PZS, GRZS i Policija za sigurniji obisk planina

Prije poletne planinarske sezone PZS, GRZS i Policija za sigurniji obisk planina.



S Danom slovenskih planinskih doživljaja, koji 18. lipnja celodnevnim planinskim događanjima na Golte poziva odrasle, mlade i najmlađe planinare te skijaše skiturnere, službeno počinje ljetna planinarska sezona, koja traje do sredine rujna i u planine dovede najviše planinara. Planinarska zveza Slovenije (PZS), Gorska reševalna zveza Slovenije (GRZS) i Policija danas su na zajedničkoj novinarskoj konferenciji u Kranju predstavile trenutne uvjete u planinama i savjete za sigurniji obisk planina, informacije o otvorenosti planinskih koča i helikopterskom spašavanju u planinama, Slovenski skituški put, promotivni film GRZS-a i mobilnu aplikaciju Gorski vodnik.



Planinarska zveza Slovenije već više od 30 godina slavi dan slovenskih planinara, a petu godinu z pod okriljem Dana slovenskih planinskih doživljaja program će obogatiti besplatnim celodnevnim događanjem za posjetitelje svih generacija. Dan slovenskih planinskih doživljaja 2016 u subotu, 18. lipnja 2016., na Mozirskoj koći na Goltama, koja ove godine slavi 120 godina, zajedno s partnerima pripremaju PZS, Planinarsko društvo Mozirje i RTC Golte. »Doživljaji za mlade planinare uključuju obiteljski orijentacijski pohod, kreativne radionice, penjanje na penjačkom zidu i veselu planinsku školu, gorskih spasitelja prikazat će vježbu spašavanja jedrilice s drveta i opremu za spašavanje u planinama, Policija će provesti helikoptersku vježbu. Odrasli će moći birati između više vođenih planinskih izleta s polaznim točkama u dolini ili na Goltama, skituški skijaši koji se mogu pridružiti više vođenih uspona na Golte razveselit će se otvaranja Slovenske skituške staze tog dana, središnji događaj obogatit će povorka društvenih zastavonošaca i nastup planinskih pjevačkih zborova,« najavio je generalni sekretar PZS Matej Planko.



Tjedan ranije tradicionalno slave svoj dan i gorski spasitelji. Dan gorskih spasitelja i natjecanje iz prve pomoći bit će 11. lipnja 2016. na Virnikovoj planini nad Jezerskim, namijenjeno prije svega okupljanju gorskih spasitelja i njihovih članova obitelji, kako je rekao predsjednik GRZS-a Igor Potočnik.



»U gorskom svijetu je već dosta suho, sunčano, gotovo kao u dolini, na određenim planinskim stazama još uvijek je nabijeni i smrznuti snijeg, koji se može sigurno prijeći samo uz pomoć dereza i čekanja, koje također moramo znati koristiti. Nedavno smo na području Brane zabilježili već desetu smrtni slučaj ove godine, koji je pokušao prijeći snježnu površinu samo u čizmama. U tom je kliznula, a ozljede bile su tako teške da je na mjestu nesreće umrla. Zbog padajućeg kamenja preporučujemo i nošenje kacige. Nekvalificiranost, neprimno obuća, neznanje korištenja opreme, precjenjivanje vlastitih sposobnosti... neki su od brojnih čimbenika koji često dovedu pojedinca u beznadnu situaciju,« upozorio je na trenutne uvjete u gorskom svijetu i neadekvatnu pripremu za ture stručni suradnik PZS-a i instruktor GRZS-a Matjaž Šerkezi te istaknuo i zamke društvenih mreža koje bez odgovarajućeg razmatranja i znanja dovedu u planine i premalo iskusne.



