Svi u prirodu s ljetnim novostima...

Svi u prirodu s ljetnim novostima Planinske založbe PZS.



Planinska založba PZS je u prvim ljetnim danima predstavila novosti, aktualne za odrasle i najmlađe posjetitelje planinskog svijeta: enciklopedijska vodiča Julijske Alpe: Skupine Mangarta i Jalovca (Jože Drab) i Zapadne Julijske Alpe (Klemen Janša), dopunjenu izdanje plezalnog vodiča Repov kot, Kamniška Bela (Tone Golnar, Silvij Morojna, Bojan Pollak), prve tri laminirane planinske zemljevide (Triglavski narodni park, Kamniško-savinjske Alpe i Karavanke – središnji dio), Planinski zabavnik za mlade planince i kalendar za godinu 2016. Na novinarskoj konferenciji 30. lipnja 2015. u Ljubljani predstavila se i Mreža nevladnih organizacija za rekreaciju u prirodi – Svi u prirodu sa svojom djelatnošću, nastojanjima da fiskalne blagajne za manja sportske udruge i udruge u javnom interesu ne budu obvezne, uključivanjem invalidâ u sport i značajem povezivanja u sportu.

Planinski savez Slovenije započeo je izdavati seriju vodiča po Julijskim Alpama, koji kao prava mala enciklopedija sustavno opisuju sve na određenom području, od najjednostavnijih označenih staza do zahtjevnih neoznačenih putova pa čak i lakših plezališnih smjerova. Pogodni su tako za planinare koji rade prve korake u planinski svijet, kao i za najiskusnije stazotrsaca i ljubitelje neoznačenih putova te normalnih pristupa usamljenim vrhovima. Istaknuti su sustavnošću i obnovljenim grafičkim izgledom, uzimajući u obzir suvremenog korisnika, dodane su GPS koordinate svih važnih točaka i ilustrativne fotografije za pomoć pri orijentaciji.



Vodič Julijske Alpe: Skupine Mangarta i Jalovca usredotočen je na sjeverozapadni dio Istočnih Julijskih Alpa s opisima najpoznatijih slovenskih vrhova, ali i nekih najcjenjenijih kutaka za tražioce planinske samoće. Mangartu i Jalovcu društvo čine razgledne Mojstrovke, grebeni Bavškog Grintavca i stijene Ponce, u zaraslu divljinu zaboravljeni Predelski Vršiči, remšendolske gore i skupina Ciprnika, usamljeni Pelci, Pihavci i tajanstvene strmine Loške stene. »U vodiču je opisano 124 vrha, koliko ih ima u skupini Mangarta i Jalovca i kamo vodi više od 200 putova, od vrlo popularnih označenih preko onih koje treba još potražiti, pa sve do putova druge plezalne stupnje. Za lakšu orijentaciju dodano je 21 crno-bijelu sliku s uvučenim stazama. Vodič je namijenjen tako ljubiteljima popularnih putova kao pravim gornjim gurmanima koji u planinama traže samoću,« rekao je autor Jože Drab.



Vodič Zapadne Julijske Alpe Klemena Janše donosi opise privlačnog zapadnog dijela Julijaca, koji su uglavnom na talijanskoj strani granice, pa tako detaljan opis nemaju ni na talijanskom. »U vodiču su obuhvaćeni brežuljci koji su među Slovenima sve popularniji, osim dobro posjećenih vrhova u skupinama Kanina, Viša i Montaža također neka manje poznata područja, prvi put tako detaljno predstavljena na hrvatskom: razrovane Naborjetske gore nad dolinom Dunje, greben Muzceva, dugi greben Stola i Karmana, te zaboravljeni vrhovi zapadno od Strme peći,« osvijetlila je sadržaj urednica Mojca Stritar Kučuk.



Mnogi ljubitelji planina zalaze iznad doline Kamniške Bistrice, pa će ih obradovati treće, dopunjeno i ispravljeno izdanje plezalnog vodiča Repov kot, Kamniška Bela autora Toneta Golnara, Silvija Morojne i Bojana Pollaka, koje je izašlo nakon 22 godine. Stijene se nisu bitno promijenile, ali su u tom razdoblju alpinisti popeli više od pedeset novih smjerova i mnoge zahtjevne besplatno ponovili. Izvedeno je i nekoliko alpskih skijanja po zahtjevnim strmim padinama. »Najveći napredak je tehničkom smislu, u vodič smo uključili obnovljene skice, bolje fotografije i precizniju kartu. Opisano je oko 300 plezalnih smjerova, od toga više od 60 novih, oko 100 uspona u plezalištima, dodani su i skijaški usponi,« istaknuo je suautor vodiča Tone Golnar.



