Tiskovna konferencija PZS

Prije početka ljetne planinarske sezone, kako sigurnije u planine, Dan slovenskih

planinarskih doživljaja i mladi planinarski tabori 2014., ocjena štete na planinarskim stazama nakon ledenog i

snježnog plazanja

Na današnjo novinarsku konferenciju predstavili smo trenutne uvjete u planinama, kako sigurnije u planine, mladičke

planinske tabore ove ljeta, Dan slovenskih planinarskih doživljaja 2014. te sanaciju i okvirnu procjenu štete

na planinarskim stazama nakon ledenog i snježnog plazanja ove zime.

 POČETAK LJETNE PLANINARSKE SEZONE

Ove zime i proljeće bili su posebno bogati snijegom. U visokogorju još uvijek postoje snježne prilike, što

znači da je za posjećivanje tih planina potrebna sva zimska oprema i znanje kako je koristiti te sve potrebno

znanje za posjećivanje visokogorja zimi. Također je potrebno poznavati snijeg, uvjete, tumačiti podatke

(javna obavještenja, web, presjek snježne pokrivača na licu mjesta), što se događa sa snježnim pokrivačem. To znači da se u

takvo vrijeme na najviše vrhove mogu uputiti samo vrlo iskusni i obučeni planinari. Stručni suradnik PZS-a i

gorskit спасitelj Matjaž Šerkezi predstavio je što je još uvijek potrebno za posjećivanje takvih područja - potrebno je

imati čekić, dereze i rukavice (kad držite čekić u ruci, moraju biti rukavice na rukama). Također je upozorio da

posjetitelji planina koriste i kacigu, također će ove godine biti više padajućeg kamenja, koristite kacigu

na izloženim dijelovima (ispod zidova i u njima ...) te pri prelasku kamenja. Ako u planinama naiđete na snježnu površinu,

koristite čekić (i rukavice), dereze, kacigu ili se vratite ako nemate odgovarajuću opremu, planina će vas

pričekati. Na zahtjevnim i vrlo zahtjevnim planinskim stazama imajte samovarovalni sustav s penjačkim pojasom i

kacigom. U ljetnoj sezoni posebno je važno zaštititi kožu kremom za sunčanje odgovarajućeg faktora zaštite, također oči naočalima za sunce s odgovarajućim faktorom zaštite. Posjetitelji planina trebaju koristiti i pokrivalo te osigurati dovoljnu količinu tekućine na pohodima. Alkohol ne pripada u planine, također

ne preporučujemo upotrebu duhana. Prije ture pitajte se koliko ste dobro pripremljeni (psihički i fizički). Je izabrana

staza prikladna za vas? Kakva je vremenska prognoza? Loše vrijeme i vidljivost mogu produžiti vrijeme hoda i do

deset puta. Imate li odjeću koja će vas zaštititi od jakog vjetra, hladnoće i oborina? Ima li na stazi koča,

bivak, sklonište gdje se možete skloniti? .. (više u dokumentu Kako sigurnije u planine na web-stranici

PZS-a). Sa sobom uvijek imajte obveznu opremu ->

Obvezna oprema koja mora biti u ruksaku svakog planinara bez obzira na vrstu ture:

• aluminijska folija ili velika crna vreća i bivak vreća,

• osobni komplet prve pomoći,

• čelna svjetiljka i rezervne baterije,

• mobitel s punom baterijom,

• sveska i OBICAN olovka,

• svijeća i šibice u vodonepropusnoj vrećici,

• željezna rezerva (hrana koja ima visoku energetsku vrijednost i dug rok trajanja, lagana je i ima mali

volumen).

Nije odveće podsjetiti da sa sobom imamo i toplu odjeću te kapu i rukavice, u brdima se vrijeme vrlo brzo

mijenja, vrlo niske temperature i snijeg ljeti u planinama nisu ništa neobično.

Planinarsko društvo Slovenije i Hrvatsko gorsko udruženje Slovenije te njihov zajednički odbor Planine i sigurnost pripremili su

informativno - preventivnu - letak Kako djelovati u slučaju nesreće u planinama ili intervencije spasilačke službe

(letak objavljujemo među materijalima na web-stranici PZS-a, cijeli sadržaj također smo objavili na web-

stranici PZS-a >>>) s osnovnim uputama kako djelovati u tom slučaju te kako djelovati da do nesreće ne bi došlo. U

slučaju nesreće uvijek zovite 112 (i nigdje drugdje/ ne kući, prijateljima ...; jer time skraćujete vrijeme odziva

gorskih spasitelja).

