Sigurnije u planine - provjerim stanje staze
17.07.2020
Sigurnije u planine - provjerim stanje staze i imam odgovarajuće opremljen ruksak.
Planine su nam oduvijek predstavljale tajanstveni svijet, udaljen od svakodnevnog ludog svijeta. U njega su se uputili najhrabriji pojedinci, ili ih je put u planine zaneo slučajno. S dolaskom moderne tehnologije i prekrasnih fotografija s društvenih mreža, mit o nedostupnosti planina se rasplinuo. Nesreće u planinama su se u posljednjem desetljeću povećale i dobivaju prizvuk sve više apsurdnih. Da bi korak u planine bio sigurniji, u Planinskom savezu Slovenije pozivamo na opreznost i dobru pripremu za turu, koja između ostalog zahtijeva i informaciju o stanju planinskih staza, kao i posljednje preporuke glede ograničenja širenja koronavirusa.
Nesreće u planinama crtaju staze
Ako pogledamo sliku nesreća u planinama iznad Kamnika, u kojima je intervenirala GRS Kamnik od 2005. godine nadalje, brzo ćemo zaključiti da su one uglavnom u posljednjem razdoblju koncentrirane na pojedine staze koje nisu označene i pojavile su se u obliku zapisa na društvenim mrežama, raznim web portalima. »Mnogi se pitaju zašto te staze nisu označene markacijama i bi li s označavanjem bilo manje nesreća. Ali bi li ih stvarno bilo?! Planinska staza označena Knafelčevom markacijom samo znači da smo na pravoj stazi i da se na nju moramo uputiti pripremljeni i odgovarajuće opremljeni. Korijeni, rastresiti kamen, kozje staze, koje poput sirena svojim pjevanjem mame u dubine, i dalje će ostati. To markacijom ne možemo ukloniti,« ističe Matjaž Šerkezi, stručni suradnik PZS-a za područje prevencije i obuke te gorski spasilac GRS Kamnik. U Sloveniji imamo nešto manje od 10 000 km planinskih staza, od toga 81 km zahtjevnih i 50 km vrlo zahtjevnih planinskih staza. Svake godine markeri na njima obave 32 tisuće dobrovoljnih sati.
Stanje na stazi
Posljednjih dana svjedočimo poplavi poziva o prekinutim čeličnim sajlama, slomljenim držajima i stepenicama ... Sve to je posljedica erozije u planinskom svijetu. Upravo u ovom trenutku traju radovi na stazi preko Plemenica na Triglav, povremeno će zbog radova biti zatvorena i staza od Planike na Mali Triglav, oštećeno je i nekoliko metara čelične sajle na Hanzovoj stazi na Malu Mojstrovku. »Iskusni planinari, kada naiđu na takav dio staze, znaju procijeniti je li sigurno prijeći područje ili ne i u slučaju da nije, okrenu se. Ako nemamo ta iskustva, onda je potrebno okrenuti se svaki put. Oštećenje moramo prijaviti na e-mail poskodbe.poti@pzs.si, a na web stranici www.stanje-poti.pzs.si prikupljene su sve informacije o stanju planinskih staza. Dio planiranja planinskog izleta je i informacija o planinskoj stazi na koju se upuštamo i ako je ona oštećena ili zbog radova trenutno zatvorena, odaberemo drugu. Isto tako činimo kada se upuštamo na more i provjeravamo stanje cesta, te se trudimo izbjegavati dijelove koji su u radu, često čak zatvoreni ili na njima je gužva. Ako to ne učinimo, može se dogoditi da ćemo nekoliko sati čekati u koloni,« dodaje Šerkezi.
Idem u planine, imam ruksak
U planine se uvijek upuštamo s ruksakom. U njemu neka ne bude samo užina i litri tekućine, koju zbog ljetne vrućine u većini slučajeva na planinarskoj kućici stavimo na stol savu paru. Ruksak je naša prva pomoć. U njemu neka bude sva nužna planinska oprema prikladna izletu na koji se upuštamo. Ako ruksak nemamo i dođemo u situaciju koju bismo s njim jednostavno riješili, brzo ćemo se naći među brojkama sve većeg broja planinskih nesreća. »Kao primjer mogu uzeti najčešću grešku posjetitelja planina; u planine se upušte bez naglavne svjetiljke. Iznenadi ih tama jer su se predugo zadržali u kućici, pri silasku su malo skrenuli sa staze i trajalo je sljedeći sat da ponovno nađu markaciju. U noći, bez svjetla, po lakoj planinskoj stazi svijet postaje zahtjevan; korijeni, manje stijene koje se okreću pod stopalom, mokra resasta trava. Neko vrijeme još svijetle svjetiljkom na telefonu, ali već i ta je nakon cijelog dana na kraju snaga. Ostaje samo taj postotak energije za poziv na 112,« upozorava Šerkezi i preporučuje da prije odlaska u planine pročitate što sve mora sadržavati vaš ruksak.
