S zajedničkim snagama za sigurnije ljeto u planinama

S Dnevom slovenskih planinskih doživljaja, koji 17. lipnja cijelim danom planinskog događanja poziva odrasle, mlade i najmlađe planinare te planinarske bicikliste na Dom pod Storžičem, službeno počinje ljetna planinska sezona, koja traje do sredine rujna i u planine dovede najviše planinara. Za sigurniji posjet planinama snage su združili Planinska zveza Slovenije (PZS), Gorska reševalna zveza Slovenije (GRZS), Policija i Slovenska vojska, koje su na današnjoj novinarskoj konferenciji u Ljubljani predstavile trenutne uvjete u planinama i savjete za posjet planinama, informacije o otvorenosti planinskih koča i helikopterskom spašavanju u planinama, strip o planinskoj medicini i inovativni projekt u pretraživačko-spaşavačkim intervencijama.



Planinska zveza Slovenije već 35 godina slavi dan slovenskih planinara, šesto godinu pak pod okriljem Dneva slovenskih planinskih doživljaja program će obogatiti besplatnim cjelodnevnim događanjem za posjetitelje svih generacija. Dan slovenskih planinskih doživljaja 2017 u subotu, 17. lipnja 2017., na Domu pod Storžičem zajedno s partnerima pripremaju PZS, Planinsko društvo Tržič i Općina Tržič, medijski partner je Val 202. "Planinari će za put do Doma pod Storžičem moći birati između više vođenih planinskih i planinarsko-biciklističkih izleta, dok doživljaji za mlade i odrasle planinare obuhvaćaju penjanje na penjačkom zidu u društvu bivšeg državnog prvaka Jureta Bečana, kreativne radionice, geolova na blago, razne zabavne sportske izazove i upoznavanje zaštićenih planinskih biljaka, uključujući i na prirodoslovnom pohodu. Svoje će rad predstaviti gorsky spasitelji, vrijedi se zaustaviti i u Tržiču i pogledati ga," najavio je generalni sekretar PZS Matej Planko.



U subotu slave svoj dan i gorski spasitelji. Godišnje tradicionalno okupljanje gorskih spasitelja bit će 17. lipnja kod edukacijskog centra GRZS na Virnikovoji planini. "Događaj će obogatiti natjecanje iz prve pomoći između timova gorskih spasitelja i simulacije različitih nesreća koje se mogu dogoditi u planinama. Slijedi dodjela diploma novokvalificiranim gorskim spasiteljima koji su 2017. završili dugotrajno i zahtjevno osposobljavanje za gorske spasitelje. Okupljanje će se nastaviti u opuštenoj atmosferi, razmjeni mišljenja i uz različite priče iz svijeta gorskih spašavanja," rekao je predsjednik GRZS Igor Potočnik.



Sredina lipnja znači početak ljetne planinske sezone, kada posjetitelje planina otvorenih vrata dočekuju i više ležeće planinske koče. "Od 181 planinske koče, skloništa i bivaka danas je otvorenih 161, većina preostalih 20 koča otvorit će se predstojeći vikend, 17. i 18. lipnja, odnosno do kraja lipnja," upoznao je novinare o trenutnom statusu otvorenosti planinskih koča načelnik Gospodarske komisije PZS Janko Rabič. Zatvoren ostaje Dom Petra Skalarja na Kaninu i bit će spreman za sljedeću sezonu. Planinari aktualne podatke o otvorenosti planinskih koča mogu provjeriti na web-stranici PZS na www.pzs.si/koce.php. Rabič je preporučio da planinari za spavanje u planinskoj koči unaprijed rezerviraju smještaj, te upozorio da planinari s rezervacijom koji ne dođu prenoćiti obavijeste osoblje na vrijeme. Planinska zveza preporučuje da posjetitelji za prenoćivanje u planinskim kočama koriste posteljinu koju donesu sa sobom. Rabič je još spomenuo da je PZS u suradnji s Višom školom za ugostiteljstvo i turizam Bled ove godine po drugi put održala seminar za upravitelje i ostalo osoblje u planinskim kočama, čime želi povećati kvalitetu ponude u kočama i zadovoljstvo posjetitelja. 2017. PZS provodi projekt Energetski i okolišno učinkoviti objekti od planina do dolina, koji sufinancira Ekosklad, Slovenski okolišni fond. Jedna od aktivnosti bit će dan otvorenih vrata 15. srpnja i 16. rujna 2017. u Domu na Meninoj planini, Domžalskom domu na Maloj planini i Koći na Planini pri Jezeru, gdje će posjetitelji moći izbliza pogledati i informirati se o okolišnim ulaganjima. Ove subote počinje i tradicionalna ljetna akcija Naj planinska koča 2017, već treću godinu u suradnji PZS-a i Siol.net.



