Iako je život u dolini već gotovo potpuno prožet ljetom, slika u visokogorju je potpuno drugačija. Pojedini dijelovi putova u visokogorju još su uvijek prekriveni snijegom, stoga je potrebna još veća mjera opreza i dobra priprema za put. Zbog epidemioloških mjera moramo biti pažljivi na određena ograničenja koja vrijede u planinskim kolibama, stoga je prije odlaska u planine obvezno rezervirati noćenje u kolibi. Posljednjih godina u planinama se može primijetiti i porast turnih biciklista, stoga smo u Planinskom savezu Slovenije pripremili kratke videopriloge za sve one koje zanima ovakav biciklizam i žele sigurnije posjetiti planinski svijet. Sve su to bile teme današnje novinarske konferencije u Kamniškoj Bistrici.
Slovenske planine su prekrasne, posebno u ljetnim mjesecima, ali zbog ovogodišnje duge zime treba znati da su pojedini dijelovi putova u visokogorju još uvijek prekriveni snijegom. »Moramo biti oprezni posebno tamo gdje putovi prolaze preko sipara, na sjevernim stranama, u klancima gdje sunce rijetko sija. Snijeg je preko dana mekan i probija se, prema večeri ili rano ujutro pak smrznut. Za planinare predstavlja zamku; u prvom slučaju da se probije pod nama i da si pritom ozlijedimo koljena, u drugom pak možemo po njemu skliznuti i teško se ozlijediti. Takva snježna polja na strmom terenu možemo prijeći samo s odgovarajućom opremom (cepinom i derezama) i znanjem. Zbog topljenja snježnog pokrivača i popuštanja mraza očekujemo više otpalih kamenja, jer je do sada bilo primrznuto na podlogu, a svoje radi i erozija. Savjetujemo upotrebu kacige, koja treba biti stalnica na našim putovima po visokogorju, posebno tamo gdje putovi prolaze ispod stijena, preko sipara ili gdje je velik broj posjetitelja. Mnogi planinski putovi su zbog duge zime još oštećeni, mogu biti potrgani čelični kabeli, ili pak čak dio puta nedostaje zbog burne planinske erozije. Sve te informacije imamo prikupljene na web stranici Planinskog saveza Slovenije,« ističe stručni suradnik PZS Matjaž Šerkezi.
Porast turnih biciklista
Posljednjih godina sve više ljudi posjećuje planine s planinskim biciklima. Električni bicikli su ovaj svijet približili i onima koji nisu fizički dobro pripremljeni, ili su imali određena zdravstvena ograničenja. Turni i planinski biciklizam je svakako dobrodošla oblika rekreacije koja pozitivno utječe na zdravlje i dobrobit ljudi. »Treba se svjesno da smo turni i planinski biciklisti baš kao i planinari posjetitelji planinskog svijeta i da je to svijet gdje žive osjetljive životinjske i biljne vrste i da im svaki nepredvidivi događaj može skratiti život. Osim toga treba poštivati planinski bonton. Na biciklu smo brži, često i nečujni, stoga je toliko važnije da se vozimo tamo gdje je to dopušteno, da upozorimo planinare na svoju prisutnost, smanjimo brzinu ili se čak zaustavimo. Ista pravila vrijede i za korisnike e-bicikala, kojima pak posebno savjetujemo da iako e-bicikl omogućuje prilično strme uspone, ne smijemo zaboraviti da ćemo se morati spustiti istim putem, što je moguće samo s pravilnom tehnikom spusta. Nedavno smo u Sloveniji dobili prvu jedinicu planinskih spasilaca na e-biciklima, što im omogućuje još brži dolazak do unesrećenih u planinama, koje uopće ne želimo,« još dodaje Matjaž Šerkezi.
Videopriloge za sigurniji turni biciklizam
Budući da je turni biciklizam sve popularnija aktivnost planinara i budući da primjećujemo da mnogi ne poznaju osnove ovakvog bicikliranja, u PZS smo pripremili 10 kratkih filmova s ciljem da ljubiteljima bicikala pružimo osnovne savjete za sigurniju vožnju.
Filmovi će biti dostupni na web stranici
https://migimigi.si/. Koronavirus je u posljednjih 15 mjeseci snažno utjecao i na planinarstvo. Kako s gledišta svima poznatih ograničenja koja su vrijedila u određenim razdobljima, s druge strane pak i više ljudi je upoznalo prednosti opuštanja i rekreacije u planinama i brdima, stoga je broj posjetitelja porastao. Stoga su toliko važniji savjeti za sigurniji posjet planinama i brdima.
Osnovni savjeti za sigurniji posjet planinama:
→ Planirajte put.
→ U planine krenite s ruksakom s nužnom planinarskom opremom.
→ Nazovite planinsku kolibu i rezervirajte spavanje.
→ Za posjet planinama vrijedi princip postepenosti od manje zahtjevnog do zahtjevnijeg; od nižeg do višeg. Prva planinarska tura neka ne bude Triglav, sačuvajmo ga za kasniji dio ljeta, kada ćemo biti dobro uhođeni i bolje fizički pripremljeni.
