Smijeh, brijegovi, bajke i vodiči su...

Smijeh, brijegovi, bajke i vodiči su ovogodišnja knjižna berba.



Planinska naklada PZS predstavila je raznovrsne knjižne novosti. Crvena nit ovogodišnjih novosti su ljeposlovna djela čiji su autori Dušan Škodič, Rafael Terpin i Anka Rudolf. Roman Tratar s vodičem Julijske Alpe: središnji dio poziva u područje Triglava. Da biste sigurno hodali, naklada je izdala i nove i usavršene planinske zemljevide.







Svake godine u Planinskoj nakladi PZS pripremaju program koji je šaren i raznovrstan, jer je to potrebno i zbog ponude i mogućnosti bolje prodaje. To znači da su žanrovi različiti, od ljeposlova, mlade književnosti, pa do vodiča po našim i stranim planinama, plezalačkih vodiča, vodiča na engleskom jeziku. „Crvena nit ovogodišnjih novosti su ljeposlovna djela. Razlog je jednostavan, ta izdanja su u smislu pripreme za tisak manje zahtjevna od vodiča i počinjemo ih pripremati već godinu prije izlaska. Tako smo ove godine do sada izdali tri novosti, sve su ljeposlovne, ostalo je nažalost stalo. Planinska zveza se namreč odlučila zaustaviti izdaje dok prodaja ne dođe na razinu prije krize. Oba autora ljeposlovnih djela, Dušan Škodič i Rafael Terpin, rutinski su pisci, njihove knjige su sažetak izbora članaka iz Planinskog vjesnika. Naravno su sva besedila ponovno urednički obrađena, oba imaju i nove prilogne riječi. Knjižica Anke Rudolf je njezin debi, iako su i tu neki dijelovi sažetak već poznatih tekstova, naravno i tu novo urednički obrađeni. Uvjerljiv sam da će edicije u nedostatku planinskih ljeposlovnih edicija zadnje dekade značajno popestriti tu vrstu knjižne ponude,“ uvodno je rekao urednik Planinske naklade Planinske zveze Slovenije Vladimir Habjan. Zbog ograničenja će u nakladi od deset planiranih izdanja izdati možda pola. Jeseni izlazi plezalački vodič Vertikale Slovenije autora Andreja Grmovška i Viktora Relja. Radi se o vodiču sportskih i modernih smjerova u slovenskim Alpama – više od 230 smjerova u 60 različitih stijenama. Jeseni bi trebao izaći i Vodič po glavnim mejnicima Rapallske granice autora Dušana Škodiča i ljeposlovna knjiga Vladimira Habjana Tipanje u nepoznatom, u koju je uključeno 16 brdskih priča iz slovenskih planina, kao i od Karnijskih Alpa do alpskih četverotisočaka i daleke Japana. „Vodič po Bohinjskoj planinskoj stazi odgođen je u 2021., kao i prenovljeno izdanje Slovensko planinarstvo. Ako budu uvjeti povoljni, mogla bi ove godine izaći i vodič Najviši vrhovi europskih država autora Jožea Draba i Andreje Tomšič Drab,“ zaključio je Habjan.







Proljeće je obradovalo ljubitelje planina zbirkom planinskih humoreski Smeh z gora izpod majstorskog pera Dušana Škodiča. U knjizi je sedamnaest zabavnih priča i niti dvije nisu slične. Skupio ih je trideset godina i želio je dijeliti smiješne događaje s drugima. Kao što je rekao nitko ne ide u planinski svijet samo zato što mu se sviđa siva boja stijena. „Za doživljavanje estetike možda, za smijeh i veselje to sigurno nije dovoljno. Ono što nam ostaje kad nekad gledamo planine iz doline. Priče su ozbiljne ili zabavne - a ove su sakupljene one uz koje smo se nekad držali za trbuh. Budući da je prethodna knjiga Ljudje v gorah bila ozbiljna i više se dodirivala tragedije, logična posljedica bila je Smeh z gora. Ipak će čitatelj već pri čitanju prve priče osjetiti da se radi o humoru koji nije jednak dolinskom." Dušan Škodič je prije godina oduševio zbirkom povijesnih priča Ljudje v gorah. Zabavne priče s planina nadopunjuju ilustracije Milana Plužara.