Stručni suradnik PZS-a Klemen Petek upoznao je novinare o trenutnom statusu otvaranja planinarskih koča, čak i u

visokogorju planinarske koče će uskoro otvoriti. Na primjer: Dom Planika pod Triglavom, Triglavski dom

na Kredarici, Pogačnikov dom na Kriških podih, Koču kod Triglavskih jezera, Koču na Doliču, Dom Valentina

Staniča 21. juna, Vodnikov dom na Velem polju i Sklonište pod Špičkom 25. juna. U Kamniškim i

Savinjskim Alpama će Kocbekov dom na Korošici, Kamnišku koču na Kamniškom sedlu i Cojzovu koču na

Kokrskom sedlu otvoriti ovaj vikend. Rekao je također da ni ove godine snijeg i plazovi nisu pošteđeli planinarske

koče, za tri znamo sigurno, to su: Koča na Doliču, Sklonište pod Špičkom i Vodnikov dom na Velem polju.

Upozorio je sve koji rezerviraju smještaj u planinskim kočama, ali nažalost neće doći spavati u koču da to

pravovremeno jave u planinsku koču. Aktualne podatke o otvaranju planinskih koča provjerite na web-

stranici PZS-a, http://www.pzs.si/koce.php, i na Teletextu RTV SLO. Planinarsko društvo preporučuje da za noćenje

u planinskim kočama koristite svoju, sa sobom donesenu posteljinu.

SAVJET:

Posjetitelji planina, prije ture (ne samo dan ili dva prije, nego nekoliko dana prije) pratite vremensku prognozu za

planine u koje krenete, uzmite u obzir podatke i sva upozorenja o uvjetima u planinama. Odaberite staze prikladne

svojim psihofizičkim sposobnostima, na turi prilagodite se najslabijem sudioniku. Sa sobom imajte odgovarajuću

planinarsku opremu i naučite je koristiti prije toga. Provjerite otvaranje planinskih koča (podaci na

web-stranici PZS-a >>> i Teletextu RTV SLO) te ne koristite planinarske staze koje je za upotrebu zatvorilo

planinarsko društvo, skrbnik planinarske staze. Krenite na put dovolj rano te obavijestite domaće o svojim stazama i planovima.

Sretno i siguran korak.

Korisnike planinarskih staza pozivamo da prije polaska - u planine, brežuljke - provjere stanje pojedine

planinarske staze na http://stanje-poti.pzs.si/ i da podatke o eventualno uočenim oštećenjima na planinskim stazama

javljaju na e-mail: poskodbe.poti@pzs.si, koji je otvoren baš u te svrhe.

Znamo - na vrhu smo tek na pola puta, naš cilj je siguran spust i povratak kući.

 DAN SLOVENSKIH PLANINARSKIH DOŽIVLJAJA 2014., Bohinjska Bistrica s okolici, ovu subotu, 14. lipnja.

Planinarsko društvo Slovenije već više od 30 godina organizira Dan slovenskih planinara. U zadnje tri godine pak je

program obogatio i modificirao raznovrsnim događanjima tijekom cijelog dana (od pohoda, izleta, ogleda do

kreativnih radionica i pohoda za najmladi planinare, radionica GRS-a, planinarskih biciklističkih izleta ...) za sve

dobne skupine - od najmlađih do odraslih planinara. Ovogodišnji Dan slovenskih planinarskih doživljaja odnosno

Dan slovenskih planinara predstavili su generalni sekretar PZS-a Matej Planko i predsjednik PD Bohinjska

Bistrica Damjan Gašperin. Uz glavnog organizatora Planinsko društvo Slovenije su suorganizatori PD Bohinjska

Bistrica i PD Srednja vas u Bohinju te Turizam Bohinj. Ovogodišnji vseslovenski planinarski događaj posvećen je i