Planinska sezona je u punom jeku. U planinama je iz dana u dan više posjetitelja, a statistika gorskih spašavanja ove godine bilježi 154 intervencije, što je 54 više nego prošle godine 10. lipnja. Među njima i 7 mrtvih osoba (10. 6. 2016. bilo ih je 12). Na prvom mjestu među uzrocima nesreća još uvijek je zdrs, kar u 42 slučaja, u 22 slučaja nepoznavanje terena, u 25 tjelesna i duševna nepripremljenost, dvije nesreće uzrokovao je alkohol.



"Na određenim dijelovima planinskih staza još uvijek može biti tvrda i smrznuta snijeg, a za prelazak takvog mjesta potrebno je iskustvo i odgovarajuća oprema (čegrim i dereze), inače je bolje okrenuti se i ne pokušavati prelaziti mjesto po svaku cijenu, čak i ako je samo nekoliko metara, posebno na strmom i izloženom terenu. Preporučujemo i upotrebu kacige, posebno gdje planinske staze prolaze ispod stijena i postoji veća mogućnost padajućeg kamenja ili na spustovima po šljunku i izloženim planinskim stazama, gdje brzo može doći do manjih zdrsova ili padova, a glava je izložena sudarima o tvrdu i stjenovitu podlogu," upozorio je stručni suradnik PZS-a i instruktor GRZS-a Matjaž Šerkezi, koji posjetiteljima planina preporučuje da ne zaborave obveznu opremu. U ruksak svakog posjetitelja planina, bez obzira na vrstu ture, spadaju aluminijska folija ili velika crna vreća ili bivak vreća, osobni komplet prve pomoći, čelna svjetiljka i rezervne baterije, mobitel s punim baterijama, bilježnica i običan olovka, svijeća i šibice u nepropusnoj vrećici te željezna rezerva (hrana visoke energetske vrijednosti i dugog roka trajanja, lagana i malog volumena). Planinari treba da ponesu i topla odjeća te kapu i rukavice; u planinskom svijetu vrijeme se vrlo brzo mijenja, vrlo niske temperature i snijeg ljeti u planinama nisu ništa neobično, a najviše podhladbi događa se upravo ljeti.



"U planine treba krenuti dovoljno rano, dok nije pretoplo, ali treba znati da su ljeti prilično česte popodnevne oluje praćene munjama, od kojih smo sigurni samo u planinskoj koći odnosno bivaku - oni su namijenjeni za hitne izlaze, a ne za masovni visokoplaninski turizam, kojem služe planinske koče," još je istakao Šerkezi, također upozoravajući da pri posjetu planina s djecom turu treba prilagoditi njima i njihovoj dobi te ljeti osigurati odgovarajuću hidrataciju pijenjem dovoljne količine tekućine koja nije alkohol. Važno je i da se u planine upućujemo zdrave, jer je prošle godine bilo prilično nesreća osoba s kroničnim bolestima: "Najčešći je srčani infarkt, slijede problemi zbog dijabetesa ili hektčni reakcije tijela na napor nakon kemoterapije i određenih boljetnih stanja, kada se osoba nije u potpunosti oporavila ili su simptomi bolesti bili prikriveni. Takvo boljetno stanje u planinskom svijetu može vrlo brzo dovesti do ozbiljnih problema i završiti smrću." Također je važno osigurano osiguranje: "Početkom ove godine dobili smo nekoliko poziva osoba koje su spašavane u stranim planinama i nisu imale osiguranje za spašavanje u stranim planinama. Troškovi spašavanja bili su između četiri i sedam tisuća eura, koje su morali pokriti sami. Još jednom molimo posjetitelje planina da na vrijeme osiguraju odgovarajuće osiguranje za spašavanje u stranim planinama i osiguranje za planinsku djelatnost. U Sloveniji visoke troškove spašavanja u planinama pokrivaju ZZZS i država, u slučaju nemarnosti pojedinac sam, dok u inozemstvu za to mora svatko brinuti sam. Članstvo u planinskoj organizaciji već uključuje osiguranje za pokriće troškova spašavanja u inozemstvu, treba samo osigurati odgovarajuću vrstu članarine."



