S planinskim vodičem preko granice i leposlovljem do...

S planinskim vodičem preko granice i leposlovljem do samotnih stazica.

Planinska izdavačka kuća PZS predstavila je svoju bogatu knjižnu berbu na prvi ljetni dan, na dan kada svjetlost ima najveću moć, tako da uskoro neće nedostajati ideja za posjet gorama i dobro planinsko čitanje. Ljubitelji gora krenut će u susjedstvo s novim vodičem Karnijske Alpe i istraživati divna gorska područja korak preko granice, oni koji ostanu kod kuće moći će čitati leposlovna djela Šapat samotnih stazica i Sjećanja starog alpinista.

»Planinska izdavačka kuća izdaje vodiče, kako planinske, gorničke tako i alpinističke, stručnu literaturu, leposlovlje i mladinsku literaturu. U veljači je izašao turnosmučarski vodič Čez planke na turnih smučeh autora Tomaža Hrovata, u ožujku smo izdali čak dva leposlovna djela, Jane Remic Šapat samotnih stazica i Petra Mucka Sjećanja starog alpinista te početkom lipnja izborni vodič Karnijske Alpe, koji sam napisao sa suprugom Irenom Mušič Habjan. U izdavačkoj kući smo vrlo zadovoljni što je vodič Po poteh XIV. divizije nakon godinu dana prodaje doživio ponovno izdanje,« je uvodno rekao urednik Planinske izdavačke kuće Planinskog saveza Slovenije Vladimir Habjan i za jesen najavio izdavanje barem još tri knjige. »Napisan je knjiga Žarka Rovščka, Iskri se beseda, koja obrađuje publicističku djelatnost diva slovenskog i svjetskog alpinizma Toneta Škarja. Pripremljen je priručnik Turno smučanje autora Toneta Golnarja. Trenutno je u lekturi leposlovno djelo Hodim, torej grem Marjana Bradeška. Posebno se veselimo izdavanja izuzetne knjige Dušana Škodiča Počeci organiziranog planinarstva i alpinizma u vrijeme SPD.«

Najveći zalogaj ovogodišnje izdavačke kuće bilo je izdavanje izbornog vodiča Karnijske Alpe, autora Vladimira i Irene Mušič Habjan, koji će, kako se čini, postati neizostavan dio gorničke literature. Supružnici Habjan autori su i urednici brojnih planinskih vodiča. U njihovom posljednjem djelu obuhvaćeno je opsežno područje između Julijskih Alpa i Dolomita od Ojstrnika do Piancavalla. Zahtjevan vodič u mnogočemu je drugačiji od sličnih. »Ovaj vodič je prije svega vrlo opsežan, jer u izboru ima čak 100 ciljeva, a budući da u pojedinačnim turama opisujemo još dodatne, nagomilalo ih se još puno više. Sakupiti toliko podataka i informacija, a još na talijanskom jeziku, koji ne govorimo, bio je priličan zalogaj. Mislim da ćemo nastaviti sa skupljanjem podataka i knjiga s tog područja,« rekao je Vladimir Habjan. Osim različito postavljenih 110 vrhova, u vodiču je opis dviju klisura, 55 označenih staza, 8 penjačkih staza, 51 bezputa ili neoznačenih staza i 4 alpinistička uspona te opis Karnijske vezne staze i kružne ture među kočama iznad doline Cimoliana.


Irena Mušič Habjan dodala je pozivu da se pogleda preko granice najbolje vrijeme za korištenje vodiča. »Vodič je namijenjen više kopnim nego zimskim usponima, iako se na lakše vrhove (na primjer Lepi vršič, Ojstrnik, Verzegnis itd.) možemo popeti i u snijegu. Većinom je najbolja sezona za uspone od lipnja do listopada. U proljeće je zelenije, u jesen je stabilnije vrijeme.« Posebnost i novost vodiča je i to da su brojnim korisnim informacijama dodani QR kodovi s poveznicom do prikaza staze u mobilnoj aplikaciji maPZS i do ishodišta ture.