Zbirka osamnaest bajki, pripovijedaka i priča okupljenih u knjizi Čez drn in strn ima posebnu povijesnu i etnološku vrijednost. Anka Rudolf je uz pomoć priča sadržajno predstavila šire područje Idrijskog, njegovih stanovnika i njihov način života od najranijih vremena do danas. Sadržajno vrlo raznovrsne priče pune su mašte i opisa raznovrsne ljudske naravi. „S pričama se susrećem u svakodnevnom životu i na mojim lutarskim stazama. Događaji, stvari, pripovijesti, spominjanja sitnica bude mi istraživački žar. Pitam se kako je bilo stvarno, pokušavam ući u taj svijet i moja velika želja je te konstrukte predivnim riječima slovenskog jezika naslikati čitatelju,“ opisala je autorica kako ju je opčinio svijet priča. „Priče se u meni gomilaju cijeli život. Velike brige riješio mi je prijatelj koji mi je jednom rekao da za dobru priču nije potreban velik događaj.“ Njezina mladost bila je još vrijeme kad su roditelji pripovijedali stare priče, legende, vraže, vjerovanja, neobjašnjive događaje i naravno bajke koje su nastale upravo zbog odgoja i ovladavanja djece. U svojoj raznovrsnosti autorica se prvo dotiče mašte koja ju vodi, zatim razdoblja otkrića žive rude, umjetnosti izrade čipki po cijeloj Europi, razvoja idrijske kulinarije i života rudarske obitelji te sudbonosnih potresa i lavina koji su pogodili mnoge članove seoskih zajednica. Svjesna je ljudske sposobnosti da ljudi koji se usred rata nađu u gotovo smiješnim okolnostima, unatoč svim razlikama, znaju surađivati. Knjigu obogaćuju ilustracije Idrijčanina, akademskog slikara Jurija Pfeifera.







Knjiga Griči djelo je Rafaela Terpina, akademskog slikara, zbiratelja idrijskih anegdota i pripovijesti te suradnika Planinskog vjesnika već četiri desetljeća. Autor je među skrivenim kutcima vipavskih, tolminskih i ško fleloških vrhova sisao priče zadnjih stanovnika, pratio urušavanje starih kuća i sve sakupio u pričama koje su poklon svijetu, životu i krajini koja nestaje i ostaje samo na njegovom papiru. Knjiga nije samo zbirka njegovih razmišljanja, nego i zbirka njegovih slika. „Kao gimnazijalac naslikao sam prve slike, naravno bila je to pokrajina. Istovremeno sam istraživao svijet oko domaće kuće. Dar slikanja doveo me na likovnu akademiju gdje u programu nije bilo posebnog naglaska na krajinu, ali ja sam znao da sam joj posvećen srcem. Pisanje mi je uvijek bilo blizu, s njim nisam imao problema u svim godinama školovanja. Prvi ozbiljniji zapis bio je o Gačniku. On nas je - istraživačke prijatelje - potpuno opčinio. Moj prvi članak uopće objavljen je u Planinskom vjesniku.“ Prvo ga je opčinila pokrajina od Porezna do Javornika, koju je prešao već s roditeljima i kasnije kao samostalni pješak posvećivao joj sve više pažnje. „Pio sam njenu slikovitost, divio se njezinom reljefu koji oblikuju vode koje vare jaruge i stvaraju doline. Tražio i uživao sam na vidikovcima koji nude široke poglede na svu tu slikovitost i raznolikost. Upoznavanje krajine išlo je uvijek ruku pod ruku s upoznavanjem seljačkog svijeta. Poštujem duhovitost s kojom su ga nekad stvorili naši preci i njegovo napuštanje i nestajanje uvijek me diralo. Susretao i razgovarao sam još s njegovim zadnjim stanovnicima. Zbog njih sam pisao, činilo mi se pravilnim da barem za nekog od njih ostane zapisana riječ,“ dodao je riječni umjetnik Rafael Terpin, kako ga je nazvao dr. Igor Dakskobler. „Skromno se predstavlja kao akademski slikar, rovtarski krajinar, ali mnogo je više od toga.“