Planinarske cipele ili sportske tenisice
U planine se upuštamo u lakim i udobnim planinarskim cipelama. Preporučujemo visoke, mogu i polvisoke, koje štite gležnjeve od manjeg kamenja, a istovremeno barem donekle dodatno učvršćuju gležnjeve. Previše toplinski izolirane planinarske cipele, koje su namijenjene za hodanje po snijegu ili zimi, nisu prikladna obuća, jer se u njima noga obilno znoji, što uglavnom utječe na raspoloženje i koncentraciju. Što je s lakim sportskim tenisicama, koje su često obuća dnevnih posjetitelja planina? »Moguće, ako imaju kvalitetan potplat koji je i torzijski stabilan. Moguće, ako ih nose noge naviknute na hodanje, koje imaju jaku mišićnu strukturu i ligamente. Ali imaju svoje ograničenja; Uršlja Gora, Velika planina, Planina Konjščica, do Kamniškog sedla, Slavnik. Nikako s njima na Triglav, Grintovec, Stol, Viševnik, Raduhu ... A opet ćemo naići na pitanje: Da, Marjan Zupančič, koji se uputio na put po Slovenskoj planinskoj stazi s željom da je pretrči u najkraćem vremenu, ima cijelo vrijeme obuvene trkačke tenisice ili Ana Čufer, koja se u rekordnom vremenu popela na Triglav. Moj odgovor: Kad skijam na Krvavcu, često me mami želja za postizanjem velike brzine. Pustim, i brzo shvatim da je skijaška staza Streif rezervirana za najbolje pojedince,« dodaje Matjaž Šerkezi.
Ljetne oluje
U planine se upuštamo rano ujutro, u četiri, pet, ponekad i ranije. Time ćemo izbjegavati poslijepodnevne oluje, koje su najčešći vremenski fenomen u ljetnim mjesecima. Od munja smo sigurni samo u planinskoj kućici. Promatrajmo nebo i oblake. Visoki, bijeli, kumulusni oblaci su glasnici nadolazeće oluje. Što prije silazimo na sigurno u dolinu ili u zaklon planinske kućice. U slučaju da nas oluja iznenadi u planinama, nužno je da silazimo s grebena i izloženih vrhova, posebno tamo gdje su čelične sajle ili predmeti od željeza ili je stijena crvena, što znači da sadrži metale. S sebe uklonimo sve metalne predmete i spremimo ih na sigurno mjesto, daleko od sebe, jer ćemo ih nakon oluje trebati. Sjednemo na konopac ili leđnu podlogu od ruksaka, noge stavimo u ruksak i oblačimo zaštitnu odjeću. Moramo biti što niži. Pazimo i ako imamo na glavi kacigu i ima ona metalne zakovice, u tom slučaju bolje je da je skinemo s glave.
Izbjegavamo i usamljene, izložene predmete (drveće, olujne stupove, žandare ...) i pazimo da se sami ne izlažemo. Tijelom se ne dodirujemo zidova, po kojima se mogu »prošetati« lutajući tokovi munje. Ako smo u udolini, špilji, najsigurnije mjesto je sredina špilje ili udoline. Ako smo na rubu police, dobro je da se privežemo konopcem koji od nas ide po tlu.
Izbjegavajmo prostore gdje munje redovito udaraju. Prepoznajemo ih po rascijepljenim deblima drveća, razrovanom tlu, rascijepljenim stijenama i crvenkastim stijenama. Vlažne klisure i žljebovi po kojima teče voda također su vrlo vjerojatna mjesta za udar munje. Najsigurnije od udara munje je na siparu, gdje čučimo ili sjedimo na ruksaku. Ako ipak nastavljamo silazak, neka razdaljina između nas bude barem 20 metara.
Važno:
Slušajte/pročitajte vremensku prognozu i uzmite je u obzir pri planiranju svojih aktivnosti u brdima.
Upoznajte se s vremenskim i klimatskim karakteristikama željenog cilja.
Opremite se u skladu s vremenskom prognozom, uzmite u obzir vrijeme i druge uvjete. Bolje je imati suhu vjetrovku nego mokru glavu.
Tijekom ture pratite razvoj vremena i ravnajte se po vremenu i uvjetima.
Rano jutro je zlatno jutro – pljuskovi i oluje se uglavnom pojavljuju poslijepodne.
Pratite razvoj kumulusnih oblaka, njihovo rano jutarnje pojavljivanje je glasnik oluja.
Ako osjećate vlažnost atmosfere ili ne možete vidjeti daleko (zrak je mutan), onda se vlažnost zraka povećava, što povećava vjerojatnost nastanka oluja.
Ako se priprema oluja, maknite se s izloženih točaka, po mogućnosti u zaklon.
