Triglav je naš - nova povijesna otkrića Dušana Škodiča

Triglav je naš, nova knjiga neumornog istraživača planinarske povijesti Dušana Škodiča, povodom ovogodišnje 130. godišnjice osnivanja Slovenskog planinarskog društva (SPD), prethodnika Planinarskog saveza Slovenije (PZS), na temelju neočekivano otkrivenih arhiva ponovno osvjetljava početke organiziranog planinarstva i alpinizma na Slovenskom. Donosi živopisni opis djelatnosti SPD, u pozadini kojih su nacionalna trenja postajala sve očitnija i grublja, a autor domišljeno upliće i priču o simbolu slovenskosti Triglavu. U središtu drugog dijela knjige je alpinizam s nizom dosad nepoznatih zanimljivosti o Klodwigu Tschadu, drenovcima i drugima te o Julijskim Alpama, strahopoštovanoj Stijeni i planiranju zupčaste željeznice na Triglav. Škodič o knjizi govori u najnovijem podkastu PZS V steni, 22. studenog je predstavlja na Slovenskom knjižnom sajmu u Ljubljani, 11. prosinca pak na glavnom događaju festivala Brati gore u Kamniku.

"Glavni razlog za osvjetljavanje početaka organiziranog planinarstva i alpinizma na našem tlu bio je jednostavan. Njemačka opasnost koja je nekad prijetila germanizacijom naših planina ne postoji već više od stoljeća, naša planinarska povijest pak se praktički od raspada austro-ugarske monarhije prikazuje olepšana i očišćena," naglašava autor knjige Dušan Škodič, dobro poznat ljubiteljima planinarske literature jer su u Planinskoj nakladi izašla već četiri njegova djela: rasprodana zbirka povijesnih priča Ljudi u planinama, zbirka planinarskih humoreski Smijeh s planina, planinarsko-povijesni vodič Granica na razvodnici i najnovija knjiga Triglav je naš. "Svrha ove knjige koja obrađuje slovenski narod u povezanosti s našim planinama do kraja Prvog svjetskog rata nije pokušaj promjene planinarske povijesti ili rehabilitacije zasluga ljudi koji su nestali iz sjećanja jer su postali pripadnici neprijateljskog naroda. Njezom želim popuniti pukotine u vremenu da sve zajedno dobije pravi smisao.

Iz Škodičeve knjige Triglav je naš, koju je uredio Andrej Mašera, odražava se stvarnost života u tadašnjoj višenacionalnoj monarhiji. Nakon njezinog raspada nastale su nove države, a vrijeme početaka planinarstva i alpinizma prekrila je namjerna zaboravljenost koja je sačuvala samo crno-bijele poglavlja. "Knjigu Triglav je naš pripovijedaju povijesni arhivi koji su bili još prije kratkog vremena nepoznati. Njezina priča je ljudski krvava ispod kože i mnogo zanimljivija od one koju smo poznavali. Stvarali su je stvarni ljudi sa svojim dobrim i lošim svojstvima. Prije svega logična je i bez sivih rupa," kaže Škodič i dodaje: "Kada, ako ne sada povodom visoke godišnjice, je konačno vrijeme da joj pogledamo u oči? Već zbog naših planinarskih i alpinističkih predaka koji su u njoj odigrali aktivnu ulogu i Slovence svrstali među važne alpske narode ..."

Neočekivano otkriće opsežnog izgubljenog arhiva u Innsbrucku 2021. omogućilo je popuniti pukotine u vremenu i osvijetliti višeslojnost povijesti našeg planinarstva i alpinizma jer je cijeli stari arhiv iz vremena SPD uništen u požaru 1958. kada su izgoreli prostori PZS. "Najšokantnije je bilo činjenica da je SPD na početku skoro tri godine bila podružnica Njemačko-austrijskog planinarskog društva DÖAV. Da je to netko nekad glasno rekao bilo bi zbog nacionalne borbe za naše planine gotovo svetogrđe. Ali pristupni i izlazni dokumenti koje je vodstvo SPD poslalo u Austriju to dokazuju jer nose potpise vodećih dužnosnika. To je bila informacija koju su nam predci prije više od stoljeća svojim nasljednicima potpuno prešućili ... Slično su zaboravljeni alpinistički dosezi alpinista na Kranjskoj koji su sa svojim najvidnijim predstavnikom, Ljubljančaninom Tschadom, već prije Prvog svjetskog rata pripadali samom europskom vrhu," o važnim otkrićima govori Škodič.

