Slovenska planinska staza povodom Dana slovenskog sporta

Planinska zveza Slovenije, najmasovnija sportska organizacija u državi, ponosno slavi Dan slovenskog sporta, također s mislima na brigu o mreži planinskih staza, koja je najveći sportski objekat u Sloveniji. Prva među njima, Slovenska planinska staza, najpopularnija vezna staza kod nas i jedna od najstarijih na svijetu, pred približnom 70. godišnjicom očuva izvorni oblik, a nezaboravnom doživljaju planina pridonose i nova grafička podoba SPP-a, informacijske ploče, slikoviti prikaz u maPZS-u i redoviti obnoviteljski radovi na stazi.



Planinska zveza Slovenije s više od 58 tisuća članova u 293 društva najmasovnija je sportska organizacija u Sloveniji koja brine o mreži planinskih staza ukupne duljine više od 10.000 kilometara. Po planinskim stazama, koje predstavljaju najveći sportski objekat u državi i slobodno su dostupne svima, moglo bi se više od sedam puta obići Sloveniju uz državnu granicu. Njima brinu markacisti, članovi planinskih društava koji su skrbnici planinskih staza. Trenutno je registrirano 885 markacista PZS-a koji planinske staze produžavaju, označavaju, čiste i uređuju dobrovoljno, za dobro svih nas.

Najpopularnija vezna staza u Sloveniji te jedna od najstarijih u Europi i na svijetu Slovenska planinska staza (SPP) otvorena je 1953. u čast 60. godišnjice organiziranog planinarstva u Sloveniji na inicijativu njezina idejnog oca Ivana Šumljaka (1899.-1984.), profesora geografije, kroničara, svestranog planinara i aktivnog markaciste PD Maribor Matica. Slovensku planinsku stazu označavaju broj 1 i Knafelčeva markacija (crveni krug s bijelom točkom u sredini), koja sljedeće godine slavi 100 godina neumornog vođenja planinara, a kao i SPP i markacija je zaštićeni trgovački znak.



Slovenska planinska staza vodi od sjeveroistoka do jugozapada Slovenije uglavnom kroz planinski svijet - od Maribora preko Pohorja, Kamniško-Savinjskih Alpa i Karavanki do Mojstrane, gdje ulazi u Julijske Alpe i penje se na neke od najviših slovenskih vrhova; zatim se okrene prema zapadu i jugu i stiže do Debelega rtiča kod Ankarana na Jadranskom moru. Njezinu popularnosti svjedoči i podatak da je izdano već više od 200 tisuća Dnevnika s Slovenske planinske staze, a do danas ju je u potpunosti prošlo 10.656 planinara, među njima mnogi stranci. I knjižni vodič Slovenska planinska staza na slovenskom i engleskom jeziku postao je prepoznatljiv među korisnicima.

Planinska zveza pred približnom 70. godišnjicom legendarne staze, koju ćemo obilježiti 2023., nastoji na većoj prepoznatljivosti i uređenosti SPP-a, koji je proljeće 2020. dobio novi grafički izgled. Prema uzoru suvremenih planinarskih staza koje nastaju u inozemstvu i kod nas, krovna planinska organizacija postavila je 2021. informacijske ploče o Slovenskoj planinskoj stazi na sve ključne točke uz stazu i dodatno označila stazu na terenu, najavljuje se i modernizacija i nadogradnja web stranice spp.pzs.si. SPP ima od ove godine slikoviti prikaz u maPZS-u, koji pametnim mobitelom može pomoći čak i na terenu tijekom puta. Ljeti je uspostavljena i Instagram stranica Slovenian Mountain Trail koja na engleskom jeziku putem fotografskog materijala promovira stazu i poziva posjetitelje na Nezaboravno doživljaj slovenskih planina, što je i slogan staze.



