U 70 godina Slovenske planinske staze prodano više od 40...

U 70 godina Slovenske planinske staze prodano više od 40 tisuća primjeraka vodiča po njoj.

Što imaju zajedničko Slovenska planinska staza, prvi uspon na Everest, predsjednik Planinarskog saveza Slovenije, Crvenkapica, Vlado Kreslin i cockta? Legendarna godina 1953. Slovenska planinska staza (SPP) na kraju slavlja ovogodišnje 70. obljetnice dobila je obnovljeni počasni znak i novi planinski vodič izpod etabliranih pera Gorazda Goriška, Mojce Stritar Kučuk i Andraža Poljanca, ponovno u jednoj knjizi i s novom povezanošću s web aplikacijom maPZS. Kod Planinarske naklade to je već 14. izdanje vodiča po SPP, a dosad je prodano već više od 40.000 primjeraka vodiča po najpopularnijoj veznoj stazi u Sloveniji. Cijelu stazu prošlo je jedanaest tisuća planinara, o njezinoj popularnosti svjedoči i podatak da je prodano više od 200 tisuća Dnevnika SPP.

Slovenska planinska staza (SPP) je najpopularnija vezna staza u Sloveniji te jedna od najstarijih u Europi i svijetu. Bila je povod za nastanak mnogih europskih veznih staza. Otvorena je 1953. godine u čast 60. obljetnice organiziranog planinarstva u Sloveniji. Nastala je na inicijativu Ivana Šumljaka, profesora geografije, kroničara, svestranog planinara i aktivnog markacista PD Maribor Matica. Isprva ju je nazvao magistrala, ali je već pri otvaranju 1953. dobila ime Slovenska planinska transverzala, koja se zatim 1991. preimenovala u Slovensku planinsku stazu. Vodi od sjeveroistoka do jugozapada Slovenije po većini gorskog svijeta - od Maribora do Debelega rtiča uz Jadransko more. Označena je brojkom 1 uz crveno-bijelu Knafelčevu markaciju.

Godine 1958. kod Planinarske naklade izašao je prvi vodič Po slovenskih gorah - vodič po planinskoj transverzali, koji su uredili Vilko Mazi, France Planina i Cene Malovrh; ponovno su ga tiskali u godinama 1964. i 1969. Uz opise staza vodiču su dodane i 22 terenske skice i pet shematskih razgleda. Godine 1974. izašao je Vodič po Slovenskoj planinskoj stazi, s dopunjenim ponovnim tiskovima u godinama 1979., 1984. i 1988. Po prošlim izdanjima uredio ga je urednički odbor, u kojem je bio i Tomaž Banovec, u godinama 1979.-1987. predsjednik PZS, koji je kao geodet i kartograf preuzeo kartografski dio. "Slovenska planinska staza bila je već tada vrlo popularna, jer je bila prva, rijetka i kao takva velika atrakcija," sjeća se i dodaje da se ideja uvela u svim alpskim državama, iako su je u Švicarskoj isprva napadali, navodno da ne odgovara planinarstvu, danas pak po Alpama i drugdje provedena je niz sličnih staza.

Nakon promjena Slovenske planinske transverzale br. 1 i preimenovanja u Slovensku planinsku stazu godine 1994. (s ponovnim tiskom godine 1998.) izašao je novi vodič autora Jožeta Dobnika i od tada također nosi naslov Slovenska planinska staza. Izpod pera i koraka Andraža Poljanca i Milenka Arnejša - Prleta vodič je doživio novu obnovu godine 2012., temeljitu nadogradnju pak ponovno godine 2018., kada je pod uredničkom taktirkom Jožeta Draba i autorstvom Gorazda Goriška, Mojce Stritar Kučuk i Andraža Poljanca prvi put izašao u tri knjige, podijeljen na odjeljke odnosno etape, već sljedeće godine doživio ponovni tisak i englesko izdanje Slovenian Mountain Trail, povodom ovogodišnje 70. obljetnice pak ponovni tisak u jednoj knjizi. Četrnaest izdanja vodiča u 65 godina, ukupno izdanih 42 tisuće primjeraka - zar to nije najljepše priznanje ideji o Slovenskoj planinskoj stazi!

U najnovijem vodiču Slovenska planinska staza, koji je ponovno izašao u jednoj knjizi, planinari mogu slijediti etapu za etapom po cijeloj stazi ili pak etape proizvoljno birati, dijeliti ili spajati prema željama, vremenu i vremenskim uvjetima. Nadogradnja ovog izdanja je povezanost sa suvremenim informacijskim sustavima, jer svaka etapa ima QR-kod s poveznicom do ucrtavanja staze u web aplikaciji maPZS. Uvodno nas Gorazd Gorišek vodi iz Maribora preko Pohorja, Kamniško-Savinjskih Alpa i Karavanki do Mojstrane. Tamo nas predaje autorici drugog dijela Mojci Stritar Kučuk, koja nas vodi preko Julijskih Alpa, gdje posjećujemo neke najviše slovenske vrhove s Triglavom i Jalovcem na čelu. Za kraj nas Andraž Poljanec vodi preko Cerkljanskog hribovja, krških platoa i primorskog krša sve do slovenskog mora.