120-godisnjici Orožnove koče – prve koče Slovenskog planinarskog društva (čija je nasljednica PZS). Gašperin

je kratko predstavio povijest Orožne koče te pozvao sve na pestri program tog subotnjeg dana, također

i na otvaranje izložbe Orožnova koča kroz vrijeme, koja će biti večer prije dana slovenskih planinara, dakle u

petak, 13. lipnja, u 19 sati u Kulturnom domu Joža Ažmana u Bohinjskoj Bistrici. Planko je predstavio i ovogodišnju

novost, a to je da se u Bohinjsku Bistricu mogu dovezati posjetitelji vlakom: iz Ljubljane u 6:55 (presjedanje na

Jesenicama) i iz smjera Nova Gorica u 7:37, oba vlaka stižu u Bohinjsku Bistricu u 9 sati. Povratak kući vlakom je također moguć.

 MLADINSKI PLANINARSKI TABORI ljeto 2014. Mladinske planinske tabore, kvalitetno provođenje

prazničnih dana predstavio je načelnik Mladinske komisije PZS-a Matej Ogorevc. Svake godine planinarska društva i

njihovi mladinski odjeli PD organiziraju oko 70 planinarskih tabora i zimovanja. Na taborima svake godine

sudjeluje veliki broj mladih volontera – mentora planinarskih skupina, mladinskih vođa i vođa

PZS-a te drugih pedagoških radnika koji mladima pričaraju divnu sedmicu u zagrljaju planina i brinu se o njima.

Mladinski planinarski tabori su odlična prilika da djeca i mladi provedu kvalitetno vrijeme u prirodi (naravno pod

budnim okom stručnog kadra). I ove godine planinarska društva organiziraju brojne planinske tabore,

namijenjene najmlađim planinarima, učeniku osnovne škole, mladima i studentima te obiteljima. Prema posljednjim podacima bit će

59 ljetnih tabora, na različitim lokacijama po Sloveniji i u inozemstvu. Predstavili smo gdje će se svi

tabori održavati ovog ljeta te kako ih možete posjetiti i prepustiti se ritmu planinarskih tabora

barem za 1 dan. Ako biste željeli posjetiti neki od navedenih tabora, obratite se predstavnici PZS-a za odnose s

javnošću Zdenki Mihelič (041 222 358, zdenka.mihelic@pzs.si) i ona će vam urediti kontakt i dogovoriti se s

vođom tabora. Popis se nalazi na web-stranici PZS-a.

 PLANINARSKE STAZE NAKON LEDENOG I SNJEŽNOG PLAZANJA, SANACIJA I PROCJENA ŠTETE NA PLANINSKIM STAZAMA. Početkom veljače 2014. veći dio Slovenije pogađa prirodna nesreća u obliku vrlo opsežnog ledenog plazanja i također

snježnog plazanja. U ovoj prirodnoj nesreći je, prema tada prikupljenim procjenama, oštećeno oko 40% svih planinarskih staza

izvan visokogorja, što je najveća šteta na planinskim stazama koju bilježimo u planinarskoj organizaciji u našoj više od

120-godišnjoj povijesti. Okvirnu procjenu štete i tijek sanacije štete na planinskim stazama nakon ledenog plazanja i

snježnog plazanja predstavili su predsjednik PZS-a Bojan Rotovnik i stručni suradnik PZS-a Klemen Petek. U Sloveniji

ima 1661 planinarskih staza ukupne duljine 9616 kilometara (podatak se stalno mijenja jer u planinarskoj

organizaciji završavamo projekt uspostave digitalnog katastra planinarskih staza, na temelju kojeg

možemo točno odrediti ukupnu duljinu planinarskih staza u Sloveniji). Za planinarske staze brinu, uređuju ih i

označavaju 661 registrirani markacista PZS-a (oko 14,55 km planinarskih staza po markacistu PZS-a) u okviru 195

skrbnika staza, tj. planinarskih društava (od 280 koliko ih ima u Sloveniji). U veljači su društva, skrbnicima

planinarskih staza, zbog posljedica ledenog i snježnog plazanja zatvorila čak 376 planinarskih staza za korisnike. Stanje

planinarskih staza bilo je ažurno objavljeno na web-stranici PZS-a koju smo otvorili u tu svrhu, http://stanjepoti.

