Projekt VrH Julijcev

Projekt VrH Julijcev:

Za očuvanu prirodu ključno je suradnja različitih

sektora i promjena navika ljudi

Bled, 30. studenoga 2023 - Petogodišnji projekt VrH Julijcev, koji vodi Javni zavod Triglavski
narodni park (JZ TNP), uz pomoć europskih i nacionalnih sredstava omogućio je devetim
partnerima poboljšanu sektorsku suradnju i brojne novosti sa zajedničkim ciljem poboljšanja
stanja odabranih zaštićenih vrsta i njihovih životnih prostora u područjima Nature 2000 u
Triglavskom narodnom parku. Među ključnim rezultatima projekta je 15 obnovljenih kalova na
većinom teško dostupnim planinama i pašnjacima, označavanje i uvođenje 19 mirnih područja,
također su obnovili i novo uspostavili široku mrežu usmjeravajuće infrastrukture za
posjetitelje.
VrH Julijcev je partnerstvo zaštite prirode, poljoprivrede, šumarstva, planinarstva i turizma za
očuvanje prirode Triglavskog narodnog parka. Partneri su projektom stekli sredstva za
oživljavanje pašnjaštva i obnovu kalova na planinama i pašnjacima, obnovu i održivo upravljanje
šumama, aktivnosti za poboljšanje kvalitete voda na Dvojnom jezeru, usmjeravanje posjetitelja te
uspostavu nove i obnovu usmjeravajuće infrastrukture za posjetitelje. Andrej Arih, voditelj
projekta VrH Julijcev iz Javnog zavoda Triglavski narodni park, na završnoj novinarskoj
konferenciji rekao je: "Glavne ciljeve projekta uspješno smo ostvarili, posebno kod uređenja voda i
prometa, utvrdili smo da će biti potrebne sustavne promjene i više usklađenosti među
različitim sektorima i na nacionalnoj razini. U svakom slučaju glavni dobitak projekta osim svih
stvari koje možemo vidjeti u prostoru, je i izuzetno dobra suradnja među partnerima i dionicima
te nova stručna spoznaja posebno kod telemetrije tetrijeba i izlova tuđerodnih vrsta riba
u Dvojnom jezeru. Iskustva i znanja te povezanost s različitim dionicima u prostoru nam
pomažu i kod redovitih zadataka zavoda."
Prvih 19 mirnih područja u TNP: većina posjetitelja poštuje nova pravila
JZ TNP je zajedno sa stručnim organizacijama s područja šumarstva, poljoprivrede, planinarstva i
zaštite prirode te vlasnicima zemljišta odredio mirna područja, gdje su ljudske aktivnosti
vremenski i prostorno prilagođene, tako da su smetnje u prirodnom okolišu što manje. Za tetrijeba,
bijelu tetrijebicu i aktivna visoka močvarna područja u projektu VrH Julijcev uspostavili su 19 mirnih područja
na Pokljuki, Voglu, u okolici Triglava, Mangartskom sedlu i na Vitranci. Mirna područja su uz
šumske ceste i planinske staze označena posebnim tablama. Na označenim šumskim cestama
promet je dozvoljen samo vlasnicima zemljišta i za gospodarenje šumom te je vremenski
prilagođen. Takva mirna područja prepoznajemo po cestovnim zaprekama. Za posjetitelje to znači,
da motorna vozila parkiraju na uređenim parkiralištima i koriste označene planinske staze.
Martin Šolar, potpredsjednik Planinarskog saveza Slovenije (PZS), naglasio je: "PZS je jedna
od najstarijih dobrovoljnih organizacija u Sloveniji i najbrojnija s područja planinarstva.
Planinari smo veliki ljubitelji prirode, svjesni smo da u gore ne idu samo naši članovi, stoga
smo puno pozornosti posvetili osvješćivanju i odgovornom posjećivanju gora." U projektu VrH
Julijcev PZS je obnovio erozijski vrlo izložen dio staze na rubu mirnog područja na Pokljuki
(Jezerca-Studorski preval), koji je u upravljanju Planinskog društva Srednja vas iz Bohinja.