"Pri izdanju godine 2012. s Prletom bio sam doma i na Storžiču, u Karavankama, na Triglavu i Jalovcu, pri zadnjim izdanjima pak sam se udomaćio na odjeljku od Petrovega Brda do mora. Obilježavaju ga ljubav seljačkih ljudi prema zemlji, tišina šumaraka, toplina Krasa i širina mora. Tog bogatstva sudjeluje planinar, ako doživljava prirodu otvoreno, srcem," ističe Andraž Poljanec, već od godine 2012. neizostavni suautor vodiča po SPP, koji bi ljubiteljima planina u zimsko vrijeme preporučio upravo završni dio SPP: "U zimsko vrijeme prikladan je upravo odjeljak od Julijskih Alpa do mora. Naravno, moramo se prema uvjetima prikladno opremiti osobito u višim legama i na strmijim padinama, kada su npr. Porezen i silazak s Nanosa, inače je zimski posjet prirodi iznimno dragocjen i nezaboravan, osobito ako smo ljubitelji samoće i tišine."

Godine 1958. Predrag Pašić (PD Železničar Beograd) prvi je primio počasni znak za prošlu stazu, SPP pak je do danas uspješno prošlo već jedanaest tisuća planinara. Od toga naravno najviše Slovenaca, slijede građani republika bivše Jugoslavije i njemačko govornih zemalja. Početnik na Slovenskoj planinskoj stazi sustavno stječe planinarsko i gorničko znanje, vještine i iskustva. Kada prođe cijelu stazu, već je iskusan, razgledan planinar, s učvršćenim duhovnim dobrima koja takva staza daje, oblikuje i očuva. Slovenska planinska staza tako nije namijenjena samo skupljanju žigova, na što je upozorio već njezin idejni otac Šumljak: "Prijatelju, hodi polako! Transverzalu doista možeš obaviti u jednom mjesecu, ali hodi radije pet godina. Tada ćeš imati više od nje, mnogo, mnogo više. Počasni znak će te već pričekati!" Ovogodišnja novost je i obnovljeni počasni znak SPP, koji primaju planinari koji prođu cijelu stazu.

"Slovenska planinska staza pobrinula se za raspršenost posjeta, potaknula je planinare da se popnu na brojne slovenske planine i ne samo na Triglav i središnji greben Kamniško-Savinjskih Alpa. Planinari su preko ove staze spoznali da vrijedi ići i na Pohorje, na koroške i primorske vrhove. Za mnoge je bila motivacija da je prođu u cijelosti. Međutim, to nije staza koja nudi samo tjelesnu aktivnost i doživljavanje prirode, jer nas i sadržajno obogaćuje, kada nas dovede do povijesnih, etnoloških, kulturnih i prirodnih znamenitosti. Ne smijemo zaboraviti ni njezin gospodarski značaj, jer je donijela važan prihod planinskim kolibama," višeslojni značaj SPP ocrtava predsjednik Planinarskog saveza Slovenije Jože Rovan, također dugogodišnji markacist, inicijator strojne nadogradnje planinskih staza i bivši voditelj tehničke grupe markacista PZS.


Dobrih 617 kilometara planinskih staza od Maribora do Debelega rtiča je također pošten zalogaj za volonterske markaciste. "Održavanje SPP predstavlja veliki izazov, jer treba organizacijski povezati velik broj društava na trasi, koja održavaju pojedine odjeljke staze. Neki odjeljci su za održavanje posebno zahtjevni, osobito vrlo zahtjevne planinske staze, koje su osigurane čeličnim sajlama i klinovima," objašnjava Rovan, koji je sudjelovao pri strojnoj nadogradnji osiguranih odjeljaka SPP: "Staze na Slovenskoj planinskoj stazi nastale su u prošlosti u različitim razdobljima, njihovo posuvremenjivanje strojnom tehnologijom pak smo započeli godine 1978. na grebenu Triglava. Posebno mi je draga Tominškova staza, koju smo temeljito opremili godine 1981., tek ove godine pak doživjela je prvu veću obnovu." Prvom čovjeku PZS SPP je položena već u kolijevku, jer dijele godinu rođenja, a godina 1953. bila je planinarski važna još zbog osnivanja brojnih planinarskih društava, postavljanja Savinškovog spomenika Juliusu Kugyju u Trenti i osvajanja Everesta, izvan planinarskih redova pak smo je zapamtili po izdavanju Grimmove bajke Crvenkapica u zbirci Čebelica, rođenju Vlada Kreslina i cockti - piću vaše i naše mladosti.

U proljetnim mjesecima godine 2020. SPP je dobila novu cjelovitu grafičku sliku, u ovogodišnjoj jubilarnom godini pak Slovenski planinski muzej u Mojstrani u suradnji s Planinarskim savezom Slovenije otvorio je izložbu, koja je namijenjena predstavljanju staze, života i znamenitosti na i uz nju. Osim Mojstrane putujuća izložba bila je ove godine na ogled u Jezerskom, u austrijskom Pliberku, na Kalu iznad Hrastnika, u Mariboru, Velenju, Bohinju, Kopru, Ankaranu, na Pohorju, u Slovenj Gradcu i Kamniku, gdje je na ogled još do 15. siječnja, veljače pak se seli na Rijeku u Hrvatskoj.

Slovenska planinska staza u brojkama
70 godina Slovenske planinske staze
617,4 km od Maribora do Debelega rtiča
37.300 m uspona i 37.600 m spusta
43 etape
79 kontrolnih točaka po SPP
najmanje 35 posjećenih vrhova
55 planinskih koliba na stazi
252 sata ili 37 dana hoda od početka do kraja SPP
6 dana, 12 sati i 52 minute - rekord iz godine 2020.
11.000 planinara prošlo je SPP u cijelosti
14 izdanja vodiča po SPP u 65 godina
40.000 prodanih primjeraka vodiča po SPP
200.000 prodanih Dnevnika Slovenske planinske staze