Sve više stranaca u dobro posjećenim...

Sve više stranaca u dobro posjećenim slovenskim planinarskim kućicama.



Prva polovica ljetne planinarske sezone 2019 u slovenskim planinskim kućicama je uspješna, vrhunac se očekuje do kraja kolovoza ako vremenske prilike budu naklonjene posjetu planina. Održavatelji primjećuju sve veći posjet stranaca, kojima će pomoći i novi vodič po Slovenskoj planinskoj stazi na engleskom jeziku pri planiranju puta. Planinarska zveza Slovenije (PZS) je s planinskim kućicama uključena u dva europska projekta - Life SustainHuts uvodi nove i originalne energetske rješenja, Alpe Adria regija doživljaja strateški usmjerava održivi turistički razvoj Karavanki -, također je ove godine opremila 28 planinskih kućica posebnim laminiranim zemljevidima.







Sloveniju prepreda mreža više od deset tisuća kilometara planinskih staza koje vode do 178 planinskih kućica, skloništa i bivaka s 7.400 ležajeva i više od 10.000 sjedala. Prema posljednjim podacima, slovenske planine godišnje posjećuje 1,7 milijuna posjetitelja, među njima sve više stranaca. "Godina 2018 bila je za planinske kućice relativno uspješna i tako postavila mjerila i za ovu sezonu, iako nemamo pouzdane statističke podatke. Procjenjujući ovu planinsku sezonu moramo biti svjesni da ovisi uglavnom o kolovozu i rujnu, a na posjet planinama velik utjecaj ima vrijeme. Kućice otvorene od travnja bilježe trenutno čak nešto manji posjet i lošiji rezultat nego u istom razdoblju 2018., dok visokoplaninske kućice koje su se zbog zakašnjele proljetne snježne odeške otvorile s vremenskim zaostatkom u srpnju postižu rezultate na razini srpnja 2018. Ako budu prikladne vremenske prilike, možemo očekivati planinsku sezonu na razini 2018., naravno uz moguća odstupanja između pojedinih kućica, posebice nižinskih," objašnjava potpredsjednik Planinarske zveze Slovenije Miro Eržen.







Planinarska zveza je trenutno partner u dva projekta Europske unije u koje su uključene i planinske kućice. Projekt Life SustainHuts usmjeren je na smanjenje emisija ugljikovog dioksida u prirodnom okruženju uvođenjem novih i originalnih energetskih rješenja na temelju obnovljivih izvora, cilj projekta Alpe Adria regija doživljaja je strateški usmjeriti održivi turistički razvoj Karavanki na obje strane granice u specijaliziranu zelenu turističku ponudu. "Kao demonstracijski objekti za Life SustainHuts uključene su planinske kućice u Španjolskoj, Italiji i Sloveniji. U srpnju 2019. u okviru projekta potpuno smo novom postavili sustav samooskrbe električnom energijom na Pogačnikovom domu na Kriškim podih. Električna energija dobiva se putem solarnih panela i male vjetrenjače za proizvodnju električne energije. Tom investicijom neće više biti potrebe za upotrebom agregata koji predstavljaju veliku potencijalnu okolišnu opasnost, što je posebno važno za osjetljivo planinsko okruženje kao što je npr. Triglavski narodni park," objašnjava stručni suradnik PZS Dušan Prašnikar i opisuje i Alpe Adria regiju doživljaja: "Naglasak je na razvoju proizvoda planinarenja, biciklizma i blagog zimskog turizma. U okviru projekta smo izveli investicije u planinskim kućicama u Karavankama: u Koći na Golici uređena je info točka, Koča pri izvoru Završnice dobila je drvenu unutarnju opremu i sustav grijanja, u Domu na Zelenici, Domu na Kofcama i Domu pod Storžičem nova oprema za opskrbu planinara i turističkih biciklista. Postavit ćemo turističku biciklističku stazu Trans Karavanke koja povezuje Tromeju i Jezersko, obnovit će se i određene označene planinske staze u Karavankama koje povezuju dolinu s grebenom Karavanki gdje prolazi panoramska staza."







"Najveća prednost što smo uključeni u projekt SustainHuts za nas je što imamo na raspolaganju dovoljno električne energije, najveća razlika je što ove godine agregat uopće još nismo trebali, prije smo ga uvijek koristili u lošem vremenu, a čini se da ga ni nećemo. Što se tiče ekoloških aspekata i tako inače potičemo posjetitelje da donesu svoju posteljinu kako bismo smanjili upotrebu naše svježe posteljine koju vozimo natrag u dolinu," iz prve ruke doznajemo od održavateljice Pogačnikova doma na Kriškim podih (2050 m, PD Radovljica) Maše Stanič koja se hvali i vrlo dobrim posjetom: "Srpanj je bio u našoj kućici vjerojatno rekordni po posjetu, a i početkom kolovoza je velik vreva, sve imamo popunjeno. Svake godine ima više stranaca, oni su i oni koji dolaze unatoč najavljenoj kiši. Na početku ljetne sezone tradicionalno ima više stranaca, u kolovozu očekujemo više Slovenaca koji su više dnevni gosti, dok stranci uglavnom prenoće kod nas. Što se tiče cijele sezone približno je pola-pola." Popularnu kućicu u Julijskim Alpama posjećuju najviše Belgijanci, Nijemci i Holanđani, sve više je Izraelaca, dolaze i ljubitelji planina iz SAD-a i Australije.







