S novim vodičem na 45 najljepših tura u Kamniško-Savinjskim Alpama i Karavankama.

S novim vodičem na 45 najljepših tura u Kamniško-Savinjskim Alpama i Karavankama.

Novi vodič Planinske založbe Kamniško-Savinjske Alpe i Karavanke, nastao iz uglađenih pera i iskusnih koraka Andraža Poljanca i Vladimirja Habjana, ispunjava prazninu u vodičkoj literaturi i donosi 45 najljepših tura na 50 odabranih vrhova oba gorja. Tijekom ljetnih posjeta planinama za put do polazišta brojnih ciljeva možemo odabrati javni prijevoz, dok u kasno ljeto ili ranu jesen pri planiranju ture već moramo imati na umu kraći dan, niže temperature i postepeno zatvaranje visokogorskih planinarskih domova – no jesen donosi i zadivljujuće boje.

U novom planinarskom vodiču Kamniško-Savinjske Alpe i Karavanke prikupljeno je 45 tura koje su opisala dvojica iskusnih poznavatelja slovenskih planina i priznatih autora vodičke literature. „Vodič donosi posve svježe opise putova na odabrane vrhove u Kamniško-Savinjskim Alpama i Karavankama, kratki uvodi u ture budeže u nama želju za planinarenjem i upoznaju nas s mnogim zanimljivostima, a izvrsne i šarene fotografije pobrinule su se za atraktivnost i sjajnu sliku,“ ističe Andraž Poljanec, koji je slikovito obradio 28 razglednih ciljeva Kamniško-Savinjskih Alpa.

Sedamnaest vrhova Karavanki u vodič je dodao Vladimir Habjan, također urednik Planinske založbe, koji objašnjava povod za nastanak nove knjige: „Vodič Kamniško-Savinjske Alpe i Karavanke namijenjen je svim posjetiteljima planina čiji put vodi u ovaj dio planinskog svijeta. U Planinskoj založbi trudimo se da svi planinski predjeli Slovenije budu primjereno pokriveni i planinarskim vodičima. Za Julijske Alpe imamo tako četiri enciklopedijska vodiča i dva selektivna, za istočni i zapadni dio. Kamniško-Savinjske Alpe i Karavanke do sada su bile manje obrađene vodičkom literaturom, većina dosad izdanih vodiča je rasprodana, pa smo se odlučili napisati vodič i za ova dva gorja. Izdanjem vodiča tako pokrivamo cijeli alpski planinski dio Slovenije.“

Selektivni vodič Kamniško-Savinjske Alpe i Karavanke, čija je urednica Irena Mušič Habjan, donosi označene staze svih težina, od lakih do vrlo zahtjevnih, odlikuju ga pregledni opisi planina i putova, jasne karte opisanih staza, QR-kodovi polazišta i staza te slikovite fotografije koje će potaknuti ljubitelje planina da se popnu na odabrane vrhove. „Kamniško-Savinjske Alpe protežu se od Žirovnice na Gorenjskem duž Peči, Dobrče, Kriške gore i Storžiča preko skupine Krvavca i središnjeg dijela s prvakom Grintovcem, 2558 m, do istočnih izdanaka s Raduhom, Smrekovcem i Goltima na sjeveru te s Meninom i Dobroveljskom planotom na jugu. Posebno središnji dio gorja predstavlja prekrasan vidik sa sjevera Ljubljanske kotline. Nije baš često da se glavni gradovi država ponose pogledom na planine koje svojim izgledom daju važan pečat našem svakodnevnom životu, a istovremeno nas neodoljivo privlače. Posebno središnji dio Kamniško-Savinjskih Alpa možemo kao mačka oko vruće kaše obilaziti dolinama koje su u različitim smjerovima urezane u gorje, pri čemu kovamo planove za planinarske podvige,“ na put nas poziva Andraž Poljanec. Ljeti je uspostavljen i kružni javni prijevoz koji iz Kamnika ujutro vozi dolinama Črna, Podvolovljek, Zgornja Savinjska dolina, nastavlja preko Pavličeva sedla i Jezerskog vrha na Jezersko te se dolinom Kokre vraća na južnu stranu, a poslijepodne vozi u suprotnom smjeru. U šarenoj paleti planinarskih staza, gdje manje trenirani planinari mogu odabrati blaže vrhove, a vješti planinari se iskušati na zahtjevnim osiguranim putovima, svatko pronalazi planinarski cilj primjeren svojim sposobnostima i željama.