Među obveznu opremu koja pripada u ruksak svakog posjetitelja planina bez obzira na vrstu ture spadaju aluminijasta folija ili velika crna vreća i bivak vreća, osobni komplet prve pomoći, čelna svjetiljka i rezervne baterije, mobitel s punom baterijom, bilježnica i običan olovka, svijeća i šibice u vodonepropusnoj vrećici te željezna rezerva (hrana visoke energijske vrijednosti i dugog roka trajanja, lagana i malog volumena). Planinari treba da ponesu i topla odijela te kapu i rukavice; u gorskom svijetu se vrijeme vrlo brzo mijenja, vrlo niske temperature i snijeg ljeti u planinama nisu ništa neobično i najviše podhladbi događa se upravo ljetnih mjeseci. Na zahtjevnim i vrlo zahtjevnim planinskim stazama treba koristiti samovarovalni sustav s penjačkim pojasom i kacigom; važno je da opremu znaju koristiti. U ljetnoj planinskoj sezoni posebno je važna zaštita od sunca kremom i sunčanim naočalama. Posjetitelji planina treba da koriste i pokrivalo i na pohodima osiguraju dovoljnu količinu bezalkoholnih tekućina. Planinari treba da krenu dovoljno rano kako bi izbjegli ljetnu vrućinu i popodnevne oluje. Prije ture svaki posjetitelj planina treba da se zapita o svojoj psihofizičkoj spremnosti i prikladnosti odabrane staze, osigura odgovarajuću odjeću koja će ga zaštititi od mogućeg vjetra, hladnoće i oborina, te provjeri vremensku prognozu i otvorenost planinskih koča. Važno je urediti i osiguranje za planinarsku aktivnost. U Sloveniji visoke troškove spašavanja u planinama pokrivaju ZZZS i država, u slučaju nemarnosti pojedinac sam, dok u inozemstvu za to svatko mora osobno pobrinuti. Članstvo u planinarskoj organizaciji već uključuje osiguranje za pokriće troškova spašavanja u inozemstvu, treba samo odgovarajuću vrstu članarine. Sve vrijeme treba imati na umu da smo na vrhu tek na pola puta – naš cilj je sigurno doći kući. Više u priložnom materijalu Kako sigurnije u planine – savjeti za sigurnije obiskovanje gorskog svijeta.



»Od 178 planinskih koča, skloništa i bivaka danas je otvorenih 156, preostale koče otvorit će do kraja lipnja. Danas se otvaraju Vodnikov dom na Velem polju i Bregarjevo sklonište na planini Viševnik. Krajem tjedna, 11. i 12. lipnja, otvaraju se Cojzova koča i Kocbekov dom u Kamniško-Savinjskim Alpama, gdje će tada biti otvorene sve koče, te Gomiščkovo sklonište na Krnu. 15. lipnja slijedi otvaranje koča u Karavankama (Dom na Kofcah, Dom pod Storžičem i Roblekov dom), 16. lipnja otvaraju se Pogačnikov dom na Kriškim podima i Koča pod Bogatinom te 17. lipnja Dom Zorka Jelinčiča na Črnoj prsti. Pretpostavlja se da se 18. lipnja otvaraju Koča pri Triglavskim jezerima i Triglavski dom na Kredarici. 25. lipnja otvaraju se još koče pod Triglavom, Dom Planika i Koča na Doliču, te pretpostavlja se Koča na Mangrtskom sedlu. Krajem lipnja, ali termin još nije određen, Zasavska koča na Prehodavcima i Sklonište pod Špičkom,« novinare je o trenutnoj otvorenosti planinskih koča obavijestio stručni suradnik PZS-a Dušan Prašnikar. Za sada ostaje zatvoren Dom Petra Skalarja na Kaninu, pretpostavlja se da i ove sezone Bivak II na Jezerima zbog postavljanja zamjenskog bivaka. Ove godine trebalo bi otvoriti bivak na Kaninu, u neposrednoj blizini Doma Petra Skalarja. Aktualne podatke o otvorenosti planinskih koča planinari mogu provjeriti na web-stranici PZS-a na www.pzs.si/koce.php. Prašnikar je preporučio i rezervaciju smještaja u planinskim kočama i upozorio da planinari koji neće doći prenoćiti u koču o tome pravočasno obavijeste osoblje u koči. Planinarska zveza preporučuje da posjetitelji za prenoćenje u planinskim kočama koriste vlastitu posteljinu koju donesu sa sobom.



»U usporedbi s 2015. broj nesreća je nešto manji, jer ove godine bilježimo 95 pojedinačnih slučajeva, dok smo u 2015. u istom razdoblju imali osam više. Još uvijek je zabrinjavajući broj poginulih, jer smo 2016. iz planina već doveli 10 pojedinaca, među njima i nekoliko slučajeva samoubojstava,« predstavio je statistiku spašavanja u planinama i usporedbu između 2015. i 2016. (Statistika nesreća od 1. 1. do 6. 6. 2016.) predsjednik GRZS-a Igor Potočnik. Naglasio je da je klizanje još uvijek najčešći uzrok nesreća u našim planinama, ključnu ulogu igra loša priprema za turu uključujući precjenjivanje vlastitih sposobnosti, nemarnost, nepoštivanje pravila hoda, buntovnost te nepravilnu ili nepotpunu opremljenost. Gorski spasitelji ove godine su najčešće pomagali građanima Slovenije, slijede Hrvati, zatim Nijemci i Poljaci, među najopterećenijim društvima GRS-a na početku godine su Kamnik, Tolmin, Radovljica i Bohinj.