→ Ukusan hranu i osvježavajuće piće dobijete u planinskoj kolibi, u ruksaku samo grickalica i nešto tekućine.
→ Obujte lagane, ljetne planinarske cipele. Savjetujemo visoke, moguće polovisoke, posebno za noge nenaviknute na hod po planinskom putu.
→ U planine krenite rano, u četiri, pet, i na taj način pokušajte izbjegavati ljetne oluje koje prate munje.
→ Smeće nosite u dolinu i odlažite ga u kante za smeće.
→ Prilikom prelaska planinskih pašnjaka poštujte životni prostor životinja koje se tamo pasu. Promatrajte ih izdaleka. Ako sa sobom imate pseće krznence, privežite ih na povodac.
→ Ako dođete do potrgane čelične žice i put nije siguran za prelazak, okrenite se; ako se ne osjećate dobro ili imate loš dan; sjednite, udahnite, pogledajte prirodu oko sebe i vratite se s osmijehom; ako izgubite markacije, vratite se istim putem natrag ...
Mjere prilikom posjeta planinskim kolibama
Slično kao lani i ove godine s jedne strane puni nade i istodobno s velikim oprezom gledamo na nadolazeću planinarsku sezonu. Pred nama je visoka ljetna sezona, vrijeme odmora, koje će mnogi ljudi iskoristiti u planinama i u planinskim kolibama. »I u ovoj godini u planinskim kolibama je moguće koristiti turističke bonove, dodatno pak sve posjetitelje pozivamo da postanu i članovi planinskih društava i tako koriste još dodatne pogodnosti. Posjet planinskim kolibama i posluživanje na terasama dostupno je svima. Prema trenutno važećim mjerama vrijedi za posluživanje u unutrašnjosti planinskih koliba i za noćenje uvjet PCT (preboljeli, cijepljeni, testirani), jednako kao što vrijedi u ostalim ugostiteljskim i turističkim kapacitetima. Stoga molimo sve posjetitelje da to uzmu u obzir prilikom planiranja planinskih izleta,« rekao je generalni tajnik PZS Damjan Omerzu. Pritom je dodao da planinske kolibe, posebno visokogorske, imaju i važnu ulogu skloništa pred nepredvidivim planinskim vremenskim situacijama i da su neizostavne s gledišta sigurnosti posjetitelja planinskog svijeta. »Stoga smo uz pomoć Turističko-ugostiteljske komore poslali na Ministarstvo za gospodarski razvoj i tehnologiju te Ministarstvo za zdravstvo prijedloge za uzimanje u obzir ove situacije prilikom donošenja daljnjih, prilagođenih mjera. Jednako su upravitelji visokogorskih koliba u nevolji, jer im zbog udaljenosti od doline vrlo otežano izvođenje tjednih testiranja osoblja, koje bi se samo zbog toga svaki tjedan moralo vraćati do nekoliko sati hoda udaljenih točaka za testiranje. Na ovom mjestu ponovno apeliramo na nadležne državne institucije da će u pogledu ovih pitanja biti moguća prilagodba važećih mjera, barem u obliku mogućnosti samotestiranja za osoblje u visokogorskim kolibama.«
Otvaranje planinskih koliba
Sve više planinskih koliba je otvoreno i pripremljeno za ljetnu sezonu. U sredogorju su otvorene praktički sve planinske kolibe. Visokogorske kolibe se otvaraju postepeno zbog snježnih uvjeta, zadnje će biti otvorene početkom srpnja. U Karavankama i Kamniško-Savinjskim Alpama kolibe su već otvorene, osim Prešernova koča na Stolu (25.6.) i Češka koča (25.6.). Dio koliba se otvara još ovaj vikend (Poštarski i Tičarjev dom na Vršiču, Koča na Planini pri Jezeru, Gomiščkovo zavetišče na Krnu), dio na praznični vikend 25.6. (Koča pod Bogatinom, Koča pri Triglavskih jezerih, Triglavski dom na Kredarici, Zasavska koča na Prehodavcih, Pogačnikov dom na Kriških podih), zadnje kolibe pak od 1.7. (Vodnikov dom na Velem polju, Dom Planika pod Triglavom, Koča na Doliču, Dom Valentina Staniča pod Triglavom). Aktualno stanje u pogledu otvorenosti koliba pratite na
https://www.pzs.si/koce.php. Rezervacijski sustav
Slovenska planinarska društva upravljaju 179 planinskih koliba, skloništa i bivaka. »Posljednjih nekoliko godina primjetan je trend povećanog broja noćenja u planinskim kolibama, posebno stranih planinara. Izuzetna je bila samo prošla godina, kada se ukupan broj noćenja smanjio za 30 % u odnosu na 2019. godinu, broj stranaca pak čak za 66 %,« kaže stručni suradnik PZS Dušan Prašnikar. Ove godine zbog bolje pripremljenosti na epidemiološku krizu očekujemo ponovni porast stranih planinara. U inozemstvu uspješan sustav rezerviranja noćenja preko weba u planinskim kolibama polako prodire i u Sloveniju. U rezervacijski sustav za planinske kolibe uključilo se u 2020. godini prvih 6 koliba iz Slovenije, trenutno pak je u rezervacijski sustav uključeno već 14 slovenskih planinskih koliba, gotovo sve iz središnjeg dijela Julijskih Alpa te 2 kolibe iz Kamniško-Savinjskih Alpa. »Odzivi upravitelja koliba bili su vrlo dobri. Ovogodišnja novost je da je za izvođenje rezervacije u većini koliba potrebno unijeti podatke o kreditnoj kartici. Upotreba kreditne kartice je samo osiguranje i nije plaćilno sredstvo za noćenje u kolibi. Noćenje je potrebno platiti izravno u kolibi. Upotreba kreditne kartice upraviteljima koliba omogućuje naplatu 11 EUR u slučaju nedolaska (za rezervirana ležišta),« zaključuje Dušan Prašnikar.