Julijske Alpe s središnjom planinom Triglav i bogatim prirodnim znamenitostima privlače najmasovniju posjetu kod nas. Tu se pisala naša planinska povijest. Triglav ima posebnu energiju i nije slučajnost da je kod Slovenaca postao magnet i gotovo sinonim za obilazak planina. Novi vodič Julijske Alpe: središnji dio djelo je Romana Tratarja, koji je možda novak među piscima vodiča, ali nimalo u planinama. Prošao je gotovo sve što se u Julijcima može proći. Planinski vodič Julijske Alpe: središnji dio predstavlja čitatelju dio Julijskih Alpa između prijevoja Vršič na zapadu i Komne s Krnskim jezerima na jugu te Save Dolinke na sjeveru i Save Bohinjke s Bohinjskim jezerom na jugu. „Vodič je namijenjen praktički svima koji se vole upuštati u planinski svijet. I početnicima koji se tek upoznaju s planinarenjem, i iskusnima koji bi htjeli pogledati u neki manje istraženi kutak. Radi se zapravo o enciklopedijskom vodiču koji opisuje praktički sve što je 'planinsko' na području središnjih Julijskih Alpa (od lakih označenih staza do visokogorskih bezpotja), tako da u njemu svatko može naći nešto sebi prikladno,“ razložio je autor sadržaj vodiča.



Roman Tratar bio je aktivan kao vodič u planinskim društvima sve godine, izazov mu je bilo istraživanje novih, za njega nepoznatih vrhova, obilazio je i planine u inozemstvu. Za obilaske planina oduševio je mnoge znance i prijatelje te im prenosio svoje znanje, u međuvremenu detaljno upoznao rasprostranjenu mrežu staza i brojne bezpotne dijelove naših planina. Zašto je za obilaske planina ponekad potrebno i vodičko provođenje? „Na stazama odnosno usponima na vrhove koji prevazilaze naše planinarsko znanje i poznavanje potrebno je osigurati prije svega sigurno sudjelovanje. Pomoć vodiča koji je dovoljno osposobljen bit će korisna i za orijentaciju i za upotrebu opreme i osiguranja, a istovremeno ćemo tijekom ture dobiti prilično korisnih savjeta. Dakle, ako su naše planinarske ambicije više od stečenog znanja i iskustava, za takvu turu samo nabavite vodičko provođenje.“



Planinski vodič Julijske Alpe tako se sastoji od četiri sveske, enciklopedijski posvećene središnjem dijelu i južnom dijelu Julijskih Alpa, skupinama Mangarta i Jalovca te Zapadnim Julijskim Alpama.







Da bi korak u planinskom svijetu bio siguran, dobro je prije izbora ture pročitati preporuke za sigurnije i užitnije obilazak planina. Na tu temu smo u PZS pripremili brojne publikacije. Jedna od preporuka je da nabavite planinski zemljevid i vodič i s njihovom pomoći planirate put. U nakladi PZS postavili su dugoročni cilj da će kvalitetnim zemljevidima pokriti sva naša planinska područja. „Svaki zemljevid treba često popravljati jer se svijet mijenja. Zemljevid Triglava ponovljen je, u svibnju smo izdali zemljevid Ljubljane s okolicom. Odmah prije izlaska su i Slovenska Istra, Kras i okolica te Semič s okolicom,“ zaključio je urednik kartografije PZS Andrej Stritar.