Turistički izazovi sigurnijeg posjećivanja slovenskih planina...

Turistički izazovi sigurnijeg posjećivanja slovenskih planina.



Slovenske planine posjećuje sve više ljudi, raste i udio stranaca, uglavnom turista, i posjetitelja s premalo predznanja, lošom opremom i nedostatkom svijesti da je slovenski alpski svijet zahtjevan i zahtijeva izvrsno pripremljenog pojedinca s iskustvom i znanjem korištenja opreme, posljedično je i sve više intervencija gorskih spasilaca. Planinska zveza Slovenije (PZS) je 30. siječnja 2020. na sajmu Alpe-Adria u Ljubljani zajedno s vodećim organizacijama na području planinarske djelatnosti i turizma osvijetlila ovu problematiku te naznačila smjernice za stvarne akcije za sigurniji posjet planinama.







U planine ide sve više ljudi, planinarstvo odnosno pješačenje je u iznimnom porastu. Pješačenje je jedan od paradnih turističkih proizvoda u tzv. alpskoj Sloveniji, svaka poznata i razvijena ili manje poznata destinacija poziva posjetitelje i turiste te nudi planinarska odnosno pješačka doživljaja, uz usmjerenu turističku promociju i razvoj pješačenja kao turističkog proizvoda svjedočimo procvatu poziva u planine i na društvenim mrežama, uvodno je naglasio Martin Šolar, potpredsjednik Planinske zveze Slovenije, i upozorio: "U planine već dugo ne zalaze samo vješti i dobro opremljeni planinari, nego općenito u planine idu svi. U planinskoj zvezi bilježimo rast neprimjereno opremljenih i loše pripremljenih posjetitelja planina, sve više je intervencija gorske spasilačke službe. Istovremeno također primjećujemo da posjetitelji očekuju da će planinske kolibe uvijek biti otvorene, da će biti osiguran svaki metar planinske staze i slično. Problematiku želimo osvijetliti i s gledišta turizma i spašavanja te postaviti smjernice i stvarne akcije sa zajedničkim ciljem poboljšati predznanje i predpripremu za posjet uglavnom sredogorju i visokogorju."







Slovenske planine godišnje posjeti 1,7 milijuna posjetitelja, Sloveniju pak prepleće vrlo gusta mreža 10.000 kilometara označenih planinskih staza, za koje brine više od 800 volontera, markacista PZS-a. Planinske staze su uglavnom vrlo dobro označene i, gdje je to potrebno, opremljene i zaštitnim uređajima. Prema tehničkoj zahtjevnosti dijelimo ih u tri skupine - lake, zahtjevne i vrlo zahtjevne. "Na lakoj planinskoj stazi pri hodu nije potrebno pomagati si rukama i na strmim padinama je dovoljno široka da omogućuje sigurno hodanje i manje izvježbanima. I na lakoj stazi su potrebni oprez, prikladna tjelesna pripremljenost i odgovarajuća obuća. Planinari su toga uglavnom svjesni, turisti koji se prvi put upuštaju u planinski svijet i o duljini i zahtjevnosti staza često premalo obaviješteni, pak brzo zalutaju u probleme. Na usmjeravajućim tablama na polazištima i raskrižjima staza zahtjevnost staze je označena logotipima, za bolju obaviještenost posjetitelja planina pak će na nekim mjestima trebati postaviti i dodatne upozoravajuće table," svjestan je predsjednik Planinske zveze Slovenije Jože Rovan.







Slovenski gorski spasitelji u posljednjim godinama svjedoče sve većem broju spasilačkih intervencija. "U posljednjih pet godina broj naših intervencija povećao se za 40 posto. Jedan od uzroka je sve veći razvoj turizma. Učestalost intervencija gorskih spasitelja povećala se uglavnom na turistički posjećenim područjima u podnožju Julijskih i Kamniško-Savinjskih Alpa. Uzroci traženja naše pomoći su uglavnom nedovoljne informacije, nepoznavanje i čak podcjenjivanje planinskog svijeta, fizička i psihička nepripremljenost na iznenađenja koja nudi planinski svijet," osvijetlio je problematiku Gabrijel Rožič, član Komisije za informiranje i analize GRZS-a, predsjednik Gorske reševalne zveze Slovenije Janez Rozman pak dodao da će "za smanjenje učestalosti nesreća biti potrebno puno suradnje između ponuđača turističkih destinacija i subjekata na području planinarske djelatnosti. Na lokalnoj razini potrebno je više suradnje između poznavatelja planinskog svijeta i onih koji gosta prime i pružaju mu prve informacije. Tu se uglavnom radi o promidžbi lakših ciljeva, njihovom poznavanju i suradnji s vodičkom službom." Za smirivanje i smanjenje broja intervencija gorski spasitelji organiziraju osposobljavanja za sigurno kretanje u planinskom svijetu, preko medija upozoravaju na uvjete u planinama te u suradnji s lokalnim turističkim ponuđačima pripremaju aktivnosti za upozoravanje i obavještavanje posjetitelja planina.







