Uspješan 6. dan Alpske konvencije

Uspješan 6. dan Alpske konvencije s bogatim programom

Glavna svrha događaja Dana Alpske konvencije, koji su se održali od 29. do 31. svibnja 2015., bila je upozoriti na osjetljivost Alpa i izazove u alpskom prostoru, predstaviti značaj Alpske konvencije i posebnosti alpskih dolina, značaj očuvanja prirode i kulturne baštine te potaknuti posjetitelje da alpske doline posjećuju na okolišu prijazni način.

Dan Alpske konvencije pod sloganom Kroz alpske doline biciklom i pješice – iz Mojstrane u Krmu, Vrata i Radovnu!, koji su pripremili Planinarsko društvo Dovje-Mojstrana, Općina Kranjska Gora, LTO Kranjska Gora, Triglavski narodni park, Planinska zveza Slovenije, Slovenski planinski muzej i Gornjesavski muzej Jesenice u suradnji s Ministarstvom za okoliš i prostor te Stalni sekretarijat Alpske konvencije, održao se je šesti put i primjer je vzornog suradnje različitih dionika na području Alapa s lokalnim okruženjem.

Posvet o izazovima planinskih i graničnih područja s predstavljanjem 5. izvješća o stanju Alapa na temu demografskih promjena i predstavljanjem mogućnosti provedbe pilot projekta Planinskih sela u Sloveniji održao se u petak, 29. svibnja 2015., u Slovenskom planinskom muzeju u Mojstrani. Glavna direktorica Uprave za prostor, građevinu i stanovanje Barbara Radovan istaknula je da kroz slogan Kroz alpske doline biciklom i pješice jačamo partnerstva i prepoznatljivost konvencije na lokalnoj i regionalnoj razini te da je predstavljanje izvješća o stanju Alapa otvorilo i stručnu raspravu o ulozi planinskih i graničnih područja u okviru obnove Strategije prostornog razvoja Slovenije. Glavne naglaske 5. izvješća o stanju Alapa na temu demografske promjene predstavila je zamjenica generalnog sekretara Alpske konvencije Simona Vrevc i istaknula da su vidni zajednički trendovi, ali ne možemo govoriti o zakonitostima jer Alpe postaju i privlačno područje za doseljenje. Detaljniju sliku za Sloveniju predstavio je mag. Tomaž Miklavčič. Slovenija je uključena u Alpsku konvenciju s 62 općine koje čine trećinu slovenskog teritorija. U zadnjem dijelu posjeta predstavljene su mogućnosti uključivanja u projekt Planinskih sela koji vodi Austrijski planinski savez, a u Sloveniji se njemu pridružila Planinska zveza Slovenije (PZS). Podpredsjednik PZS-a i voditelj Slovenskog planinskog muzeja u Mojstrani Miro Eržen predstavio je kriterije za uključivanje, formalni postupak novih kandidata prije svega pa dosadašnje aktivnosti PZS-a pri utvrđivanju mogućnosti za implementaciju projekta u Sloveniji. Raspravljači su se složili da bi država razvoju planinskih i graničnih područja trebala posvetiti specifičnu ulogu, prepoznati njihov strateški značaj i ih odgovarajuće podržati. Detaljnije izvješće s posjeta i prezentacije dostupne su na web stranici na ovoj poveznici. 5. izvješće o stanju Alapa bit će vjerojatno u srpnju tiskano na svim alpskim jezicima i dostupno na webu.

Glavni događaj povodom Dana Alpske konvencije održao se u subotu, 30. svibnja 2015., kada su organizatori pripremili rekreativno vožnju biciklom u Krmu, pohod do Pocarjeve kuće u dolini Radovne i pohod stazom Triglavske Bistrice u dolini Vrata s bogatim pratećim programom kod Slovenskog planinskog muzeja. Sudionici su mogli besplatno posjetiti Slovenski planinski muzej u Mojstrani i Pocarjevu kuću u Zgornjoj Radovni, muzejski uređenu kuću i informacijsku postaju Triglavskog narodnog parka. Ispred Slovenskog planinskog muzeja sudionici su se mogli isprobati u penjanju po različito zahtjevnim smjerovima na penjačkom tornju, pogledati demonstraciju planinskog spašavanja na stijeni Grančišča u organizaciji Društva GRS Mojstrana, za najmlade posjetitelje održane su radionice na temu filmske bajke Ledenec, Aljaževog tornja i života u alpskim

dolinama. U kulturnom programu sudjelovali su Pihalni orkestar Jesenice-Kranjska Gora, pjevački zbor Triglavski zvonovi i pjevači Glazbenog studija Osminka. Na štandovima predstavili su se svojim programima i ponudom Turizam Bohinj, LTO Kranjska Gora, TD Dovje-Mojstrana, TIC Jezersko, Prirodni park Julijsko predgorje iz Italije, Biosferno područje Nockberge iz Austrije, WWF Adria, Stalni sekretarijat Alpske konvencije, CIPRA i Triglavski narodni park.

