Snažne smjernice i pereća pitanja...

Snažne smjernice i pereća pitanja planinskog gospodarstva. Nakon prošlogodišnje izuzetno slabe planinske sezone, posebice u visokogorju, koja traži smjernice pred novom planinskom sezonu, a istovremeno s planovima uključivanja planinstva u turističku ponudu Slovenije, Gospodarska komisija Planinskog saveza Slovenije u srijedu, 18. veljače 2015., na sjedištu PZS-a organizirala novinarsku konferenciju. Podpredsjednik PZS-a Miro Eržen, načelnik Gospodarske komisije PZS-a Janko Rabič i stručni suradnik PZS-a Dušan Prašnikar predstavili su rezultate poslovanja planinskih koča u 2014. te smjernice poslovanja planinskih koča u 2015., problematiku ekološke sanacije koča i projekt Upravljanje vodotokovima i otpadnim vodama na planinskim kočama u RS, izhodišta PZS-a za uključivanje planinskih koča i staza u slovensku turističku ponudu te novi letak planinskih koča u središnjem dijelu Kamniško-savinjskih Alpa i Karavanki.



U registar Planinskog saveza Slovenije upisano je 178 koča, skloništa i bivaka s gotovo 7400 ležajeva i više od 10000 sjedala. Pokraj njih kroz planinski svijet vodi 1661 planinska staza. Rad u planinama zahtjevan je, ponekad u izuzetno nepovoljnim vremenskim uvjetima, a prošlogodišnju planinsku sezonu jako je oslabio upravo nestalno ljetno vrijeme koje je desetkalo posjete planinama. Zbog manjeg broja posjetitelja sezona je bila vrlo nezavidna za vlasnike i upravitelje planinskih koča. Kao što je u ocjeni sezone na planinskim kočama u 2014. (uključeno 42 koče sa svih planinskih područja Slovenije), koju su pripremili s prethodnim stručnim suradnikom Klemnom Petkom, istaknuo Dušan Prašnikar, planinska sezona 2014. bila je znatno lošija u usporedbi s prethodnom godinom: »Razina ukupnog prometa u 2014. za koče u analizi niža je za oko 15 % u odnosu na 2013. Najviše su pogođene visokogorske koče, koje su imale više od 25 % niži ukupni promet nego 2013., koja također nije bila među boljima. Neke koče, primjerice Sklonište pod Špičkom i Koča Antona Bavčerja na Čavnu, imale su više od polovice manji prihod, naravno postoje i iznimke – Planinski dom na Zelenici s 30 % višim ukupnim prometom. Razina stranih gostiju ostaje ista kao prethodne godine, tako da su posebice u visokogorju sezonu spasili strani gosti.« Najčešći razlog za manji posjet i probleme u upravljanju kočama, koje su navedla planinska društva, bilo je loše vrijeme, ostali su još žledolomi (zatvorene i oštećene staze), vjetrolomi (zatvorene staze), oštećenja na objektima, recesija, radno zakonodavstvo, zaostreni uvjeti poslovanja, adaptacije i popravci na kočama.



Društva i upravitelji koča jednostavno si više ne mogu zamisliti još jednu tako lošu sezonu kao prošlogodišnju, pa je za ovu sezonu želja svih da bude vremenski prijaznije, istaknuo je načelnik Gospodarske komisije PZS-a Janko Rabič i u želji da poslovne smjernice u planinskim kočama ove godine pokazuju pozitivnije, predstavio smjernice poslovanja planinskih koča u 2015.: »Sredstva koja društva ostvaruju prometom jedini su izvor da pokriju sve troškove s kadrom, održavanjem, obnovama, sve zahtjevniji su i zakonski propisi koji ne dopuštaju odstupanja, što je u redu, ali uzrokuje probleme. Na uspješno poslovanje koča utječe više različitih čimbenika. Posebno je važno da društva uspiju osigurati kadar koji će dobro upravljati postajama i time doprinijeti uspješnijoj sezoni – posebice da uspiju osigurati dobru ponudu, da budu prijateljski, da unutrašnjost koče pruži kućnu toplinu, da znaju prenositi informacije o okolnim turama, planinskim stazama i raznim zanimljivostima.« Gospodarska komisija PZS-a nema namjenskih sredstava da pomogne društvima u tako poslovno slabim sezonama kakva je bila prošla, doprinosi pak raznim akcijama i projektima, posebice putem savjetovališta za investicije i ekološku sanaciju. Posebnu pažnju zaslužuju projekti Okolišu prijazna planinska koča, čiji cilj je osigurati okolišu prijazno i energetski učinkovito upravljanje kočama, i Obiteljima prijazna planinska koča s željom privući djecu i njihove roditelje na planinske koče i pobrinuti se da se osjećaju što bolje i zato rado vraćaju. Do sada je PZS za prvi projekt dodijelio 16 certifikata, a za drugi 15. Važna je i promocija planinskih koča kako putem web stranica i publikacija PZS-a tako i na raznim događajima, ove godine primjerice na sajmu Alpe-Adria, gdje se u četiri dana na izložbenom prostoru PZS-a predstavilo više od 20 koča.