Robert Kralj, voditelj gorske jedinice Policije i zamjenik voditelja Zračne policijske jedinice, predstavio je helikoptersko spašavanje u planinama. »Prvi lipanjski vikend već je počelo redovito helikoptersko dežurstvo gorskih spasitelja, liječnika i policajaca na Brniku, koje će trajati do 2. listopada, lipnja i rujna od petka do nedjelje, srpnja i kolovoza pak svaki dan u tjednu,« najavio je Kralj te opisao odgovarajuće ponašanje planinara u slučaju dolaska helikoptera na intervenciju spašavanja, gdje je najvažnije ne ostavljati ozlijeđenog sama, osigurati sebe i ozlijeđenog pred vihorom helikoptera i padajućim kamenjem te slijediti upute spasitelja. » U slučaju nesreće uvijek zovite 112 i nikamo drugamo, jer time skraćujete vrijeme odziva gorskih spasitelja. Za nas je neprocjenjivo i to da nam na mjestu nesreće signaliziraju samo oni koji su tamo, a ne da mlate svi u pozdrav,« još je upozorio.



U Kranju premijerno je prikazani kratki film o gorskom spašavanju, koji govori o najplemenitijoj djelatnosti – spašavanju ljudskih života. Gorski spasitelji za navedeni posao nisu plaćeni, ali je najljepša nagrada za njih svaki spašeni život i svake godine ih je prilično. Osim spasitelja na terenu, koji svaki put obave najveći dio spašavanja bez obzira na vremenske uvjete, godišnje doba ili sat, nepogrešiv dio spašavanja je i pomoć helikoptera Policije i Slovenske vojske. »Pokušao sam pokazati upravo ono što spasitelje u očima mnogih čini herojima. Ne samo trčanje, spašavanje, spuštanje užetom, letenje helikopterom i njegu rana, što inače rade i švicarski, francuski i drugi spasitelji, nego rjeđu, u Sloveniji gotovo jedinstvenu i plemenitu – dobrovoljnu stranu,« istaknuo je redatelj i scenarist filma Anže Čokl. Promotivni film GRZS-a dostupan je na internetu.



Skituškanje postaje sve popularnija aktivnost članova PZS-a. Kao dodatni poticaj za njegov razvoj, Komisija za skituškanje PZS-a pripremila je kružnu biciklističku stazu koja obilazi sve važnije slovenske gorske skupine, duguje oko 1800 kilometara i prevlada 50.000 metara nadmorske visine u usponu. Slovenska skituška staza (STKP) jasan je primjer doprinosa održivoj mobilnosti i jedan od većih projekata na području bicikliranja u Sloveniji. »Osnovna trasa staze tehnički nije posebno zahtjevna, jer želimo privući širok krug skituških biciklista, ali je na nekim mjestima naporna, negdje će trebati gurnuti bicikl, ali nigdje nositi. Staza vodi neprometnim sporednim cestama, poljskim stazama, šumskim stazama i putovima. Osnovnoj trasi postupno ćemo dodavati kratke zahtjevnije varijante, namijenjene uglavnom spustovima. Provučena je tako da često prolazi pored željezničkih stanica, čime želimo potaknuti posjetitelje da se do polaznih točaka višednevnih etapa dovedu i vrate vlakom,« novu biciklističku dobrobiti predstavio je načelnik Komisije za skituškanje PZS-a Jože Rovan i dodao: »Biciklisti koji će se orijentirati uz pomoć GPS-traka, karata i dvostrukih oznaka saznat će na putu raznolikost slovenskog brežuljkastog krajolika i brojne važne točke planinarske, etnografске i tehničke povijesti. Prolazi pored 112 kontrolnih točaka, među njima je i oko 50 planinskih koča u manje posjećenim brdovitim područjima, a biciklisti će dokazati posjet otiskom pečata u Dnevnik STKP-a.«



»PZS već godinama surađuje s Zavarovalnicom Triglav pri sve-slovenskoj ekološkoj akciji Očistimo naše planine, koja nadilazi svoj osnovni cilj i širi se i na područje sigurnosti u planinama i osvještavanja posjetitelja,« za kraj je rekao generalni sekretar PZS-a Matej Planko, Ana Cergolj Kebler iz Zavarovalnice Triglav, voditeljica projekta Očistimo naše planine, predstavila je besplatnu mobilnu aplikaciju Gorski vodnik, koja će pomoći planinarima u planiranju putova u slovenske planine: »U aplikaciji ćete između ostalog pronaći 6.219 odjeljaka staza ukupne duljine 9.872 km, 1.972 planinarske staze, 536 vrhova, 176 planinskih koča, bivaka i skloništa koja djeluju pod okriljem PZS-a, 77 prirodnih znamenitosti, 69 planina i 665 parkirališta odnosno polaznih točaka.«