Rezervaciju je moguće izvesti preko jedinstvene poveznice na web stranici Planinskog saveza Slovenije. Kolibe koje su na popisu su sljedeće: (Aljažev dom v Vratih, Cojzova koča na Kokrskem sedlu, Dom na Komni, Dom Planika, Kamniška koča na Kamniškem sedlu, Koča na Doliču, Koča na Planini pri Jezeru, Koča pod Bogatinom, Koča pri Triglavskih jezerih, Pogačnikov dom na Kriških podih, Poštarski dom na Vršiču, Triglavski dom na Kredarici, Vodnikov dom na Velem polju i Zasavska koča na Prehodavcih).
Protupožarna sigurnost u kolibama
Na osnovi tužnih priča spaljenih koliba dajemo u PZS području protupožarne sigurnosti još veći naglasak. Jedna od tih mjera bila je i osnivanje Savjetodavnog ureda PZS. »Prilikom posjeta kolibama pregledavali smo stanje protupožarne sigurnosti i poticali društva da su prema zakonski zahtijevanim dokumentima djelovali u kolibama. Nakon požara na Korošici uključili smo protupožarnu sigurnost u okvir godišnjih obuka za upravitelje planinskih koliba, kao i na seminarima za gospodarstvenike i na godišnjim konferencijama planinskog gospodarstva. U razgovorima s Ministarstvom za gospodarski razvoj i tehnologiju uspjeli smo za natječaj za planinske kolibe postići da su među opravdanim mjerama ovog natječaja uključili i područje protupožarne sigurnosti (sanacija dimnjaka, zamjena elektro instalacija, protupožarni izlazi..). Na prvi rok spomenutog natječaja prijavilo se 25 projekata obnove planinskih koliba, očekujemo pak i dobar odaziv na još drugi jesenski rok,« dodaje Dušan Prašnikar.
U okviru nastojanja za sigurnije i čišće planinske putove i postaje već drugu godinu zaredom Zavarovalnica Triglav naš partner u brizi za veću protupožarnu sigurnost u planinama. »S natječajem koji smo proveli zajedno s PZS, već smo lani više od 50 planinskih koliba opremili automatskim gasilnim ampulama. Ove godine pak smo zajedno odabrali 30 planinskih postaja, koje će tijekom ljeta posjetiti stručnjaci poduzeća Bonpet. Prilikom pregleda koliba odredit će protupožarno najizloženije točke i na njih postaviti automatske gasilnike ili protupožarne ampule, koje se aktiviraju pri povišenoj temperaturi zbog početnog požara te tako sprječavaju razvoj uništavajućih požara,« rekla je Ana Cergolj Kebler, voditeljica akcije Očistimo naše gore u Zavarovalnici Triglav i dodala: »Posebno nas veseli da smo suradnju s PZS na području protupožarne sigurnosti u 12. sezoni akcije još proširili inicijativom za organizaciju protupožarne vježbe. Ovu ćemo zajedno s Gasilskom vezom Slovenije izvesti predvidivo 16. listopada u Domu pod Storžičem.«
S ponovnim pokretanjem planinarstva i turizma u slovenskim Alpama na Planinskom savezu Slovenije upozoravamo još na jedan sigurnosni aspekt, to je zaštita planinske prirode i naš odnos prema okolišu. »Moramo se svjesno da planine nisu zbog nas samih. Priroda planinskog svijeta je prostor u koji ulazimo samo kao njezini gosti – poštujući i obzirno. Planinski savez Slovenije kao i njegov prethodnik SPD bili su i jesu stalno i prirodovarstvene organizacije. Povodom nadolazeće visoke planinarske sezone želimo podsjetiti na izuzetno važan dokument ili bolje akciju Posjet u prirodi, koju je zajedno s drugim dobrovoljnim organizacijama i savezima pripremio i potpisao i PZS,« pozvao je na ljubazno posjećivanje planina potpredsjednik PZS Martin Šolar.
Sretno i sigurno na putu!