Jana Remic: Šapat samotnih stazica

Šapat samotnih stazica autorice Jane Remic knjiga je za ljubitelje lijepih priča i prirode, za ljude koji cijene svaki dan koji im je darovan. Leposlovna knjiga, opremljena prekrasnim Janinim fotografijama, hvalospjev je životu, ne samo u gorama, nego i u dolini. Janu Remic, planinarku od malih nogu, gore su tako oduševile i u gorama se osjećala tako lijepo da je željela sačuvati sjećanja na pohode u pisanoj riječi. »Dugo sam pisala samo za sebe, za svoje zadovoljstvo. Prije dobrih dvadeset godina skupila sam hrabrost i odlučila te poslala svoje pisanje na adresu Planinskog vestnika. Vladimir Habjan je već tada bio urednik i očito je moje pisanje bilo dovoljno dobro da me potaknuo da napišem još nešto.« U samozaložbi je izdala i dvije planinske knjige za djecu i mlade po srcu, poučne Priče za mlade planinare, i drugi dio priča, Mladi planinari, novim doživljajima naprotiv. »Iako negdje duboko u sebi osjećam želju za pisanjem, nisam si uzela vremena za to, u prvom planu bila su djeca. Bila sam iznenađena kada me urednik Vladimir Habjan nakon duljeg razdoblja nepisanja pozvao da pripremim tekstove za knjigu. Kada sam ponovno sjela za računalo, polako je poteklo. Moram priznati da sam mu vrlo zahvalna na poticaju.«


Knjiga je poput malog vodiča za traženje manje poznatih staza, kojih ih je po riječima Remičeve još nekoliko u slovenskim gorama. »Mislim da bi se nepoznate stazice još našle. Ali u isto vrijeme mislim da je mreža staza za planinare dovoljno široka i gusta i da je vrijeme da se zaustavimo s novim stazama, da damo prostor i ostavimo mirna područja za životinjske stanovnike šuma i gora.«

Peter Muck: Sjećanja starog alpinista

U knjizi Sjećanja starog alpinista u dvadeset i dvije priče s posebnom povijesnom vrijednošću Peter Muck oživljava svoje penjačke podvige na potpuno nov način. Umjesto opisivanja klasičnih alpinističkih uspona, prožetih znojem i strahom, usredotočuje se na sve drugo što je obilježilo njegove ture i ostavilo trag u njegovom sjećanju na mladenačke dane.


U svojim sjećanjima Muck pripovijeda o nedostatku penjačke opreme i o tome kako su se sa svojom domišljatošću snašli u teškim situacijama. Otkriva i šarene likove s kojima se susretao na svojim stazama te njihove posebne navike i ekscentričnosti. U kočama je uvijek bilo živahno događanje, stoga rado oživljava sjećanja na obroke hrane i zabavne anegdote o "probavnim problemima" svih vrsta. Peter Muck na vrlo pozitivan, samo ironičan i općenito humorom prožet način pripovijeda o životu mladog alpinista tog vremena.

»Alpe kao tajanstveni svijet pun dvoraca, mračnih klisura, tajanstvenih dolinica, gora s okomitim zidovima, zanimale su me već od malih nogu. Moja prabaka je iz Južnog Tirola baš ispod gorske skupine Rosengarten. Djeci nam je pripovijedala strašne bajke o vilama, kraljicama, patuljcima itd., koje su na mene ostavile dubok dojam. Moj djed i teta bili su žestoki brdaši, koji su me hranili gorskim događajima. Dio odmora i sve vikende proveo sam u gorama gdje sam se potpuno udomaćio. Većinom sam bio samotnjak. U kritičnim situacijama, kojih nije bilo malo, zaklinjao sam se da me brda nikad više neće vidjeti. Ali već prema kraju tjedna počeo sam prelistavati moj opsežni arhiv karata i praviti planove kamo bih krenuo.« Petrova ljubav prema gorama natjecala se s ljubavlju prema glazbi.


