Projekt OSP za budućnost slovenskih plezališta

Športsko penjanje doživljava pravi procvat, kako na natjecateljskoj tako i na rekreativnoj razini, sve više posjećene i opterećene su i prirodne plezališta. Većina uređenih smjerova je plod rada penjačkih zanesenjaka, ali s sve većim posjećivanjem rastu i potrebe za održavanjem i preopremom plezališta te nadogradnjom rada opremača. Novi prekretnica predstavlja projekt OSP ili Opremimo slovenska plezališta, čiji je cilj osigurati održivi razvoj plezališta, penjačima i dalje omogućiti njihovu besplatnu upotrebu, brinuti se za sigurnije penjanje, smanjiti negativan utjecaj penjača na prirodno okoliš i okolne stanovnike te opremačima smjerova omogućiti primjereno plaćanje.



U Sloveniji ima oko 120 uređenih prirodnih plezališta i opremljeno više od 5500 penjačkih smjerova. Opremanje ih je počelo sedamdesetih godina prošlog stoljeća i većina je plod rada zanesenih opremača koji su često sami doprinijeli bušilice i sidrišta i potrošili nebrojene sate da danas u Sloveniji možemo penjati u više tisuća smjerova, s sve većim posjećivanjem rastu i potrebe za održavanjem i preopremom plezališta te nadogradnjom rada opremača.



Također zbog uspjeha slovenskih natjecatelja koji su svojim postignućima Slovinsku uzdigli u penjačku velesilu, budućnosti ovog sporta na Olimpijadi, želje za uzbudljivom rekreacijom u prirodi i cijene pristupačnosti sve više ljudi penje, penjanje je postalo sport za svakoga i turistička prilika, ali uz to ne smijemo zaboraviti prirodu, naglašava penjač, trener i opremač smjerova Jurij Ravnik: "Prirodna plezališta su važan poligon za mnoge ljude, od mladih do starih, od rekreativaca do vrhunskih sportaša. Podstiču ljubav prema rekreaciji i provedenom vremenu u prirodi, vaspitavaju u poštovanju prirode i nude mladima cjeloviti sportski razvoj. Uz odgovarajuće održivo upravljanje turistički je potencijal također vrlo velik, jer uređena plezališta ne samo da privlače veliki broj penjačkih turista koji često oživljavaju zapostavljene regije, nego i ostalima nude mogućnost aktivnog istraživanja Slovenije."



Budući da je slovenska penjačka zajednica iz godine u godinu veća, treba biti svjestan utjecaja koji ostavlja na plezalištima i njihovoj okolici; na prirodi, ljudima, opremi u smjerovima. Zato je skupina predanih penjača koji žele zadržati plezališta sigurna, dostupna i uređena prošle rujna pod pokroviteljstvom Planinskog saveza Slovenije pokrenula projekt OSP ili Opremimo slovenska plezališta, koji koordinira Štefan Wraber: "Projekt OSP sve posjetitelje plezališta poziva na aktivno sudjelovanje u njihovoj skrbi i donacije za Sklad slovenskih plezališta, koji će preuzeti zadatak preopreme i uređivanja penjačkih smjerova i plezališta u Sloveniji. Nadzor stanja opreme u smjerovima, planirano, kvalitetno i stručno opremanje smjerova te rješavanje problema s lokalnim zajednicama osigurat će očuvanje i razvoj plezališta te bezbrižno penjačko uživanje i u budućnosti." Kao što kaže jedan od vidnijih i angažiranih penjača iz mlađe, sportski-penjački orijentirane generacije, projekt OSP nastao je po primjerima iz inozemstva, kao što su Access Fund u SAD-u, Greenspits u Francuskoj, Dorset bolting fund u Velikoj Britaniji i mnogi drugi manji, lokalni projekti gdje se skupljaju sredstva za obnovu lokalnih plezališta, "ali naš projekt je svakako jedan od prvih sličnih gdje pokušavamo povezati sva nacionalna plezališta u jedinstveni sustav održavanja".



