Stručno osposobljeni vodiči jamstvo za...

Stručno osposobljeni vodiči jamstvo za sigurnije obilazak planina.

Organizirane i stručno vođene ture najbolja su jamstva za sigurnije obilazak planinskog svijeta, svojeg poslanstva svjesni su dobrovoljni vodiči Planinskog saveza Slovenije (PZS), koji se pod okriljem krovne organizacije usavršavaju već šest desetljeća. Mogućnost sticanja znanja i iskustava s različitih područja planinstva za samostalno kretanje u planinskom svijetu zgovorno je pozivanje posjetiteljima planina da se pridruže nekom od 287 planinskih društava i klubova, koliko ih djeluje u Sloveniji.



Dobrovoljno vođenje ima u Sloveniji već 60-godišnju tradiciju. Prvi tečaj za mladičke vodiče organizirala je Mladinska komisija (MK) PZS početkom kolovoza 1957., a od 2002. Vodnička komisija PZS brine o usposobljavanju vodiča prema ujednačenim kriterijima i praćenju noviteta na području dobrovoljnog vođenja. Vodiči PZS su i usposobljeni stručni radnici u sportu na području planinstva, jer se njihov stručni rad - vođenje ljudi po planinama - stalno preplete s organizacijskim društvenim radom.



"Svaka aktivnost vodiča PZS je i proces učenja, u kojem usposabljamo sudionike za samostalno kretanje u planinskom svijetu, što ne znači samohodstvo, nego usposabljanje pojedinaca za kretanje u planinskom svijetu bez pratnje vodiča," naglašava načelnik Vodničke komisije PZS Franc Gričar. "Uloga vodiča PZS vrlo je važna na vođenim turama planinskih društava, jer moraju osigurati sigurnost sudionika, naučiti ih koristiti tehničku opremu gdje je potrebna, predstaviti okolinu i zanimljivosti poput biljnog i životinjskog svijeta te kulturnih zanimljivosti, savjetovati o opremi i naravno upravljati skupinom. Zato vodiči nose veliku odgovornost, nagrada svim vodičima je uspješno završena tura i zadovoljni sudionici," dodaje vodič s 31-godišnjim iskustvom vođenja, koji je već 23 godine i instruktor planinske vzgoje, pod okriljem planinskih društava Lisca Sevnica, Kum Trbovlje i Zagorje ob Savi ili PZS vodio je približno 250 tura. Vodiči PZS usposabljaju se na tečajevima, prije kojih moraju pokazati određena znanja i iskustva te položiti ispit. Mogu steći sedam kategorija, u kojima stječu znanja za vođenje na označenim lakim, zahtjevnim i vrlo zahtjevnim stjenovitim i snježnim stazama, bezpotjima i skijaškim spustovima; za stjecanje svih moraju obaviti ukupno 600 sati usposabljanja.



Osim vodiča PZS, koji dobrovoljno djeluju u planinskim društvima i okupljeni su u Vodničkoj komisiji PZS, bavite se vođenjem u planine i profesionalni gorskip vodiči, koji djeluju u Udruženju gorskih vodiča Slovenije. "Gorski vodiči smo članovi međunarodnog udruženja IFMGA, koje je sinonim za najzahtjevnije obrazovanje na području gornjeg planinarstva. Za pristup obrazovanju treba položiti prijamne ispite, obrazovanje traje od četiri do osam godina do stjecanja naziva gorski vodič s licencom IFMGA, koja je priznata kao zanimanje. Vodimo svugdje po svijetu, osim u nacionalnim parkovima SAD-a, ljeti i zimi, sve vrste penjanja i skijanja, istovremeno priređujemo obrazovanja s područja penjanja, skijanja, lavinske sigurnosti, brinemo o zaštiti osoba na zahtjevnim produkcijskim ili građevinskim projektima," objašnjava gorski vodič IFMGA Rok Zalokar i dodaje: "Zanimanje gorskip vodič vrlo je cijenjeno, zahtjevno, često i opasno, nešto je što moraš raditi srcem a ne samo za zaradu. Bratstvo koje vlada među vodičima nešto je posebno, bez obzira na dob, narodnost ili spol, jer su planine naš drugi dom i do 200 dana godišnje."



U 2016. bilo je registrirano 1495 dobrovoljnih vodiča PZS, koji aktivno djeluju u 210 planinskih društava diljem Slovenije. Dobra polovica (740) starija je od 50 godina, s (većinom) dugogodišnjim iskustvom vođenja, slaba polovica (589) u dobnom rasponu od 30 do 50 godina, zanimanja za vođenje puno je i među mlađima, jer trenutno djeluje 166 vodiča od 18 do 30 godina. Prema podacima ankete za planinska društva, u 2015. u društvima je provedeno više od devet tisuća planinskih aktivnosti, kako jednodnevnih tako i višednevnih, pri provedbi većine sudjelovali su vodiči PZS. Raznolika planinska djelatnost članovima planinskih društava nudi tako stručno vođene i organizirane planinske izlete kao i društvo jednako mislećih ljubitelja prirode u njihovoj omiljenoj aktivnosti.