Korak prema sigurnosti je i upravo izdani strip o planinskoj medicini. "Na inicijativu planinskog liječnika i helikopterskog gorskog spasitelja Jurija Gorjanca pod okriljem Odbora za osposobljavanje i prevenciju PZS-a izašao je besplatan strip Gorska medicina za svakoga, koji uz pomoć planinskog liječnika Janeza slikovito prikazuje razumijevanje bolesti povezanih s planinama i hladnoćom, poznavanje rizika, pripreme i vježbu, da planine ostanu mjesto užitka, susreta i osobnog rasta, a ne mjesto nesreće i ozljeda," istakao je generalni sekretar PZS-a Matej Planko. Strip europske mreže planinske medicine, koji se može dobiti u sjedištu PZS-a, nastao je u okviru projekta Résamont 2, koji je između 2011. i 2013. proveo u suradnji alpskih regija Italije i Francuske u programu Alcotra.



Planinsko okruženje je posebno i svaka nesreća koja se dogodi pojedinca predstavlja veliki rizik i za njega i za spasitelje, kojima će odsada pomoći sarOS (Search and Rescue operating System), jedinstveni program u Europi, plod razvoja slovenskih stručnjaka na području pretraživačko-spaşavačkih intervencija. "SarOS je aplikacija s potpunom kartografskom, komunikacijskom i logističkom podrškom, koja omogućuje da gorski spasitelji bez korištenja interneta i samo nekoliko klikova na svojim uređajima imaju potpuni pregled područja gdje bi se trebao nalaziti nesretnik. Do sada smo sve to koristili s više pojedinačnih programa, odsada je sve spojeno i jednostavno za upotrebu," predstavio je inovativni projekt Gorske reševalne zveze Slovenije vodja Matjaž Šerkezi i dodao: "U GRZS-u smo za svrhu pretraživačko-spaşavačkih intervencija pripremili novi specijalni program osposobljavanja, na koji se u svibnju učestvovalo 24 gorska spasitelja i 8 policajaca. Razvojem i implementacijom sarOS-a u sustav gorskih spašavanja postići ćemo učinkovitije lociranje nesretnika te time brži dolazak do njega i mogućnost transporta u profesionalnu medicinsku skrb."



Robert Kralj, zamjenik zapovjednika PPE za gorsku jedinicu Policije i zamjenik voditelja LPE, govorio je o dežurstvu za helikoptersko spašavanje u planinama 2017. "Dežurstvo je počelo 2. lipnja i završit će 1. listopada, ukupno će trajati 91 dan. Lipnja i rujna traje od petka do nedjelje, dok u najopterećenijim mjesecima srpnju i kolovozu svi dani u tjednu. Dežurstvom postižemo vrlo brze reakcijske vremena, jer u teškim slučajevima uvijek odlučuju minute, istovremeno način rada kada nije potrebno preuzimanje spasitelja i liječnika s terena također je jeftiniji," rekao je Kralj i još istaknuo: "U vremenu dežurstva ekipe svake godine obave oko 140 spašavanja, što je više od trećine svih intervencija u godini, najviše se ih obavi subotom i nedjeljom. Svake godine ima više intervencija zbog boljetnih stanja i spašavanja neozlijeđenih koji malo zalutaju s označenih staza i ne nađu siguran izlaz iz nevolje. Njihovo spašavanje stvara troškove, a ekipe nisu dostupne za intervencije kada je netko zbog ozljede ili bolesti stvarno ugrožen na život. U slučaju nesreće u planinama posjetitelji treba da nazovu hitnu broj 112 i jave kakva je ozljeda, koliko je ozlijeđenih, što točnije mjesto i vremenske uvjete."



Statistiku helikopterskog spašavanja 2016. i 2017. predstavio je satnik Aljoša Kirbiš, pilot helikoptera Bell 412: "Dežurna posada helikoptera Slovenske vojske, koja s helikopterom Bell-412 na vojnom dijelu Zračne luke Jožeta Pučnika na Brniku svaki dan u pripravnosti, u prvim danima lipnja 3 puta sudjelovala je u spašavanju u planinama i osigurala 11 hitnih helikopterskih prijevoza ozlijeđenih ili bolesnih osoba. Ukupno je prevezla 14 ozlijeđenih ili bolesnih i pri tom preletjela dobrih 14 sati. Dežurne posade 151. helikopterske eskadrilje SV ove godine su u spasilačkim akcijama intervenirale 136 puta, od čega 36 puta u planinama, za usporedbu helikopter je u istom razdoblju prošle godine u spasilačkim akcijama intervenirao 138 puta, od čega 19 puta u planinama."



Da bi sjećanja s planina bila živa i zabavna cijelu godinu, u planinama i dolinama, ljeti i zimi, ljubiteljima planina odsada skraćuje vrijeme društvena igra Spomin s planina.