I Planinska zveza Slovenije kao krovna organizacija na području planinarstva trudi se za raspršenje posjeta te brine za preventivne programe i sadržaje. Te intenzivno predstavlja kako internoj planinarskoj javnosti, dakle članovima i predstavnicima planinskih društava, tako i široj javnosti, dakle domaćim i stranim posjetiteljima planina. Predstavnici PZS-a redovito su prisutni u medijima, u posljednje vrijeme posebno odjekuju novinarske konferencije na terenu s praktičnim prikazom vještina koje moraju ovladati posjetitelji planinskog svijeta. "Ali smo prošle godine utvrdili da moramo komunikaciju dopuniti. Zbog sve većeg, uglavnom turističkog posjeta planinama počeli smo preciznije komunicirati zahtjevnost planinskih staza. Lake planinske staze su lake po planinarskoj klasifikaciji, za nekoga tko nema iskustva s planinarstvom, pak ta staza može biti fizički vrlo zahtjevna. Također smo vidjeli da naše informacije ne dolaze do tih posjetitelja preko klasičnih kanala, zato smo počeli intenzivnije surađivati s turističkim organizacijama i ponuđačima turističkih proizvoda," pojasnio je generalni tajnik PZS-a Matej Planko.







Planko je predstavio i najvažnije korake i ciljeve PZS-a u tom smjeru: "Slovenski alpski svijet je zahtjevan i zahtijeva izvrsno pripremljenog pojedinca s iskustvom i znanjem korištenja opreme, zato smo prošle godine na početku ljeta u suradnji s GRZS-om pripremili letak s naputcima za sigurniji ljetni posjet planinama na slovenskom i engleskom jeziku. K povećanju sigurnosti pridonose i dobri planinski zemljovidi i vodiči koje izdaje PZS. Naši zemljovidi sigurno imaju najtočnije podatke, zato želimo da to prepoznaju i turistički ponuđači i daju prednost kvaliteti pred izgledom. Prošle godine smo u više posjećene kolibe Julijskih i Kamniško-Savinjskih Alpa već postavili posebne plastificirane zemljovide, njima ćemo postupno opremiti i druge planinske kolibe. Zbog sve većeg zanimanja stranaca za Slovensku planinsku pot izdali smo vodič na engleskom Slovenian Mountain Trail, koji predstavlja cijelu pot po dnevnim etapama, dodani su i naputci za sigurniji posjet planinama. Važno je da informacije dođu do stranaca, još prije nego dođu u Sloveniju, da će se već pri planiranju dopusta svjesni zahtjevnosti planinskog svijeta u Sloveniji, zato je naš cilj da bi preporuke o sigurnom posjećivanju planina našle mjesto u svim prezentacijskim i promocijskim materijalima turističkih ponuđača."







Gorske općine su u 2019. godini s 30 posto zabilježile najveći udio noćenja među svim vrstama općina i svake godine bilježe iznadprosječne raste. Prvih jedanaest mjeseci 2019. godine ih je prema podatcima SURS-a posjetilo 6,4 posto više gostiju odnosno sedam posto više stranih gostiju nego u istom razdoblju 2018. godine, pojasnila je Nataša Hočevar, voditeljica sektora za istraživanja, razvoj, inovacije i europske projekte na Slovenskoj turističkoj organizaciji. "Kao društvo moramo postati odgovorniji prema prirodi, kulturi i prema sugrađanima. Planinar se mora od izbora točke podviga, opreme, do same planinarske iskustva, najboljeg vidika za fotografiranje, do dijeljenja iskustva, svjesan da je odgovoran za svoja djela i da može objava na društvenim mrežama imati velik učinak na određenu pješačku stazu ili mikrolokaciju, koja pravilom velikog posjeta ne podnosi. Još posebno Slovenci moramo biti kao planinski narod uzor stranim gostima," istaknula je i najavila ovogodišnju kampanju: "S ciljem utjecaja na odgovorno ponašanje stranih gostiju, koji u vezi s butičnom Slovenijom ističu upravo pješačenje, prirodu i divne vidike naših planina, ćemo na Slovenskoj turističkoj organizaciji pred ljetnom sezonom ob lansiranju novog portala Outdoor Slovenia u suradnji s partnerima na društvenim mrežama provesti manju kampanju na temu sigurnog hoda u planine."