Planinski savez prvi pohodni tečaj organizirao je između 6. i 10. kolovoza 1957. i tako na putu od Bohinja preko Triglava do Vrata usposobio prve mladičke vodiče, dok je prvi tečaj za instruktore planinske vzgoje bio 1970. u Vratih. "Zanimljivo je da je prvi tečaj bio pohodne oblike, što je bilo originalno i dobro osmišljeno. Osim sticanja znanja na pohodu imali smo predavanja iz planinskih sadržaja, poput opreme, prve pomoći, opasnosti u planinama, označavanja, zaštite prirode, alpinizma i drugo. Imali smo osobnu i planinsku opremu kakva je bila dostupna u to vrijeme, i činjenica je da nije bilo nijedne nesreće. Tada su tečajevci bili vrlo pažljivi, drugarski, disciplinerani i predani izvođenju zajedničkih zadataka," sjeća se 85-godišnji Jože Melanšek, član PZS-a od 1948., koji je sudjelovao u pripremi i provedbi prvog pohodnog tečaja, inače više od 22 godine radio na učno-vzgojnim akcijama MK PZS-a i više od 60 godina kao dobrovoljni vodič u planinskim društvima Univerze u Ljubljani (danas Akademski alpinistički odjel), Šoštanj i Velenje: "Stalno je bilo središnje pitanje kako organizirati izlet, pohod, tabor, tečaj, da zadovoljimo potrebe i zahtjeve vzgoje i usavršavanja za sigurno hodanje po planinama te usposobimo tehnički, organizacijski i vzgojno kvalitetne vodiče, koji poštuju kodeks slovenskih planinara i spremni i usposobljeni za vođenje od najmlađih do najstarijih članova PZS-a."



Nesreća u planinama može se dogoditi svakome i čak najsposobljeniji pojedinci nisu izuzetak, istina je da među intervencijama gorskih spasitelja vrlo je malo događaja na organiziranim planinskim aktivnostima. "Ako pogledamo statistiku gorskih nesreća od 1. 1. 2010. do 31. 7. 2017. možemo utvrditi da je u Sloveniji među usposobljenim kadrom malo nesreća odnosno ozlijeđenih; 26 gorskih spasitelja, osam vodiča PZS-a i četiri gorska vodiča. Također je malo nesreća na organiziranim izletima planinskih društava - bilježimo ih 209; u statistiku su uključeni svi organizirani izleti, ako izdvojimo samo izlete u okviru PD, ima ih 12. Naravno brojke nisu zanemarljive i na njima lovorikama ne smijemo zaspati, nego se moramo potruditi da još smanjimo broj ozljeda i nesreća stručnog kadra u budućnosti. Upravo planinski stručno usposobljeni kadar je taj koji prenosi svoje znanje na svakodnevne posjetitelje planina i time izravno i neizravno utječe na smanjenje broja nesreća u planinama. Vodiči Planinskog saveza Slovenije i gorski vodiči uz dobro suradnju, instruktori planinske vzgoje i alpinistički instruktori ulaganje su za sigurnije obilazak planina," zgovornu statistiku predstavlja stručni suradnik PZS-a i instruktor GRZS-a Matjaž Šerkezi, koji savjetuje: "Pojedinci koji bi rado posjetili planinske vrhove i okusili svijet planina u cijeloj njegovoj punoći, upoznali planinsko cvijeće, životinje, planine koje ih okružuju, ali sami nemaju dovoljno planinskog znanja, neka se u planine upute zajedno s planinski stručno usposobljenim kadrom." Gorski spasitelji ove godine već bilježe 277 nesreća, 13 mrtvih pojedinaca, 85 slijetanja helikoptera Slovenske vojske i Policije te dobrovoljni rad 1960 gorskih spasitelja, koji su sudjelovali na intervencijama.



Planinski savez Slovenije i Gorska služba spašavanja Slovenije uz suradnju i podršku planinskih društava i međudruštvenih odbora PD preventivnim aktivnostima stalno se trude smanjiti broj nesreća u planinama. Pred očekivanim većim brojem posjeta planinama u kolovozu vrijedi još jednom pročitati upute za sigurnije obilazak planinskog svijeta te preporuke Udruženja planinskih organizacija alpskog loka (CAA): Sigurno planinarenje i planinstvo, Sigurnost na vrlo zahtjevnim planinskim stazama i Sigurno na visokoplaninske ture.



Sretno i siguran korak! Imajmo također na umu da smo na vrhu tek na pola puta - naš cilj je sigurno doći kući.