Prošle godine u planinama ugaslo 50 života, što je najviše u dva desetljeća praćenja te statistike.
Najčešći uzrok nesreća ostaje zdrs (gotovo četvrtina slučajeva)
Prošle godine u planinama umrlo 50 ljudi, što je rekordni broj smrtnih slučajeva u planinama u zadnjih 20 godina vođenja takve statistike, saopćili su iz gorske službe spašavanja. Prošle godine su inače obavili 633 spašavanja, u nešto manje od polovice slučajeva radi loših stranih državljana.
Gorska služba spašavanja Slovenije (GRZS) je na početku godine, kao i obično, predstavila analizu intervencija gorskih spasitelja za prošlu godinu. Kao što ističu, nesreća u planinama je sve više, spašavanja su sve zahtjevnija: "U zadnjih 10 godina broj intervencija se popeo s 430 godišnje (2015.) na 660 nesreća u planinama godišnje."
Prošle godine su tako intervenirali u 633 nesreće, što znači da se njihov broj u odnosu na prethodnu godinu povećao za četiri posto. Ukupno su gorski spasitelji prošle godine uspjeli spasiti 767 ljudi, u 46 posto slučajeva radi loših stranih državljana. "Ovaj put brojka nije rekordna (najviše spašavanja, 687, bilo je 2023.), ali zabrinjava rekordni broj smrtnih slučajeva u planinama," upozoravaju i dodaju da je prošle godine u planinama bilo 50 smrtnih slučajeva, što je znatno više nego prethodne godine kada ih je bilo 37. Od 50 poginulih, 15 je bilo stranih državljana, navode. "U zadnjih 20 godina ovo je najviši i zabrinjavajući broj nesreća s fatalnim ishodom," još upozoravaju. Dodaju da je najglasnije i najzahtjevnije spašavanje stranih planinara u lavini pod Toscem, koja je uzela tri života.
Najčešći uzrok nesreća: zdrs
Najčešći uzrok nesreće još uvijek je zdrs (24 posto nesreća), slijedi nepoznavanje terena, neprimerna oprema i nepripremljenost za ture, ističu u gorskoj službi spašavanja. Prema njihovim navodima, zdrsovi se najčešće događaju zbog umora, spoticanja o korijen ili kamen, gubitka ravnoteže na stazi koja je postala prezahtjevna ili trenutka nepažnje kada je pogled usmjeren drugdje umjesto na stazu.
"Među čestim uzrocima nesreća su još nepoznavanje terena (22 %), što znači spašavanje osoba koje su se ili izgubile na neprohodnom području ili nisu mogle nastaviti stazu zbog zahtjevnosti i zaglavile se, neprimerna osobna oprema (11 %) i fizička nepripremljenost za turu (10 %)," objašnjavaju u GRZS-u i dodaju da se najviše nesreća dogodilo pri hodanju po stazi (20 %), hodanju bez staze (8 %), zbog aktivnosti u zraku (7 %), manje pri gorskom biciklizmu (4 %), penjanju (4 %), vodenim aktivnostima (2 %), radu (2 %) ili skijanju (2 %).
U prošloj godini je većina intervencija (89 %) bila spašavanja (588), 10 posto je bilo pretraživanja (67), u 41 posto intervencija sudjelovao je helikopter slovenske vojske ili policije.
Najviše intervencija u ljetnim mjesecima i na području GRS-a Bohinj
Najviše intervencija u 2025. obavilo je društvo GRS Bohinj (96; 14 posto svih intervencija), slijede GRS Ljubljana (69 intervencija tj. desetina svih) i GRS Bovec (60 intervencija tj. 9 posto svih), koja su zbog turizma "najopterećenije gorske službe spašavanja u Sloveniji". Najviše nesreća u planinama (352) dogodilo se u glavnoj turističkoj sezoni tj. ljetnim mjesecima (od juna do kolovoza). Najviše nesreća (128) dogodilo se na području Triglava, slijede Kamniško-Savinjske Alpe (103).
Gotovo polovica spašavanja, 331, činilo je spašavanje nepovređenih, povećava se broj spašavanja teško povređenih. Najviše nesretnika bilo je u dobnog skupu od 20 do 29 godina (20 %). Povećava se udio spašavanja stranaca – prošle godine su, kao što je rečeno, spasili strane državljane u 46 posto slučajeva, što je dva posto više nego prethodne godine. "Među stranim spašenima najčešće su državljani Njemačke (65), Poljske (34), Hrvatske (25), Mađarske (23), Češke (23), Austrije (22), Velike Britanije (22), Francuske (20), Nizozemske (18), Belgije (15)," zapisali su još u GRZS-u.
U planinama trenutno uvjeti vrlo opasni
Snježne prilike u visokogorju trenutno su vrlo zahtjevne i opasne. Uvjeti se mogu brzo promijeniti. U visokogorju zapadnih i južnih Julijskih Alpa velika je opasnost od lavina (4. stupanj).
Gorski spasitelji savjetuju da visokogorje zamijenite nižim i sigurnijim ciljevima i redovito pratite prognoze lavina.
Izvor:
https://www.rtvslo.si/crna-kronika/lani-v-gorah-ugasnilo-50-zivljenj-kar-je-najvec-v-dveh-desetletjih-spremljanja-te-statistike/771641