PZS je više puta primila primjedbe s terena da je staza na Razor prezahtjevna da bi bila uključena u Slovensku planinsku stazu. "Tehnička skupina markacista pregledala je stazu i pod vodstvom Jožeta i Jurija Videca ove godine na najzahtjevnijem dijelu postavila dodatne stopne kline koje pomažu pri napredovanju. Unatoč tome staza od sedla Planja na Razor ostaje vrlo zahtjevna planinska staza, kakve nailazimo još na mnogim dijelovima Slovenske planinske staze. Međutim, nakon akcije pregledom se pokazalo da je staza od sedla Planja do Mlinarice u lošem stanju i da je iz sigurnosnih razloga nužno zatvoriti. Akciju treba odgoditi na sljedeću godinu," objašnjava stručna suradnica PZS-a Katarina Kotnik. Ako letošnje vrijeme omogući rad na terenu, pred markacistima je još popravak staze s Ledina na Korošku Rinku, koja je i najgora planinska staza 2021. Zbog izloženosti terena i prirodnih utjecaja treba je u gornjem dijelu i premjestiti.


Na SPP-u se već drugu godinu upuštaju slijepe i slabovidne osobe u okviru akcije Slijepe i slabovidne po Slovenskoj planinskoj stazi, koju priprema Odbor za invalide/osobe s posebnim potrebama koji djeluje pod okriljem Planinske zveze Slovenije. Prošle i ove godine slijepe i slabovidne tako su zajedno prikupile već 24 žiga SPP-a i četiri žiga proširenja SPP-a.



U posljednjih nekoliko godina u javnosti se pojavilo više prijedloga o proširenju i produljenju SPP-a, što komentira Damjan Omerzu, generalni sekretar Planinske zveze Slovenije: "Povremeno se u Sloveniji pojave ideje o produljenju Slovenske planinske staze, možda čak uspostavi kružne staze, što je inače bila i jedna od ideja pri njezinom nastanku. Ali Slovenska planinska staza stara je gotovo 70 godina, usađena u svijest ljudi, prolazi od Maribora preko slovenskih planina do našeg mora. Više od deset tisuća ljudi već ju je prošlo ili protrčalo i kao takva Slovenska planinska staza je jedna i jedina, stoga Planinska zveza Slovenije kao nositeljica SPP-a ne podržava veće promjene i neće ih provoditi. Procjenjujemo da u Sloveniji imamo obilaznica odnosno transverzala možda čak i previše, jer stanje pokazuje da je održavanje i označavanje financijski i kadrovski vrlo zahtjevno i mnoge su već nakon nekoliko godina nakon uspostave zapostavljene i slabo označene. Naravno, uvijek je moguće u Sloveniji nacrtati novi krug, novu poveznicu na zemljevidu, tih mogućnosti je praktički neograničeno. Međutim, smislenije je usmjeriti turistička razvojna sredstva u postojeće staze i podići ih na višu razinu te osigurati kontinuitet i suživot s lokalnim okruženjem kroz koje prolaze."


Planinska zveza Slovenije i ove godine će suoblikovati europski tjedan sporta, kako kroz sportsko-rekreacijske događaje brojnih planinskih društava, tako i na tržnici Olimpijskog odbora - Saveza športskih saveza i Olimpijskom festivalu. Na Dan slovenskog sporta u četvrtak, 23. rujna, PZS na tržnici u ljubljanskom Tivoliju za djecu priprema edukacijske radionice na temu planinarstva: veliku slagalicu s markacijom koja podsjeća da smeće odnijemo sa sobom u dolinu i upoznavanje opreme za posjet planinama. Na Olimpijskom festivalu, koji će biti 25. i 26. rujna na Kongresnom trgu u Ljubljani, posjetitelji će se moći isprobati u sportskom penjanju.


Što trebamo znati o Slovenskoj planinskoj stazi?

• Njezina duljina je 617,5 km,

• vodi od Maribora do Debelega rtiča,

• označena je crveno-bijelom Knafelčevom markacijom i brojem 1 uz nju,

• ima 80 kontrolnih točaka,

• povezuje najmanje 55 planinskih kuća,

• penje se na najmanje 35 planinskih vrhova,

• podijeljena je na 43 etape,

• 48 planinskih društava su skrbnici staze,

• na stazi je 5 većih mjesta, 5 gradova i 3 muzeja,

• uspon je oko 37.300 m i spust oko 37.600 m,

• prosječan hodalac treba za nju 37 dana,

• Marjan Zupančič postavio je rekord 2020.: 6 dana, 12 sati i 58 min.