Važnost odgovornog turizma naglašava Klemen Langus, direktor Turizma Bohinj i koordinator zajednice Julijske Alpe, jer je odgovornost na strani onih koji stvaraju turističku ponudu. U Bohinju su u svjetlu upozoravanja i poticanja sigurnosti u planinama u suradnji s Triglavskim narodnim parkom (TNP), GRS Bohinj i Alpinom izradili posebnu cipelu i tako pokazali što očekuju od gostiju. "U svim promocijskim i drugim aktivnostima posljednjih godina komuniciramo sigurnost u brdima, sadržaje pripremamo zajedno s GRS Bohinj, oba planinska društva i TNP-om. Pokušavamo informirati tako goste i posjetitelje kao i ponuđače turizma - što znači planinarstvo, ne samo njegov povijesni značaj, nego da je potrebno oblikovati pravilan odnos prema brdima i doživljavanju planina, što smo pokazali ob obilježavanju 240. obljetnice prvog uspona na Triglav. Primjer dobre prakse, u kojem surađujemo i s Posočjem, je također dobro prihvaćena pješačka staza Juliana Trail, namjena koje je da se dodatno povežemo i dugoročno mijenjamo odnos prema Triglavskom pogorju, Triglavu kao simbolu, Triglavskom narodnom parku, općenito prema poštovanju planina," rekao je Langus i nabrojao izazove koji ih još čekaju: poticanje vodičstva u planinama, informiranje, usklađena i stručna promocija, interpretacija staza i njihove zahtjevnosti, usmjeravanje posjeta i oprez pri planiranju događaja.







Zbog povijesnih činjenica Triglav je postao slovenski nacionalni simbol i zato se u svim stranim vodičima o Sloveniji pojavljuje među top pet stvari koje moraš nužno posjetiti, primjećuje gorski vodič Mitja Šorn, predsjednik Udruženja gorskih vodiča Slovenije: "Jer Triglav za Alpe ima skromnu visinu, mnogim posjetiteljima se čini da će uspon na njega biti lak, što za početnika nikako nije. Planine u Sloveniji su Alpe, što znači da su staze na njima alpske. Za nekoga tko se do sada kretao samo po asfaltu i parkovima, može već staza iz Krme na Kredaricu, koja je inače klasificirana kao laka planinska staza, predstavljati iznimno težak izazov, sama vrlo zahtjevna osigurana planinska staza na vrh pak je za brojne previše izložena. Slovenski turistički djelatnici mogu napraviti to da naše staze, makar samo do planinskih koliba, prestanemo opisivati kao lake. Laka planinska staza je zapravo laka za nekoga tko je naviknut kretati se po planinskom svijetu. Za nekoga tko se tamo nađe prvi put, jer je u Lonely Planetu pročitao da to stvarno mora, pak takva staza može biti đavolski zahtjevna, za mnoge čak prezahtjevna."







Savjetovanja se sudjelovala i državna tajnica na Ministarstvu za gospodarski razvoj i tehnologiju Eva Štravs Podlogar, koja je istaknula da u okviru strateške vizije slovenskog turizma prepoznajemo Sloveniju kao globalnu zelenu butičnu destinaciju za zahtjevnog posjetitelja koji traži raznolika i aktivna doživljaja, mir i osobne koristi. Pritom planinski turizam sve više raste, jer osigurava raznoliku ponudu aktivnih doživljaja u prirodi. Odmori u planinama i "outdoor" vrijede za jedan od ključnih turističkih proizvoda i pri promociji države i razvoja slovenskog turizma, određenih u Strategiji održivog rasta slovenskog turizma 2017.-2021. Zeleni, održivi i odgovorni razvoj je temelj slovenskog turizma, zato rješenja za smanjenje turističke preopterećenosti treba tražiti u smjeru provedbe mjera za razvoj infrastrukture, uvođenja mogućih ulaznica i osvješćivanja turista, što je još posebno važno s gledišta poštivanja, respektiranja i očuvanja prirode, s naglaskom na područjima Natura 2000 i Triglavskog narodnog parka. "Poštovanje prirode je prvi korak k sigurnosti," naglasila je.