Partnerstvo Sigurno u gore, čiji je dio i Javni zavod Nacionalni park Triglav, organiziralo je okrugli stol o aktualnim izazovima sigurnog posjećivanja planina u okviru sajma Alpe-Adria.
Partnerstvo Sigurno u gore namijenjeno je jačanju znanja i osviještenosti turističkih i drugih dionika o sigurnosti u planinama. Osim našeg zavoda, u njemu sudjeluju Gorska reševalna zveza Slovenije, Planinska zveza Slovenije, Združenje gorskih vodnikov Slovenije, Policija, Agencija RS za okolje, Slovenska turistična organizacija, Združenje Slovenija Outdoor i Skupnost Julijske Alpe.
Okrugli stol održan je danas u okviru sajma Alpe-Adria na Gospodarskom razstavišču u Ljubljani. U središtu rasprave bili su aktualni izazovi s kojima se susreću posjetitelji slovenskih planina – od odgovarajuće opreme i pripremljenosti pojedinca do važnosti odgovornog ponašanja, primjerene promocije i preventivnog djelovanja. Događaj je bio namijenjen prvenstveno turističkim radnicima i drugim dionicima koji dolaze u kontakt s posjetiteljima planina te svojim znanjem i pristupom mogu značajno pridonijeti većoj sigurnosti i smanjenju broja nesreća u planinama.
Posjetitelji često ne pristupaju službenim i provjerenim informacijama
Kao što je na okruglom stolu istaknula naša suradnica Irma Pivk, u Nacionalnom parku Triglav već nekoliko godina suočavamo se s izrazitim porastom posjećenosti, i izvan glavnih turističkih sezona, također se mijenja dnevna raspodjela posjeta (posjeti i u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima), što potvrđuju podaci s naših brojača posjetitelja (poveznica:
https://www.tnp.si/sl/podrocja-dela/projekti-in-raziskave/spremljanje-obiska/) na terenu. Veća je i raznolikost posjetitelja, sve to uzrokuje veću kompleksnost rizika kako s aspekta sigurnosti ljudi tako i zaštite prirode.
U Javnom zavodu Nacionalni park Triglav (JZ TNP) primjećujemo da klasično informiranje, koje se temelji uglavnom na općim preporukama i osviješćujućim porukama, u takvim uvjetima više ne zadovoljava. Iz iskustva znamo da posjetitelji često ne pristupaju službenim i provjerenim informacijama, dobivaju proturječne poruke iz različitih izvora, ne razlikuju upravne granice, nadležnosti i zaštitne režime te se za odluke često oslanjaju na društvene mreže ili komercijalne aplikacije. Stoga cilj komuniciranja nije samo obavješćivanje, već aktivno usmjeravanje ponašanja posjetitelja prema većoj sigurnosti, manjim pritiscima na osjetljiva područja prirode i boljim iskustvima u prostoru.
Sigurnost u planinama i zaštita prirode neraskidivo su povezani ciljevi
U zaštićenom području kakvo je Nacionalni park Triglav, sigurnost ljudi u planinama usko je povezana i sa zaštitom prirode. Neodgovarajuća priprema za posjet planinama, slaba informiranost o uvjetima ili podcjenjivanje zahtjevnosti terena često vode do nesreća i intervencija, traženja prečaca i time hodanja izvan označenih staza te ulaska u mirna područja, što za posljedicu ima i povećani pritisak na najopterećenije staze, vrhove i polazišta za popularne izlete. Stoga je jedan od ključnih izazova upravljanja parkom kako pravovremeno i razumljivo posredovati posjetiteljima informacije koje im pomažu donositi bolje odluke još prije posjeta Nacionalnom parku Triglav.
U JZ TNP u posljednjih nekoliko godina ostvarili smo važan konceptualni pomak od raspršenog informiranja prema uspostavi jedinstvenog, podatkovno podržanog upravljačko-komunikacijskog sustava čije je jezgro centralno digitalno središte kao dugoročni sistemski okvir koji povezuje prikupljanje i validaciju podataka (npr. posjećenost, zatvaranja staza, promet, vremenske prilike), interpretaciju tih podataka za upravljačke odluke i jedinstvenu komunikaciju prema posjetiteljima i dionicima. Ključno polazište je jedan službeni izvor iz kojeg proizlaze usklađene poruke za sve kanale – od web platformi do informacija na terenu. Time smanjujemo zbunjenost, povećavamo povjerenje u informacije i omogućujemo brže reagiranje u vrhuncima ili izvanrednim situacijama.
Partnerstvo je preduvjet za uspješnu komunikaciju
Naglašavamo da JZ TNP u ovom sustavu ne nastupa kao jedini komunikator prema posjetiteljima, već je upravljanje posjećenošću i sigurnošću u planinama izrazito partnerski proces gore navedenih partnera i lokalnih zajednica.
Cilj suvremene komunikacije u zaštićenom području nije kontrola, već osnaživanje posjetitelja da razumiju rizike, poznaju ograničenja prostora, znaju prilagoditi svoje planove uvjetima i budu svjesni zašto su određena pravila važna. Time pridon osimo ne samo većoj sigurnosti u planinama, već i dugoročnoj zaštiti prirode i većem prihvaćanju upravljačkih mjera.
Izvor:
https://www.tnp.si/sl/javni-zavod/medijsko-sredisce/novice/novica/357/varno-v-gore-opazamo-da-klasicno-informiranje-ne-zadosca-vec.html