U lijepom vremenu i povoljnim uvjetima svaki cilj u brdima je lakše dostižan.
Pogledala me krava
U sredogorju ćemo više puta prelaziti planinske pašnjake na kojima se pase krave, konji, sitna stoka. Promatrajmo ih izdaleka. Ne hranimo životinje, posebno telad, jer su krave prema njima vrlo zaštitničke. Izbjegnimo ih u luku. Još manje ih pokušavajmo jahati ili raditi »selfie« u njihovom društvu. Ako su s nama pseći krzneni, držimo ih na uzici.
Planinska kaciga
Svugdje gdje planinska staza prelazi sipar ili vodi ispod stijene, zaštitimo glavu kacigom, jer je povećana mogućnost padajućeg kamenja. Kacigu preporučujemo i tamo gdje je veći broj posjetitelja i staza prolazi u ključevima, jer planinari prije nas često nenamjerno pokrenu neki kamen.
Naše društvo
U planine idemo često s društvom. »Lanac je jak koliko je jak njegov najslabiji članak«, kaže lijepa poslovica. To posebno vrijedi ako su u našem društvu djeca ili stariji. Izlet prilagodimo njihovim sposobnostima. »Posebno kod djece neka prvi cilj ne bude osvajanje vrha, nego događanja na putu, izlet neka ne bude predug. Budimo njihovi pratitelji. Kod starijih uzmimo u obzir i njihovo zdravstveno stanje. Kronične bolesti s kojima možemo normalno živjeti svakodnevni dolinski život, u planinama zbog dehidracije, napora, visine ... mogu brzo postati ozbiljne i životno ugrožavajuće (dijabetes, problemi sa srcem ...). Pomoć gorskih spasilaca je daleko, jer nije nužno da će moći doletjeti helikopter i na nju možemo čekati i nekoliko sati, što za mnoge može biti fatalno. Treba znati i da se u većini planinskih nesreća intervenira klasično a ne helikopterom,« upozorava Matjaž Šerkezi.
Zalutao sam sa staze ...
U slučaju da ste se izgubili, zaustavite se, smirite se. Vratite se istim putem, do posljednjeg znaka i potražite pravi put. Planinske staze su označene Knafelčevom markacijom. Ako vas iznenadi magla, ne lutajte u nepoznato, jer time riskirate pad u dubinu ili klizanje po padini. Ponovno se zaustavite, toplo se obucite, pobrinite se za sigurnost (svoju i ostalih sudionika), da ne bi skliznuli po padini i pričekajte. U tom slučaju vas će ponovno spasiti ruksak s obveznom planinskom opremom.
Dakle, kada se ovih dana upuštate u planine:
Planirajte put.
Nazovite u planinsku kućicu i rezervirajte spavanje.
Ukusnu hranu i osvježavajuće piće dobijete u planinskoj kućici. Obujte lake, ljetne planinarske cipele. Preporučujem visoke, mogu polvisoke, posebno za noge nenaviknute na hodanje po planinskoj stazi.
U planine se uputite rano, u četiri, pet i na taj način pokušajte izbjegavati ljetne oluje koje prate munje.
Smeće nosimo u dolinu i odlažemo u kante za smeće
Ako dođete do prekinute čelične sajle i staza nije sigurna za prelazak, okrenite se; ako se ne osjećate dobro ili imate loš dan; sjednite, udahnite, pogledajte prirodu oko sebe i vratite se s osmijehom; ako izgubite markacije, vratite se istim putem natrag ...
Za sve posjetitelje planina u Planinskom savezu Slovenije dopunili smo letak Sigurnije u planine, s savjetima i uputama, da ne bi došlo do nesreće. Za one koje zanima više, sve informacije su i na web stranici www.varneje.pzs.si.
Ova godišnja planinska sezona je posebna zbog brojnih ograničenja nakon završetka epidemije koronavirusa. Epidemiološka slika se mijenja dnevno i zato je potrebno pratiti preporuke Planinskog saveza Slovenije, koje smo pripremili na temelju Nacionalnog instituta za javno zdravlje.
Za kraj vrijedi još poziv u dobro društvo, društvo Planinskog saveza Slovenije. S promocijskom akcijom koju ovih dana širimo na web portalima i društvenim mrežama, želimo podići svijest planinarima o sigurnom hodu u planine, pozvati ih u planinske kućice, koje su jedinstveni izbor za odmor i pozvati ih na članstvo u PZS-u.
»Pozivamo vas da i vi postanete dio planinske prirode i pridružite se velikoj obitelji od 60.000 članova koji podržavaju planinsku infrastrukturu. Postanite član Planinskog saveza Slovenije i uživajte u njegovim povlasticama, kao što su jeftiniji noćenja u planinskim kućicama, jeftinija kupnja planinske opreme u odabranim trgovinama, popust pri kupnji planinske literature i karata te člansko osiguranje.«