U službenom dijelu događaja sudionike pozdravili su zamjenik gradonačelnika Općine Kranjska Gora Bogdan Janša, vršitelj dužnosti direktora Triglavskog narodnog parka dr. Bogomil Breznik, podpredsjednik Planinske zveze Slovenije i voditelj Slovenskog planinskog muzeja Miro Eržen, državna sekretarica na Ministarstvu za okoliš i prostor mag. Tanja Bogataj i zamjenica generalnog sekretara Stalno sekretarijata Alpske konvencije Simona Vrevc. Složili su se da je događaj primjer dobre suradnje za zajednički cilj – zaštitu osjetljivog alpskog prostora i prirode općenito te da je događaj vzoren primjer kako približiti Alpsku konvenciju lokalnoj razini.

Na Dan Alpske konvencije izašla je i knjižica Vožnje red u Alpama 2015 koju zajedno s još 21 partnera priprema Cipra Slovenija, udruga za zaštitu Alapa. Praktična knjižica na slovenskom i engleskom jeziku prikladna je i za posjetitelje i za domaće. Sadrži pregled vožnje redova svih linija autobusnog i željezničkog prometa, žičara i broda na području slovenskih Alapa i dijela Austrije. Novost u ovogodišnjem izdanju je tablica iznajmljivanja bicikala kojom žele naglasiti značaj biciklističkog angažmana u prometu.

Na događaju održana je i dodjela nagrada književnog natječaja na temu Aljaževog tornja jer ove godine prolazi 120 godina od postavljanja Aljaževog tornja na vrh Triglava. Osnovnoškolci su uz pomoć grafita, kratkih filmova i kratkih priča razmišljali o značaju Aljaževog tornja.

Izlet na Dovšku Babu u organizaciji Planinarskog društva Dovje-Mojstrana u nedjelju, 31. svibnja 2015., otkazao se zbog lošeg vremena.

Alpska konvencija prva je međunarodna pogodba na svijetu koja se odnosi na planinsko područje. Potpisale su je države Alpskog luka: Austrija, Francuska, Italija, Kneževina Monako, Lihtenštajn, Njemačka, Slovenija i Švicarska te Europska zajednica. Znači zajedničku odgovornost i zajedničku strategiju za suživot između zaštite prirode i gospodarovanja njezinim resursima. Alpe obuhvaćaju područje od 190.959 km², dugo 1.200 km i široko do 300 km. Alpski luk diže se od mora do vrha Mont Blanca visokog 4.807 metara. Alpsko gorovje proteže se kroz osam država pri čemu Austrija čini 28,7 % ukupne površine Alapa, Italija 27,2 %, Francuska 21,4 %, Švicarska 13,2 %, Njemačka 5,8 %, Slovenija 3,6 %, Lihtenštajna 0,08 % i Monaka 0,001 %. Cilj pokretača konvencije jest zaštititi Alpe kao životni i gospodarski prostor, kulturnu, jezičnu i pejzažnu raznolikost. Alpe svojom biološkom raznolikošću, vodotokovima i šumskim resursima, prirodnim, kulturnim i gospodarskim okruženjem dom su gotovo 14 milijuna ljudi i privlačna turistička destinacija za oko 120 milijuna posjetitelja godišnje. Alpska konvencija zalaže se za održivi turizam i održivi razvoj Alapa sa svim svojim značajkama. Također se zalaže za smanjenje prometnih opterećenja pa potiče prirodnije posjećivanje Alapa korištenjem javnog prijevoza i posebnim prometnim uredbama u alpskim dolinama. Alpska konvencija i njeni protokoli predstavljaju instrumente održivog razvoja alpskog prostora i predlažu jedinstveni koncept razvoja koji bi spriječio da se konkurentska borba odvija na račun prirode i na štetu ljudi. Zajedničkim naporima potrebno je pronaći metode koje će ograničene resurse u planinskom prostoru upravljati na najekonomičniji način i bez posljedica za buduće generacije. Ostvarivanje napora konvencije u praksi svakako je i Dan Alpske konvencije.







Posvet o izazovima planinskih i graničnih područja

U okviru Dana Alpske konvencije 2015 održao se i posvet o izazovima planinskih i graničnih područja s naglaskom na stanje i trendove demografskih promjena u petak, 29. svibnja 2015. u Mojstrani.