»Puno sam svirao po lokalima, što je vremenski bilo teško spojivo s posjetom gorama. To sam kasnije rješavao na taj način da sam se nakon sviranja jednostavno odvezao u gore.« Peter Muck još uvijek vrlo rado svira na harmoniku, dio toga doživjeli smo i na novinarskoj konferenciji.


U gore nažalost više ne može ići, jer ga noge u 92. godini više ne nose tako dobro. »To sada nadomještam surfanjem po webu. Potražim goru ili opis penjačke smjernice i začudim se kada vidim novu čeličnu sajlu. Želim si da me sada, kada teško hodam, netko odveze na neki prijevoj, kojih u Alpama vrvi. Surfanje po webu priziva sjećanja i oko mi se zasuzi ako na webu ugledam mjesto gdje mi je bilo vrlo lijepo.«

Na novinarskoj konferenciji manji uvid u nadolazeću opsežnu povijesnu knjigu Počeci organiziranog planinarstva i alpinizma u vrijeme SPD dao je i autor Dušan Škodič. »Ove godine obilježili smo 130 godina od osnivanja Slovenskog planinskog društva (SPD). To vrijeme ima i opsežnu predpovijest s domaćim Nijemcima, što je kasnije dovelo do žestoke nacionalne borbe za naše gore. U knjizi ću provjetriti to vrijeme, koje je važno utjecalo kako na razvoj našeg planinarstva tako i alpinizma. U austrijskom arhivu tijekom korona vremena pronašli smo puno dosad nepoznatog materijala, koji nam daje mogućnost da se konačno riješimo crno-bijelih priča, koje su uglavnom posljedica toga da su se u tom vremenu smijenile četiri države, a već prva promjena (raspada Austro-ugarske monarhije) bila je tako radikalna da je gotovo potpuno počistila s ostacima svoje prošlosti. Svrha ove knjige je da se njome popune pukotine u vremenu, da sve skupa dobije pravi smisao i da upoznamo istinsku priču SPD-a, koja je u stvarnosti još zanimljivija nego što smo mislili. Pravo je da tu povijest poznajemo - jer se ipak radi o našim gorama i Triglavu, koji je postao naš nacionalni simbol, mi pak planinski narod.«


U gorama je potrebno slijediti markacije i označene staze, ali pri čitanju knjiga si možete dopustiti da se bez zadržavanja izgubite među njihovim koricama. Uživajte u knjigama Planinske izdavačke kuće PZS, gdje se isprepliću mudrost i duh planinarstva.

Misli iz knjiga


»Nikad se neću umoriti pratiti i doživljavati prelaske noći u dan ili dana u noć. Svaki izlazak sunca je izuzetan, neponovljiv. Tama se najprije jedva primjetno počinje povlačiti tankim pramenovima svjetlosti, koji se šire i šire, počinju bojiti, svjetlost polako, ali istodobno veličanstveno odjednom obuhvati sve – polja, šume, livade, gore i doline, i kada se konačno okrenem od jedinstvenog događanja na obzoru, život je u punom jeku.« Jana Remic: Šapat samotnih stazica


»Najveselije je bilo u Erjavčevoj koči. U dugim zimskim večerima igrali smo društvene igre i plesali. O kakvoj narodnozabavnoj glazbi tada nije bilo ni duha ni sluha. Svirao sam narodne pjesme, koračnice i stare šlagere. Na sreću sam imao zamjenu, da sam se i ja mogao zavrtjeti. Doslovno se zavrtjeti bilo je gotovo nemoguće, jer smo bili u blagovaonici jako natiskani. Moja zamjena bio je svestrani glazbenik Borut Lesjak, koji se na mojoj maloj harmonici prilično dobro snašao. Naše društvo oskrbnik je jednom već bio sit, jer smo premalo konzumirali. Natjerao nas je u Tičarjev dom. Kada je vidio da nosim harmoniku, pitao me: »Pa, kamo ti?« Kada je shvatio da sam član društva koje je natjerao, odmah je promijenio stav i natjerao nas natrag.« Peter Muck: Sjećanja starog alpinista