„Karavanke na granici s Austrijom, najduže slovensko gorje, protežu se u dužini od 110 kilometara od Trbiža na zapadu preko najvišeg vrha Stola, 2236 m, do Slovenj Gradca na istoku, ako ne računamo osamelce koji su razasuti u istom smjeru još dalje sve do ‚kokošje golše‘. U usporedbi s Kamniško-Savinjskim Alpama, Karavanke s slovenske strane imaju posve drugačiji karakter. Da upoznamo i drugu stranu medalje, vrijedi se barem za prvi okus odvesti u neku od dolina na sjevernoj strani (Medvedji dol, Poden, Sele), gdje će nas očarati pogledi na stjenovita zidovlja koja s naše strane ne naslućujemo,“ Poljančeve riječi pozivaju nas u manje posjećeni planinarski raj: „Mnogi si također ne mogu ni zamisliti da Karavanke istočno od Kepe teku u dvjema paralelnim lancima. Duž južnog je povučena državna granica, sjeverni, koji je znatno više rasječen poprečnim dolinama, većinom je u potpunosti na austrijskom koroškom tlu. U ovom dijelu s ovim vodičem popet ćemo se na Obir i Pecu, ostale ture nanizane su po južnom lancu u raznovrsnu paletu. Sigurno ćemo se naći u planinskim kutcima koji će se neizbrisivo urezati u pamćenje.“

Koncepcija za sve opisane ture jedinstvena je i korisnika, osim zanimljivih predstavljanja ciljeva, upoznaje s podacima na temelju kojih se odlučuje za određenu turu – od težine ture, potrebne planinarske opreme, polazišta i vremenskog plana do informacija o planinarskim domovima i bivcima te sezoni prikladnoj za izvedbu ture. Navode se planinarske karte koje pokrivaju pojedino područje, svakom opisu dodan je i QR-kod koji skeniranjem prikazuje tok ture u aplikaciji maPZS. Također je navedeno kako postupati u slučaju nesreće u planinama.



Većina ciljeva uključuje planinarski dom, a u Kamniško-Savinjskim Alpama i Karavankama ih je ukupno 46. Pri planiranju uspona ljubitelji planina moraju imati na umu da su visokogorske kuće otvorene otprilike do kraja rujna, većina planinarskih domova ostaje otvorena cijelu godinu ili i izvan ljetne sezone – i gostoljubivo očekuju posjetitelje. Neki niže smješteni domovi stalno su otvoreni cijele godine, posebno oni dobro dostupni cestom, dok su neki izvan ljetne sezone – obično od listopada – otvoreni samo vikendom. Planinari prije polaska na turu trebaju provjeriti otvorenost planinarskih domova na web-stranici Planinske zveze Slovenije pzs.si/koce.php ili na web-stranicama planinarskih društava i domova.

„U jesen brežuljci planu i svečani mir koji tiho pada među vrhove nas potpuno obuzima. U rujnu su vrata visokogorja još širom otvorena i više nema problema s vrućinom, u listopadu se svjesno kraćeg dana i bez svjetiljke ne upuštamo visoko, vjerojatno nas već iznenadi ‚snijeg na zlatnoj grani‘. Na pragu zime pak ćemo u prostranstvima sredogorja i šumaraka s pjesmom tišine razapinjati jedra čežnje za nadolazećim proljećem,“ poetski razmišlja Poljanec, dok Vladimir Habjan, također iskusni alpinist i dugogodišnji gorskim spasilac GRS Kamnik, praktično dodaje: „Posjetitelji planina neka pri jesenskim posjetima Kamniško-Savinjskim Alpama i Karavankama budu posebno pažljivi na to da se dan kraći, što znači da moramo osigurati svjetiljku sa rezervnim uloškom. Za visine iznad 2000 metara nužno je već ponijeti jaknu ili laganu pernatu jaknu, kapu i rukavice, jer jutarnje temperature, kao i uvjeti u jakom vjetru, mogu tijelo jako rashladiti ako ga dovoljno ne zaštitimo. Ako se odlučujemo za ciljeve gdje su planinarski domovi, dobro je provjeriti jesu li još otvoreni. Također prije polaska detaljno provjerimo vremensku prognozu, a na stranicama Planinske zveze Slovenije i uvjete na stazama, jer su neke zatvorene. Jesensko vrijeme je ono kada se vrijeme smiruje, što znači da ćemo moći imati prekrasne poglede s vrhova. Sretno na putovima.“