U planinama žive i zmije

U planine uvijek polazimo s odgovarajućom mjerom samospoznaje i odgovornosti, ali moramo znati i da na putu možemo sresti domaće i divlje životinje. U proteklom tjednu bilo je više izvješća s gorskih područja o ugrizima zmija, posebno na širem području Pokljuke. To ne znači nužno da je brojnost zmija veća. Upozorjavamo ipak da je ljeti u planinama moguć susret sa zmijom.

Pri susretu sa zmijom, unatoč mogućoj vrućini, najvažnije je sačuvati mirnoću i hladnu glavu. Zmije su po svojoj prirodi plašljive. Stoga ostanemo na sigurnoj udaljenosti ili ih zaobiđemo i ne diramo ih niti pokušavamo ukloniti štapovima, jer će se same povući. Ako se osjećaju napadnutima i ugroženima, pokušat će ugristi. Važno je i ostati na planinarskoj stazi, jer je ondje manja vjerojatnost susreta, posebno ako je područje visoke trave gdje se tlo ne vidi. Pri mogućem odmoru, ako želimo sjesti na tlo ili odložiti ruksak, provjerimo podlogu, poglavito očima.

Međutim, ako se ipak dogodi da nekoga zmija ugrize, nazovemo 112 i posavjetujemo se s kvalificiranim stručnjacima. Uvijek se predstavimo, kažemo tko je ozlijeđeni i gdje smo. Kažemo i kakva je bila zmija koja je ugrizla ozlijeđenog. Rane nikada ne režemo niti isisavamo. Možemo je isprati čistom vodom i imobilizirati ud, ozlijeđenom omogućiti mirovanje i potražiti pomoć. Ako je sigurno, zmiju fotografiramo, jer to može pomoći pri identifikaciji i odluci o odgovarajućem liječenju.

Preporučujemo da pročitate članak iz Planinskog vestnika Kako postupati pri ugrizima zmija.

Ubodi kukaca također mogu biti opasni. Najbolja zaštita od njih i sunca su svijetla odjeća koja prekriva veći dio tijela. Ose, pčele i stršljeni također žive u prirodi koju posjećujemo i mi smo im nevjerojatno privlačni. Kad provjere da naša šarena kosa nije cvijet i da je staza slana, obično odlete i ostave nas. Što ih više tjeramo, više nas žele provjeriti. Ako se osjećaju ugroženima, ubost će nas. U slučajevima kada žaoka ostane u koži, treba je ukloniti. Žaoku ne stiskamo, jer će na taj način u organizam ući još više otrova. Uklonimo je noktima (ili pincetom), mjesto uboda isperemo hladnom vodom i po potrebi stavimo hladni oblog. Neki ljudi mogu biti alergični na ubode pčela ili osa. Sa sobom uvijek nose epipen, u kojem je propisani antihistaminski lijek. Dobro je znati ima li u našoj planinarskoj družbi kakav alergičar te gdje ima lijek i kako mu možemo što brže pomoći.

Izvor: https://pzs.si/novice/18559-v-gorah-zivijo-tudi-kace/