Davor Krepfl, stručni suradnik Zavoda RS za zaštitu prirode, Jedinica Kranj, predstavio je
primjer uvođenja mirnog područja na grebenu Vitranca, na kojem je jedno
najstarijih rastišta tetrijeba. To područje graniči s parkom i je područje Nature 2000. Kod
uvođenja mirnog područja dogovorili su se s dionicima za vremensko ograničenje pristupa grebenu
od 15. ožujka do 15. lipnja, kada se odvija razmnožavanje tetrijeba.
U Bohinju u pet godina još jednom više korisnika besplatnih prijevoza na
Pokljuku
JZ TNP je za posjetitelje obnovio i informacijsku točku na Mrzlem studencu na Pokljuki, učnu
stazu Goreljek, novo su uspostavili ili obnovili više od 150 informacijskih tabli. PZS je s
planinskim društvima i upraviteljima koliba u šest koliba uspostavio nove informacijske točke, gdje
posjetitelji dobiju i različite publikacije i materijale o raznolikosti prirode parka, pravilima
ponašanja i važnosti očuvanja prirode.
Klemen Langus, Turizam Bohinj, rekao je da su zbog projekta VrH Julijcev u Bohinju čak 5
godina u ljetno vrijeme provodili besplatne svakodnevne prijevoze iz Bohinja na Pokljuku i natrag. U
tom vremenu zanimanje za prijevoze se snažno povećalo, povećali su i kapacitete za prijevoz
bicikala. "Ako smo 2018. prosječno prevezli 67 putnika na dan, 2022. smo ih gotovo još
jednom više - 123. Veliku pozornost smo posvetili i uređenju prometa na Pokljuki, pri čemu
nam je projekt pomogao postaviti temelje, provedba prometne uredbe nas još čeka."
Gdje i kako žive bijele tetrijebice zimi i tetrijebi, kada ne pjevaju?
Zavod za šume Slovenije (ZGS) je za poboljšanje životnog prostora zaštićenih šumskih
ptica, kao što su tetrijeb i lještarka, očistio 61 km presjeka, proveo čišćenje drvenaste zarasti u
okolici Fužinskih planina i zasadio više od 15.000 sadnica autohtonih drvenih vrsta na Pokljuki.
Brigita Oblak iz blejske jedinice ZGS naglasila je da su sudjelovali i kod usklađivačkih
aktivnosti za uređenje prometa na Pokljuki i nastanku projekt nog filma VrH Julijcev.
U projektu VrH Julijcev Društvo za promatranje i proučevanje ptica Slovenije (DOPPS) prvi put
provodilo je telemetrijsko praćenje tetrijeba i bijele tetrijebice s ciljem da bi život tih dviju
vrsta upoznali bolje nego što ga poznajemo iz klasičnih popisa. Tomaž Mihelič, ornitolog zaštite,
DOPPS, rekao je da su u projektu pratili 10 tetrijeba na području Pokljuke i
Fužinskih planina, time su dobili vrlo važne informacije: tetrijeb zimi kod visoke snježne
pokrivenosti može preživjeti i tjedan u smreci, kroz cijelu godinu njegovo kretanje je vrlo ovisno od
mreže planinskih staza, koje izbjegava. "Za bijelu tetrijebicu smo uz pomoć telemetrijskog praćenja
utvrdili, gdje se zadržava zimi: traži gole površine, lavinske površine i napuhane predele, gdje nalazi hranu.
Zbog niskih temperatura može se cijeli dan zadržavati na nekoliko kvadratnih metara. Još posebno
zimi treba mir, jer su zalihe hrane na visokim nadmorskim visinama stvarno slabe i mora
štedjeti energiju," objasnio je Mihelič.
Obnova pašnjaka i 15 kalova za veću stalnost površinskih voda
Za tetrijebku, koja je karakteristična stanovnica travnatih padina Alpa, posebno u tolminskim gorama i na
Breginjskom Stolu, JZ TNP uklanjao je zarast na planini Čadrški vrh, za alpsku možinu pa je
Turizam Bohinj uklanjao zarast na rastištima u okolici Črne Prsti.
Kalovi većinom na teško dostupnim planinama i pašnjacima često su jedini izvor vode za stoku u vremenu
pašne sezone, ali su i životni prostor zaštićenih vrsta vodozemaca, kao što su veliki pupak i
planinski mrijest. Na primorskoj strani parka obnovu četiri kalova vodili su Općina Tolmin i JZ TNP, na
gorenjskoj strani pa je obnova 11 kalova potekala pod taktom Kmetijsko šumarskog zavoda Kranj