pzs.si/ i skladno s obavljenim radom na planinskim stazama stranica je ažurno uređena. Posljednji tjedan svibnja i

prvi tjedan lipnja 2014. Planinarsko društvo Slovenije provedeno je anketiranje među društvima, skrbnicima planinarskih staza s

ciljem dobivanja okvirne procjene štete na planinskim stazama zbog ledenog i snježnog plazanja. Odzvalo se kar

60,5 % tj. 118 društava, skrbnika planinarskih staza i od njih je kar 78 % društava prijavilo oštećenja na planinskim

stazama. Do danas su društva obavila već 562 radne akcije i 15.395 volonterskih sati. Najviše oštećena

područja (ledeno plazanje) bila su: Notranjska, središnja Slovenija, Kamniška Bistrica i područje Šoštanja, Velenja.

Posljedice ledenog plazanja bile su na stazama do nadmorske visine 1000 metara, dok je u visokogorju gdje je

štetu uzrokovao snježni plaz, još uvijek puno snijega i štetu skrbnici staza i markacisti PZS-a još ne mogu procijeniti.

U Planinarskom društvu Slovenije smo od 60 % društava, skrbnika planinarskih staza prikupili podatke o šteti na

planinskim stazama zbog posljedica ledenog i snježnog plazanja koje društva procjenjuju na 380.071 € (22 % materijalni

troškovi, 78 % procjenjena vrijednost obavljenog volonterskog rada, obračunato sukladno Zakonu o

volonterstvu).

Planinarsko društvo Slovenije će konačnu procjenu o šteti na planinskim stazama zbog ledenog i snježnog plazanja

objaviti vjerojatno u siječnju 2015., na temelju podnesenih godišnjih izvješća društava, skrbnika planinarskih staza.

S obzirom na do sada prikupljene podatke i s obzirom na trenutnu nemogućnost provjere stanja planinarskih staza

posebice u Julijskim Alpama (snježni plaz) procjenjujemo da će šteta na planinskim stazama zbog prirodne nesreće koja

je pogodila Sloveniju u veljači 2014. premašiti 500.000 €, od čega samo izravni materijalni troškovi oko

100.000 €. (Više u cjelokupnom izvješću među materijalima na web-stranici PZS-a.)

Ponovno je otvoreno 288 planinarskih staza, još uvijek ih je zatvoreno 88. Popis otvorenih i zatvorenih planinarskih staza objavljen je

na posebnoj web-stranici PZS-a: http://stanje-poti.pzs.si, gdje se od danas nalazi i grafički prikaz

zatvorenih staza na karti.

S obzirom na volonterstvo djelovanja planinarske organizacije i s obzirom na to da država za održavanje planinarskih

staza ne dodjeljuje proračunskih sredstava, većina štete će biti sanirana volonterskim radom i vlastitim

sredstvima planinarskih društava. Pritom se već sada zahvaljujemo onima poduzećima i organizacijama lokalne

samouprave koja sufinanciraju održavanje planinarskih staza, također se zahvaljujemo Fondaciji za financiranje

športnih organizacija u RS što svake godine prepoznaje veliki značaj planinarskih staza za športsku rekreaciju i financijski

podržava različite projekte održavanja planinarskih staza. Također se zahvaljujemo svim onima pojedincima koji s

poslanom SMS-om na broj 1919 i ključnom riječi POT doniraju sredstva za održavanje planinarskih staza i svima

onima koji su sudjelovali u akciji društva Ekologi brez meja pri projektu prikupljanja starog papira Stari papir za novu

nadu u svrhu sanacije posljedica prirodne nesreće na planinskim stazama po Sloveniji.

Klemen Petek predstavio je i 2. vseslovenski Tončkov dan posvećen sjećanju na dugogodišnjeg načelnika

Komisije za planinarske staze i potpredsjednika PZS-a Toneta Tomšeta koji nas je prerano napustio u lipnju 2012.

Ovaj put će se održati u subotu, 5. srpnja, na području Postojne gdje ćemo čistiti i uređivati staze te otklanjati posljedice

ledenog plazanja. Na događaju će sudjelovati volonteri - markacisti PZS-a (trenutno ih je registrirano ) i stručni

kadar PZS-a (vođe PZS-a, alpinisti ...). Svi ljudi dobre volje mogu također pomoći pri otklanjanju ledenog plazanja, i

to neka se obrate najbližem planinarskom društvu i pitaju kako mogu pomoći.