Dobar posjet ima i Češka kuća na Spodnjim Ravnama (1542 m, PD Jezersko), koja vlada nad Jezerskim, prvim slovenskim planinarskim selom, u čiju međunarodnu obitelj u rujnu ulaze i Luče. "Sezona mi se čini vrlo dobra, 70 posto gostiju su stranci koji dolaze i tijekom tjedna, veliki je većina Čeha, njihov broj se još povećava. Od 1990. surađujemo s velikim promicateljem Ladislavom Jiraskom, zato nas posjećuje sve više Čeha koji su ponosni što su napravili tu kuću, puno je i Austrijanaca jer je Češka kuća tamo vrlo poznata, čak i u Sloveniji je nešto posebno jer je od postave 1900. ostala ista, samo s nekim ljepotnim dodacima. Puno je i planinara koji idu Slovenskom planinskom stazom, iznenađujuće je ove godine puno povećanje Amerikanaca na SPP-u," kaže održavateljica Karmen Karničar i dodaje: "Po svojim iskustvima mogu reći za češke turiste da su dobri gosti, prijateljski, učtivi, što se tiče iskustava u planinama različi se, baš kao i sa slovenskim planinarima. U planinama je sve više ljudi kojima bih prvo preporučila tečaj sigurnog hodanja jer se često precjenjuju."







Tradicionalno su na vrhuncu sezone najposjećenije kućice u Triglavskom masivu i Kamniško-Savinjskim Alpama, ali i one lakše dostupne obiteljima, među njima kućice u Posavskim brežuljcima i na širem području Pohorja. Dobrim posjetom može se pohvaliti i Dom na Uršlji gori (1680 m, PD Prevalje) na Koroškom, koja ima oba certifikata - obiteljski i okolišu prijazna planinarska kućica. "Na Uršlji gori imamo veći posjet nego prethodne godine, posebice tijekom tjedna, pa smo vrlo zadovoljni. U kućici sam treću sezonu i mogu reći da smo ponudu i posjet podigli na višu razinu - prijaznošću, uslugom na otvorenom, gostinjskom ponudom, kvalitetom i velikim izborom hrane, ali i promocijom preko društvenih mreža," hvali se zakupnica Sonja Podbregar: "Ljeti nas posjećuje puno obitelji jer je kućica prilično lako dostupna i jer se posebno posvećujemo najmljšim gostima. Svake godine ima i više stranaca, među prenoćivanjima već čak 80 posto, kao dnevnih gostiju recimo deset posto. Slovenci prevladavaju kao dnevni gosti, prenoće najviše oni koji idu Koroškom ili Slovenskom planinskom stazom. Među strancima prevladavaju Nijemci, Englezi, Holanđani, Belgijanci i Poljaci koji nas posjećuju zbog Slovenske planinske staze, zato je novi vodič po SPP-u na engleskom vrlo dočekan."







Slovenska planinska staza (SPP) najpopularnija je spojna staza u Sloveniji i jedna od najstarijih u Europi i svijetu. Vodič Slovenska planinska staza autora Gorazda Goriška, Mojce Stritar Kučuk i Andraža Poljanca izašao je prošlog listopada, zbog sve većeg zanimanja stranaca za SPP u prijevodu Gorazda Pipenbahera početkom kolovoza izašao je i vodič na engleskom Slovenian Mountain Trail koji prikazuje cijelu stazu kao niz pojedinačnih dnevnih etapa, dodani su i savjeti za sigurniji posjet planinama. U vodiču su pregledno dati kratki opis staze, visina polazišta i cilja etape, uspon, duljina i vrijeme hoda, zahtjevnost staze, zanimljivosti uz stazu, mogući usponi na obližnje vrhove i mogućnost hitnog povlačenja u dolinu. Za sve kućice na stazi su prikupljene informacije, opisi i QR kodovi za pametne telefone, dodani su zemljovid toka etape i profil staze.







Prvi korak prema sigurnijem posjetu planina je planiranje puta uz planinarski vodič i zemljovid, zato je planinarska zveza ove godine izradila posebne laminirane zemljevide za planinske kućice koji pored prikaza šireg područja kućice sadrže važne informacije za posjetitelje planina. Zemljevidi su postavljeni u 28 kućica po Sloveniji, uglavnom u bolje posjećenima u Julijskim i Kamniško-Savinjskim Alpama, postupno će ih opremiti i u drugim planinskim kućicama. U kućicama, na PZS-u, turističkim i drugim točkama posjetiteljima planina dostupna je i letak s uputama za sigurniji ljetni posjet planinama na slovenskom i engleskom.