(KGZ Kranj) i JZ TNP. Planiranje i provedba zahtijevali su suradnju brojnih dionika te
prethodno stjecanje propisanih suglasnosti, kod građevinskih intervencija pa i provedbu zaštitnih
mjera za vodozemce. Kod helikopterskog prijevoza materijala i opreme na teško dostupne planine
pomogla je i Slovenska vojska.
Tatjana Grilc, kmetijski savjetnik KGZ Kranj, rekla je: "Obnova kalova u visokogorju je već
sama po sebi zahtjevna zadatak zbog teške dostupnosti. Proces od planiranja do provedbe
uključuje vrlo širok spektar zadataka, usklađivanja među različitim stručnim organizacijama i
izvršiteljima. Vrlo smo bili sretni odazivu agrarnih i pašnih zajednica, da su pristupile obnovi kao
izvršitelji i i one koje nisu bile uključene već se zanimaju za umještaj novih kalova na drugim
planinama. Tim doprinosimo kako očuvanju prirode, zaštiti kulturne baštine tako i
očuvanju tradicionalne paše na planinama."
Tomaž Štenkler, zamjenik župana Općine Tolmin, predstavio je iskustva obnove četiri kalova na
primorskoj strani TNP. Općina je obnovila kale na planini Podkuk i Stador te dva kala u Čadrgu.
"Odzivi agrarnih i pašnih zajednica su vrlo pozitivni i interes za nove kale je vrlo velik. I u
budućnosti će ovakva suradnja među poljoprivredom i zaštitom prirode kod obnove kalova vrlo
dobrodošla, jer donosi sinergije za oba sektora."
Poboljšanje stanja Dvojnog jezera i prilagodba djelovanja kolibe
U projektu VrH Julijcev odvijale su se tri središnje aktivnosti za poboljšanje stanja Dvojnog jezera:
izlov tuđerodnih vrsta riba, uklanjanje algi i aktivnosti kolibe za smanjenje utjecaja na jezero.
Miha Ivanc iz Zavoda za ribarstvo Slovenije predstavio je tijek izlova tuđerodnih vrsta riba, koji je
potekao četiri godine (2020-2023): "Prije početka projektnih aktivnosti nije bilo puno primjera
izlova u visokogorskim jezerima, ali sa stručnim znanjem i iskustvima smo u četiri godine poboljšali
metode izlova i broj riba u jezeru je snažno opao, nismo ih ipak potpuno izlovili." Ivanc
dodaje da im je veliki problem predstavljalo vrijeme, posebno veliko kolebanje visine jezera,
visina snježne pokrivenosti i kiša su često utjecali na njihov rad. Ukupno su izlovili dobrih 10
tisuća riba pisanca i 18 tisuća jezerske zlatovčice.
Dušan Prašnikar, stručni suradnik PZS, rekao je da su u kolibi kod Dvojnog jezera s
sredstvima projekta uredili dva vanjska suha zahoda, koji će biti na upotrebu posjetiteljima kolibe u
sljedećoj sezoni. "Projekte aktivnosti za smanjenje utjecaja kolibe na kvalitetu Dvojnog jezera su
nam zaista uzele res puno vremena i energije. Planirali smo veći i drugačiji opseg radova, pri čemu
smo naletjeli na zakonodavne prepreke i konceptualna razilaženja. Nadamo se da će pilotni
projekt suhih zahoda postići očekivane rezultate." Paralelno s provođenjem projekta pa je
Planinsko društvo Ljubljana Matica, vlasnik Kolibe kod Triglavskih jezera, provelo mjere za
prilagodbu djelovanja kolibe i nadogradnju postojeće pročistačnice. Rezultati mjerenja
kvalitete otpadne vode pokazuju bitno poboljšanje.
Visoka gledanost TV premiere dokumentarca VrH Julijcev
Ove jeseni su u partnerstvu VrH Julijcev premijerno predstavili obrazovni prirodoslovni
dokumentarni film. Televizijsku premijeru krajem listopada na 1. programu TV Slovenije si je
pogledalo više od 83 tisuće gledatelja. Film je besplatno na voljo za gledanje na YouTube kanalu
Triglavskog narodnog parka .

Projekt VrH Julijcev - Poboljšanje stanja vrsta i habitatnih tipova u Triglavskom narodnom parku
sufinanciraju Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Republika Slovenija.