Sigurnije u planine i u drugoj polovici ljeta
19.08.2016
Statistika gorskih nesreć ove godine već je dosegla brojku 278. Čak u 58 slučajeva nesreći je doprinio zdrs, 35 nepoznavanje terena i u 30 tjelesna nepripravljenost. Nažalost, gorski rescueri su iz planina donijeli 10 mrtvih planinara, 12 ih je umrlo tijekom drugih aktivnosti koje se događaju u planinskom okruženju. Planinska zveza Slovenije, Gorska reševalna zveza Slovenije i Gorska enota Policije trude se na različitim područjima planinskog svijeta kako bi nepotrebnih nesreć bilo što manje. Ljeto se u kolovozu prevesilo u svoju drugu polovicu i polako završava. Dani postaju kraći, veća je vjerojatnost za nastanak popodnevnih oluja, sve češće nas mogu iznenaditi niske temperature, a uz oluje i nagla pogoršanja i kamenje i snijeg.
Gorski rescueri su tako u kratkom razdoblju sudjelovali u deset intervencija gdje su se pojedinci podhladili. Ljeputno sunčano jutro u planinama se brzo može promijeniti u pravi zimski dan sa snijegom i hladnoćom. Neprimerna odjeća, kao kratke hlače, kratka majica i po mogućnosti bez nahrtnjaka, u kojem mora uvijek biti osnovna planinarska oprema uključujući tople zaštitne haljine, kapu i rukavice, može biti uzrok težeg oblika tjelesnog podhladanja pa i smrti, posebice ako se planinar ne može kretati.
Sunčani dan se brzo može za mnoge postati previsoko topao, osobito ako postoji vlažnost povezana s nastankom oblaka oluje. Ponekad prevelika tjelesna težina, nedostatak opće kondicije i po mogućnosti skrivene ili poznate kronične bolesti (šećerna bolest, povišeni krvni tlak, problemi sa srcem, onkološke bolesti i onkološki pacijenti nakon kemoterapije, borelioza …), koje su u dolini upravljive i pojedinac s njima normalno živi, mogu u planinama postati opasne i često smrtonosne. Gorski rescueri su ove godine zbog problema sa srcem intervenirali u sedam slučajeva, u četiri oživljavanje nije uspjelo. U tom kontekstu možemo podsjetiti da je već prilično planinskih koča opremljeno automatskim defibrilatorom, što je objavljeno i na web stranici Planinske zveze Slovenije pod rubrikom Planinske koče.
Kod planinskih koča treba još istaknuti da su u vrijeme glavne planinarske sezone preopterećene i nije nužno da imaju slobodne kapacitete za noćenje. Stoga treba prije višednevnog odlaska u planine nazvati skrbнике i dogovoriti rezervaciju (i otkazati je ako kasnije otkažete turu). To vrijedi i za pojedince koji posjećuju planine zajedno sa kućnim ljubimcima. Pas ne pripada u prostore za spavanje i blagovaonicu. Neke koče imaju za pse posebno uređene prostore. Dobro je da se o tome unaprijed raspitamo kod skrbnika. time će lošeg raspoloženja s obje strane biti manje, a mi ćemo moći prilagoditi planiranu turu.
Bivaci su namijenjeni boravku u hitnim i iznimnim slučajevima. Prečesto obavljaju funkciju planinske koče, korisnici pak ostavljaju za sobom smeće, otvoreni bivak, hranu u bivaku …
Čelada neka bude naša stalna pratiteljica, osobito na planinskim stazama koje prolaze ispod stijena, po kamenju ili su više posjećene. Čak i mali kameničić može biti koban.
Pobrinite se za svoju sigurnost i u planine krenite odgovorno, a ne po trenutnom nadahnuću. Pritom se trudite pridržavati nekoliko osnovnih savjeta:
U planine uvijek s nahrtnjakom, u kojem je osnovna planinarska oprema (naglavna svjetiljka, prva pomoć, zaštitna naočale, velika crna vreća za smeće koja služi kao alu folija, planinski zemljovid, topla zaštitna odjeća, kapa i rukavice).
Prije ture napravite plan, raspitajte se o stazi, obavite rezervaciju u planinskoj koči.
Na turu krenite rano (u 5 sati), ako je duža, jer je u popodnevnim satima veća mogućnost nastanka oluja.
Vrijeme provjerite na ARSO ili Pro Vreme, gdje dobijete objektivne prognoze vremena. Vremenske aplikacije na mobitelima neka služe kao dodatna informacija.
Na planinskim stazama koje su izložene, prolaze ispod stijena, po kamenju … savjetujemo upotrebu čelade (planinarske čelade koja ima UIAA i CE certifikat), isto tako na silazima, kada smo umorni i zaštitit će nam glavu od udarca u podlogu u slučaju pada.
Obujte planinarske cipele prikladne godišnjem dobu i turi (cipele namijenjene zimskom planinarenju nisu prikladne za ljetne ture – previše teške, prevruće …).
Samovarovalni komplet i drugu tehničku opremu ponesite po potrebi i ovisno o karakteristici ture. U slučaju neznanja ni jedan od navedenih pomagala nam neće puno koristiti. U tom slučaju radije odaberite pratnju vodiča koji će pobrinuti za vašu sigurnost, odnosno krenite na turu s planinarskim društvom.
O planiranoj turi obavijestite nekoga ili u autu na vidnom mjestu ostavite plan ture, u planinskim kočama i na vrhovima upisujte se u knjige. Sve te informacije važan su izvor podataka za gorske rescuerе.
Poštujte pravilo slabijeg – bilo da idete na turu s djecom, starijim osobama ili pojedincima s kroničnim bolestima, invalidima, tjelesno slabije pripremljenim planinarima – i prilagodite turu njima.
Pijte dovoljno tekućine i jestite hranu u obliku orašastih plodova, energetskih pločica koje imaju malu težinu i zapreminu. Obilniji obrok priredite u planinskoj koči. Alkohol u planine ne valja, duhan ostavite kod kuće.
Ako dođe do nesreće, ostanite smiren. Pobrinite se za svoju sigurnost, sigurnost ostalih sudionika ture i sigurnost pogođenog. Nazovite broj 112 ili u slučaju slabog signala na taj broj pošaljite kratku poruku (bez slova č, š, ž, jer je u tom slučaju poruka kao MMS). Centar za obavještavanje će o događaju obavijestiti gorske rescuerе, koji će s vama uspostaviti kontakt. Štedite bateriju i ne zvonite nepotrebno, jer će telefon u određenim trenucima biti važna veza s gorskima rescuerima.
Imajte na umu da smo na vrhu tek na pola puta – naš cilj je sigurno doći kući. Put u dolinu je zbog umora teži i 70 % nesreć događa se na spustu.