti i jeseni pa silazi tik ispod šumske granice.

Partner projekta VrH Julijcev Zavod za šume Slovenije (ZGS) za zaštitu divljeg petla na Pokljuci i Mežakli zasadili su 13.000 sadnica plodonosne drvenaste vegetacije koja je važan izvor njegove prehrane. Brigita Oblak iz ZGS-a rekla je: "Već prošle godine razrjeđivali smo 15 hektara ružja i grmlja u okolici Fužinskih planina. Na Pokljuci smo očistili drvenastu zarast na 61 kilometru sječina između gospodarskih odjela. Time smo poboljšali stanište ne samo za divljeg petla već i za druge slobodno živeće životinjske vrste."

Neka posjet Triglavskom nacionalnom parku bude otisak koji doprinosi očuvanju prirode jedinog nacionalnog parka u Sloveniji
Turizam Bohinj kao partner projekta VrH Julijcev vidi priliku za konkretna rješenja prometa posebice u ljetnoj sezoni. "Triglavski nacionalni park ljeti je jedan od najposjećivanijih dijelova Slovenije. Posjećivanje prirode odgovorno planiramo za vlastitu sigurnost i odgovornost prema prostoru. Primjerenim planiranjem posjeta TNP značajno doprinosimo kvaliteti života lokalnog stanovništva, vlastitom dobrom iskustvu i očuvanju dragocjene prirodne baštine jedinog nacionalnog parka u Sloveniji," objasnio je Klemen Langus, direktor Turizma Bohinj i koordinator Zajednice Julijske Alpe te dodao: "I ove godine od 1. srpnja do 20. rujna uspostavit ćemo besplatne autobusne prijevoze od većih parkirališta do najposjećivanijih planinarskih polazišta na Pokljuci i natrag." Autobusi će voziti od 6,50 sati ujutro do 19 sati navečer. Veliku priliku za održivi razvoj vide i u većoj upotrebi željezničkog prometa, posebice na relaciji Bled-Bohinj koju sufinancira Javni zavod Triglavski nacionalni park.

Podsticama za veću uporabu sredstava održive mobilnosti pridružuje se i Planinarska zveza Slovenije. Dušan Prašnikar, stručni suradnik PZS, naglasio je da planinari tradicionalno imaju brižan odnos prema prirodi: "Međutim, u posljednjih godina susrećemo se s većim brojem posjetitelja što nas sve stavlja pred zajednički zadatak da prilagodimo svoje navike tako da otisak našeg posjećivanja planina bude minimalan." Prašnikar predstavio je i dosadašnje aktivnosti PZS u projektu VrH Julijcev: "PZS želi djelovati prije svega preventivno, odnosno kroz odgoj, osposobljavanje i oslanjanje. U okviru projekta VrH Julijcev obrazovat ćemo više od 70 čuvara gorske prirode, dosad ih je već 370." Suraduju s partnerima projekta VrH Julijcev na nastanku dokumentarno-obrazovnog filma o Triglavskom nacionalnom parku.

Već u prošlim godinama privukla je veliku pažnju akcija Zavoda za ribarstvo Slovenije koji provodi izlov riba iz Dvojnog jezera. Miha Ivanc iz ZZRS upravo se vratio s prve radne akcije u 2022. i predstavio aktualne uvjete na Dvojnom jezeru. "Izlov riba traje već treću godinu zaredom. Posao je prije svega zahtjevan zbog teško pristupačne lokacije gdje treba dovesti svu opremu. Obje vrste riba - jezerska pastrmka i bare u visokoplaninskom jezeru pogoršavaju ekološki status jezera. Nestali su planktonski račići i larve vodenih kukaca kojima se ribe hrane. Posljedično su počele i alge razraštati," objasnio je Ivanc i dodao: "Izlov provodimo različitim metodama poput elektro ribolova, kogola (posebne zamke koje ribu pomoću vodiča vode u vreću) i bodnih mreža. Posljednje su se pokazale najučinkovitijima, ali ljeti se na njima talože alge." Tako postaju vidljive ribama i time neučinkovite - zato tada moraju posvetiti puno vremena dnevnom čišćenju mreža. Za smanjenje alg u Javnom zavodu TNP i ove godine će uklanjati bilje na Dvojnom jezeru. U suradnji s PZS nastavit će s dobivanjem dozvola za nadogradnju sustava pročišćavanja otpadnih voda u koći kod Dvojnog jezera.

Jeseni planiraju obnovu 17 kalova na planinama
Planinski pašnjaci i planine kroz desetljeća oblikovali su jedinstveno stanište za vrste ptica i vodozemaca te bilja. To je važno stanište zaštićenih i rijetkih vodozemaca poput velikog pupka i planinskog urha. Kmetijsko-šumski zavod Kranj u projektu VrH Julijcev ove jeseni će obnoviti 17 kalova, a bit će u tijeku i uklanjanje drvenaste zarasti za očuvanje planinskog stočarstva u Triglavskom nacionalnom parku.