Planinska založba PZS je u suradnji s Geodetskim društvom na temelju posljednjeg stanja iz katastra planinskih staza PZS izdala prve tri u seriji laminiranih planinskih zemljevida u mjerilu 1 : 50.000, i to Triglavski narodni park, Kamniško-savinjske Alpe i Karavanke – središnji dio. Ovi zemljevidi otporniji su od papirnatih, pri korištenju se ne kidaju, savijanje je jednostavno, na njima se može pisati i obrisati napisano, najveća prednost je njihova neosjetljivost na vlagu i sunce, ali zbog naborâ pri savijanju orijentacija s vrha je s njima teža, pa planinski savez ostaje i uz klasične papirnate zemljevide. »Zemljevidi PZS su suvremeno pripremljeni i redovito ih ažuriramo. Naš cilj je da u sljedeća tri godine obnovimo cijelu paletu planinskih zemljevida, uključujući i one koji su komercijalno manje zanimljivi tj. pokrivaju manje posjećene dijelove Slovenije. Pritom treba naglasiti da kupnjom svih zemljevida PZS doprinosimo i prikupljanju sredstava za obnovu planinskih staza i održavanje katastra planinskih staza,« istaknuo je generalni sekretar PZS Matej Planko i za ovu godinu najavio još izlazak obnovljenih zemljevida Grintovaca, Bohinja, Stola i Triglava u mjerilu 1 : 25.000. Predstavio je i planinski kalendar za 2016., koji i ove godine polaže na kvalitetne fotografije i praktičnost.



Planinska založba PZS za ovu ljetnu sezonu pripremila je očekivanu novost za korisnike na koje se često zaboravljalo. Najmlađe posjetitelje planina razveselit će tijekom praznika Planinski zabavnik, radni svježanj o planinama s zadacima za zabavu, stvaralaštvo, učenje i odgoj, koje su pripremile Urška Stritar, Karmen Usar, Natalija Marovt i Mojca Stritar Kučuk, ilustracije je doprinijela Petra Grmek. »Namijenjen je djeci od 4. do 9. godine, koja ih kroz tri razine težine igrom, stvaralaštvom i mentalnim izazovima prijateljski uvodi u planinski svijet,« rekla je suautorica Mojca Stritar Kučuk. Raznovrsni zadaci mladim planincima zabavno, ali istovremeno poučno približavaju brojna područja planinstva – planinsku opremu, planinske biljke i životinje, opasnosti u planinama, povijest, zaštitu prirode, planinsku organizaciju i koće...



Novosti Planinske založbe PZS su zgovorno pozivanje u prirodu, gdje sportske aktivnosti potiče i Mreža nevladnih organizacija za rekreaciju u prirodi – Svi u prirodu, koja je počela djelovati 2014. u okviru projekta sufinanciranog od strane Europskog socijalnog fonda i Ministarstva javne uprave RS. Partnerstvo čine Planinski savez Slovenije, Olimpijski odbor Slovenije i Savez za sport invalidâ Slovenije, u mrežu su uključene i druge organizacije. »Najviše pažnje u okviru dosadašnjih aktivnosti posvetili smo suradnji pri oblikovanju prikladne zakonodavstva, jačanju sportskih udruga i izravnoj podršci zainteresiranim udrugama pri rješavanju konkretnih izazova,« istaknuo je voditelj projekta Damjan Omerzu.



Generalni sekretar PZS Matej Planko povodom nastajajućeg zakona o potvrđivanju računa osvijetlio je zajednička nastojanja za neobveznošću fiskalnih blagajni za manje sportske udruge i udruge u javnom interesu: »Predlažemo da se u konačnoj verziji zakona doda iznimka, da za udruge koje imaju status djelovanja u javnom interesu i ne prelaze 20.000 eura godišnjih dobitih prihoda upotreba fiskalnih blagajni nije obvezna. Čini nam se da zakonodavstvo mora biti životno, jer se u suprotnom bojimo pada djelatnosti udruga koje imaju brojne pozitivne učinke.«



Mreža NVO želi rekreaciju u prirodi učiniti pristupačnijom i invalidima i drugim osobama s posebnim potrebama. »Želimo istaknuti da invalidnost i sport invalidâ nisu tabu, nego da je drugačnost samo treba prihvatiti. Dragocjeno je da se invalidi mogu integrirati u društvo putem sporta, koji za njih predstavlja važan most socijalizacije,« rekao je Damijan Lazar, predsjednik Saveza za sport invalidâ Slovenije – Paraolimpijskog komiteta.



Sudionici u projektu shvatili su važnost umrežavanja i suradnje različitih organizacija. »Zajedno pokušavamo osigurati bolje uvjete za djelovanje udruga, uključivanje invalidâ u sport i utjecati na zakonodavne odluke, jer je međusobna suradnja temelj razvijanja sporta putem projekta sufinanciranog europskim sredstvima,« zaključio je novinarsku konferenciju Aleš Šolar, voditelj EU-projekata na Olimpijskom odboru Slovenije, koji je predstavio važnost povezivanja nevladnih organizacija kod različitih projekata, pitanja i dijaloga s javnom upravom.