Medu ekološkim sanacijama treba istaknuti projektni zadatak Upravljanje vodotokovima i otpadnim vodama na planinskim kočama u RS, čiji je voditelj član Gospodarske komisije PZS-a Drago Dretnik, ovaj put odsutan s konferencije zbog zdravstvenih problema. Od ukupnog broja 161 planinske koče, samo 53 opremljene su biološkim čistilnim postrojenjima, dvije su priključene na javnu komunalnu mrežu. S obzirom na to da Uredba o emisiji tvari pri odvajanju otpadnih voda iz malih komunalnih čistilnih postrojenja zahtijeva postavljanje malih komunalnih postrojenja do kraja 2017. i na svim planinskim kočama, vrijeme je za učinkovito djelovanje, jer PZS ne želi ograničavati posjete, želi poboljšati ekološke standarde planinskih koča. Projekt želi dugoročno riješiti probleme opskrbe vodom i čišćenja otpadnih voda na planinskim kočama sveobuhvatnim pristupom upravljanju vodotokovima, a kao što je istaknuo Dušan Prašnikar, njegova svrha je prije svega osigurati sredstva za rješavanje ove problematike: »Budući da planinska društva sama ne mogu osigurati ta sredstva, PZS traži sugovornike na državnoj razini kao i novac putem europskih sredstava.« Predviđena ukupna ulaganja iznose 5.534.450 €, veći dio čega bi se namijenio izgradnji i obnovi malih čistilnih postrojenja, ostatak opskrbi vodom unutar koča.



»Slovenija ne prepoznaje planinsku infrastrukturu, dakle planinske koče i staze, kao dio turističke infrastrukture, unatoč tome što smo svi turisti – i planinari i gosti smješteni u hotelima koji se upuštaju u kraće izlete u planine, ali koriste planinsku infrastrukturu koju planinari održavaju volontirskim radom. Zato nas čeka zahtjevna zadaća da promijenimo svijest da i planinska infrastruktura mora dobit pažnju šire društvene zajednice,« upozorio je na sljedeću problematiku podpredsjednik PZS-a Miro Eržen. Predstavio je izhodišta za uključivanje planinske infrastrukture (planinske koče, planinske staze, Slovenska planinska biciklistička staza) u turističku ponudu Slovenije: blisku suradnju s planinskim društvima pri objavi informacija o otvaranju pojedinačnih koča i stanju planinskih staza, jače povezivanje s lokalnim turističkim organizacijama pri uključivanju ponude planinskih koča u turističko-pohodne pakete, veću pažnju promociji planinskih koča u inozemstvu, Slovenska planinska biciklistička staza kao nova prilika za turističko i planinsko gospodarstvo, aktivno sudjelovanje u promotivnim akcijama LTO-ova i RDO-ova, međunarodna promocija slovenske planinske i turističke ponude Julijskih i Kamniško-savinjskih Alpa na Alpinskom festivalu u Pragu povodom 115. godišnjice Češke koče, bližu suradnju s Triglavskim narodnim parkom pri usklađenom trženju tog područja, prijenos primjera dobre prakse u okviru suradnje planinara triju zemalja (Austrijska Koruška, Furlanija - Julijska Krajina i Slovenija) te aktivni rad na prepoznavanju planinske infrastrukture kao dijela turističke infrastrukture.



Budući da Planinski savez Slovenije želi vidljivije nastupati u turističkoj priči Slovenije, u siječnju na sajmu Alpe-Adria organizirao je 4. konferenciju o planinskom gospodarstvu i predstavljanje austrijskog projekta Planinske selo. Uspješan austrijski doprinos održivom turizmu, koji se već proširio na Bavarsku i Južni Tirol, potiče razvoj manjih mjesta s planinskom tradicijom i prirodnim prednostima za planinski turizam po načelu manje je više, što danas traže posjetitelji planina. Potencijalnih mjesta u Sloveniji ima puno (ako pomislimo samo na Jezersko, Bohinj, Trento, Solčavu) – i zanimanje među njima razveseljava, pa će se PZS u okviru svojih mogućnosti potruditi da ovaj projekt započnemo i u Sloveniji uz ozbiljnu spremnost svih aktera, rekao je Eržen.



Važno približavanje posjetiteljima planina – domaćim i stranim, planinarima i turistima – važno je i informiranje. Popularnom besplatnom letku planinskih koča u Julijskim Alpama nedavno se pridružio letak planinskih koča u središnjem dijelu Kamniško-savinjskih Alpa i Karavanki. Njegova svrha je informirati što širu bazu posjetitelja planina i izletnika koji zalaze u prirodu, donose podatke o kočama, smještajnim kapacitetima i kontakt podacima, QR-kod svih predstavljenih koča i upute PZS-a, dobiti ih je moguće u turističko-informacijskim centrima i planinskim kočama, na slovenskom i engleskom jeziku, u budućnosti pak namjeravamo letcima pokriti i ostatak Slovenije.