"Ciljevi projekta OSP i sklada plezališta jesu osigurati održivi razvoj plezališta, penjačima i dalje omogućiti njihovu besplatnu i nemetanu upotrebu, brinuti se za sigurnije penjanje, smanjiti negativan utjecaj penjača na prirodno okoliš i okolne stanovnike, također želimo primjerenim plaćanjem pošteno nagrađivati trud opremača i motivirati ih za preopremu istrošenih smjerova," objašnjava Wraber. U zimskim mjesecima usredotočili su se na promociju projekta, poticanje sigurnog penjanja i prikupljanje doprinosa za uređivanje plezališta. S ciljem podizanja kulture ponašanja oblikovali su Savez za plezališta, započeli popis smjerova i stanja opreme na plezalištima, pripremili obrazac za prijavu problema na plezalištima, uredili računalnu bazu smjerova, opreme, opremača i intervencija te uspostavili mrežu regionalnih koordinatora i stručnu skupinu za opremanje plezališta. (cijeli izvještaj >>>) "U 2017. prikupljeno 4.014,49 eura, potrošeno 1.338,80 eura. U 2018. prikupljeno 2020,57 eura i do kraja travnja potrošeno 18 eura. Sklad plezališta će u nadolazećim mjesecima započeti aktivni rad na plezalištima, planiramo održavanje i preopremu u Črnom Kalu, Mišjoj peći, Ospu, Bohinjskoj Beli, pod Reškom planinom, u Čolnišću, Logarskoj dolini, Završnici, Turncu i Kotečniku," zaključuje Wraber.



Pojedinci mogu doprinijeti novčanim naknadama, PayPal donacijom, SMS-om PROJEKTOSP5 na 1919 ili kupnjom majice i četke za hvataljke s logotipom projekta. Klubovi, poduzeća, organizacije mogu doprinijeti novčanim naknadama ili stvarnim sredstvima potrebnima za opremanje smjerova i rad sklada.



Na penjanje u prirodnim plezalištima polaže i Jernej Kruder, nakon izuzetnog početka natjecateljske sezone trenutno vodeći u ukupnom poretku Svjetskog kupa u balvanskom penjanju. Prvog svibnja u Ospu je popleo smjer Water world ocjene 9a, inače je redoviti posjetitelj slovenskih plezališta i podržavatelj projekta OSP: "Čar penjanja po stijenama za mene je u tome što sam u prirodi, na svježem zraku i sam odlučujem kada i što ću penjati. Moje najdraže plezalište je lokalni Kotečnik, ali s veseljem mijenjam lokacije diljem Slovenije. Penjanje je vrlo siguran sport dok sve radiš kako treba, naravno da je za znanjem penjačke tehnike druga najvažnija stvar oprema. Kao opremač znam koliko truda treba uložiti u pripremu smjerova, ali to znači i trošak. Nekoliko simboličnih eura mislim da može svaki ljubitelj prirodnih plezališta donirati bez grižnje savjesti."



"Preoprema znači održavanje sigurnog stanja ili ažuriranje loše opremljenih smjerova. Treba si je to zamisliti kao održavanje kuće ili auta, jer ništa nije vječno, opremi u smjerovima povjeravamo svoj život! Ulazimo u razdoblje kada će početna oprema zastarjiti i trebaće više naglaska staviti na očuvanje postojećeg nego dodavanje novih smjerova. Taj posao je vrlo odgovoran s minimalnom pretpostavkom da je opremač prošao odgovarajući tečaj. Ali tu idu i višegodišnja iskustva, zato taj posao moraju obavljati kompetentne osobe, manje iskusni pak neka uz njih steknu što više potrebnog znanja," naglašava tehnički voditelj projekta OSP Ravnik. Ekipi se kao voditelj opremača pridružio Rajko Zajc, zadnjih godina jedan od najaktivnijih slovenskih opremača smjerova, kao dio stručne skupine za opremanje plezališta svojim neprocjenjivim iskustvima i znanjem surađuju još Tomo Česen, Vili Guček i Albin Simonič, starješine opremanja kod nas.