Škodič se pri nastanku ove knjige zagrlio u brojne povijesne izvore i između ostalog proučio životni put i značaj njemačkog alpinista Klodwiga Tschada o kojem dosad nismo mnogo znali a bio je prije 1. svjetskog rata vjerojatno najbolji alpinist kod nas. Zanimanje bude i poglavlje o planinarskom vodiču Janezu Koširju, prvom Slovencu koji je dokumentirano već 1908. prepeo Njemačku smjer u Sjevernoj stijeni Triglava uz pratnju poznatih austrijskih alpinista Franza Zimmera i Gustava Jahna. Posebno mjesto u knjizi zauzima i grandiozni plan željezničke pruge od Bohinjske Bistrice do doline Voje i nastavka zupčaste željeznice na Triglav.

Do dragocjenog arhiva došli su istovremeno i u suradnji s Marijom Mojcom Peternel, germanisticom na Odjelu za povijest Filozofskog fakulteta u Ljubljani, također recenzenticom knjige. Nova saznanja izuzetno su aktualna i za njemačko govorno područje jer je Škodičev znanstveni članak ove godine na njemačkom izašao u zavidnom tiražu: "Članak je obrađivao njemačke podružnice DÖAV na našem tlu, nacionalne razdore oko planina te sve zakulisne igre i bezobrazna podtikanja koja su dospjela i u tadašnje novine još više ih je ostalo skriveno. Monarhiju je zajedno s njemačkim podružnicama završio Prvi svjetski rat tog poglavlja pak u Njemačkoj i Austriji kasnije nitko nije više obrađivao. Sudbina njemačkih podružnica na Kranjskoj zanimljiva im je bila upravo tamo odakle su proslijedili izgubljene arhive. Arhivar u Innsbrucku koji je cijelo vrijeme ljubazno pomagao predložio je glavnom uredniku da prevedu tekst na njemački i objave ga u godišnjem zborniku Berg 2024 koji zajedno izdaju Njemačko-austrijsko planinarsko društvo i Planinarsko društvo Južnog Tirola. Zbornik prodaju svake godine u više od 20.000 primjeraka što je za naše govorno područje znanstvena fantastika."

Vandotova pripovijest o herojskom Kekcu mogla bi biti i prenijesena priča mladog SPD. Podudarnost je gotovo prevelika da bi bila potpuno izmišljena zaključuje Škodič u slikovitom uvodu koji je za knjigu odabrao značajan naslov i također pomalo provokativnu naslovnicu. Fotografija djevojke koja veselo korača po Aljaževom tornju nastala je 1919 nekoliko mjeseci nakon raspada monarhije. Pocečkan i raspadajući toranj odražava stvarno stanje tadašnjeg planinarstva i bio je u tom trenutku još vrlo daleko od slovenskog nacionalnog simbola. "Kratak i udaran naslov koji je istovremeno moto cijele knjige u sebi krije paradoks predpovijesti našeg organiziranog planinarstva i alpinizma prije raspada monarhije. U slučaju Slovenaca i Nijemaca koji su se borili za naše planine slika nije bila crno-bijela. Naravno nacionalizam je sve podigao na potpuno drugu razinu i djela su postajala sve bezobraznija. U knjizi predstavljam zakulisne razdore i međusobna podtikanja koja su se sačuvala u povjerljivim dokumentima. Istovremeno je neupitno da su oboje tako Slovenci kao i domaći Nijemci koji su uglavnom bili slovenskog podrijetla zemlju Kranjsku njene planine i Triglav imali srcem za svoje."

Dušana Škodiča koji će 2. prosinca 2023 biti svečani govornik na dodjeli najviših priznanja Planinarskog saveza Slovenije na Ljubnom i njegovo planinarsko istraživanje možete detaljno upoznati u najnovijem podkastu PZS V steni. Pred mikrofon ga je pozvao potpredsjednik PZS Miha Habjan.

U srijedu 22. studenog 2023 u 12 sati Škodič knjigu prati među čitatelje na Slovenskom knjižnom sajmu u Ljubljani. Na Pisateljskoj bini na Gospodarskom razstavištu razgovarat će s njim Manca Ogrin.

Triglav je naš bit će u središtu pažnje povodom 130. godišnjice Planinskog saveza Slovenije na glavnom događaju festivala Alpske konvencije Brati gore 2023. Na međunarodni dan planina 11. prosinca 2023 u 18 sati u Knjižnici Franceta Balantića Kamnik razgovarat će se s Dušanom Škodičem i predsjednikom PZS Jožetom Rovanom Matjaž Šerkezi. Događaj suorganiziraju PZS i Ministarstvo prirodnih resursa i prostornog uređenja RS.