U uvodu su prisutne pozdravili kranjskogorski župan Janez Hrovat, glavna direktorica Uprave za prostor, građevinu i stanovanje Barbara Radovan i podpredsjednik Planinske zveze Slovenije Miro Eržen. Barbara Radovan istaknula je da kroz slogan »Kroz alpske doline biciklom i pješice« jačamo partnerstva i prepoznatljivost konvencije na lokalnoj i regionalnoj razini. Ovaj put smo u vezi s izvješćem o stanju Alapa otvorili i stručnu raspravu koja aktualizira pitanje uloge planinskih i graničnih područja u okviru obnove Strategije prostornog razvoja Slovenije. Stanovništvo jedna je od ključnih pokretača razvoja države i društva pa treba posvetiti pozornost prostornim trendovima i njihovim uzrocima. Isto vrijedi za Alpe – bez čovjeka ne bi bilo karakteristične alpske baštine. Alpska konvencija ulogu stanovništva posebno osvijetlila je u Deklaraciji stanovništvo i kultura. Iako je konvencija nastala iz napora za zaštitu Alapa njene osam protokola dosežu sva ključna područja za Alpe i potiče nacionalne politike na uspostavu uvjeta za veći kvalitet života stanovništva u Alpama. Kao što je u svom uvodu istaknula zamjenica generalnog sekretara Alpske konvencije Simona Vrevc konvencija je i nakon više od dvadeset godina još uvijek vrlo aktualna jer promiče teritorijalni, cjeloviti pristup. Predstavila je glavne naglaske 5. izvješća o stanju Alapa na temu demografske promjene. Stanovništvo u Alpama stari se, a posebice s udaljenih područja odseljava, zgušnjava pa se u dolinama i zaleđu većih središta na rubu Alapa. Međutim alpska slika daleko nije jedinstvena. Vidni su zajednički trendovi teško bi se pak govorilo o zakonitosti. Pokazalo se da za Alpe više ne vrijedi da su područje odseljavanja nego područje privlačno za doseljenje. Detaljniju sliku za Sloveniju predstavio je mag. Tomaž Miklavčič. Slovenija uključena je u Alpsku konvenciju s trećinom svog teritorija (62 općine) što daleko ne obuhvaća sve njene planinske dijelove; njih je 80%. Broj stanovnika u općinama potpuno uključenima u konvenciju (45 općina) nešto je više od 380.000 ako dodamo stanovništvo općina djelomično uključenih prelazi 663.000. To odražava karakterističnu raspodjelu stanovništva u zaleđu većih središta (Nova Gorica Kranj Maribor). Izvješće bit će tiskano na svim alpskim jezicima dostupno i na web stranici. Pripremit će se i u obliku e-knjige neki podaci bit će uključeni i u web GIS aplikaciju koja omogućuje korisniku dobivanje objavljenih podataka. Stanje u slovenskim planinskim i graničnim područjima osvijetlio je mag. Tomaž Miklavčič prikazom ključnih naglasaka Izvješća o prostornom razvoju mag. Janez Topolšek predstavljanjem instrumenta graničnih problematičnih područja mag. Andrej Gulič analizom ranjivosti Gorenjske regije na klimatske promjene pripremljene u okviru C3Alpks te mogućim zajedničkim učincima s demografskim promjenama u prostoru mag. Barbara Černič Mali na primjeru tri Zgornjegorenjske općine predstavila rezultate projekta DEMOCHANGE. U raspravi koja je uslijedila Primož Vodovnik s RRA Koroška upozorio je da se istovremeno s procesom preseljenja usluga u regiji u urbana naselja što povećava vrijeme dostupnosti odvija i proces smanjivanja usluga javnog značaja koje u regiji osigurava država. Mag. Aleksandra Torbica s Gradske općine Nova Gorica uključene u EZTS GO predstavila je ulogu urbanog područja u čezmejnom prostoru. Istaknula je nejednako demografsko zaleđe Nove Gorice i Gorice predložila da se u analize uključi i čezmejni prostor te uzme u obzir slovenski kulturni prostor. Silvester Kranjec s Ministarstva za poljoprivredu šumarstvo i prehranu pojasnio je da je u Sloveniji 85% područja s ograničavajućim faktorima za poljoprivredu od kojih je 72 % planinskih.

Poljoprivreda bitnog je značaja i za kvalitet krajolika. Demografska slika u tim područjima nije dobra poboljšava se nešto i uz pomoć mjera politike razvoja sela. U raspravi istaknuto je nekoliko dobrih primjera npr. u Zgornjem Posočju gdje je država nakon potresa uložila određena sredstva u razvojni program koji je omogućio razvoj radnih mjesta koja se danas smanjuju smanjenjem mreža usluga. Kao ključni problem za posoško gospodarstvo mag. Almira Pirih v.d. direktorice Posoškog razvojnog centra istaknula je dostupnost. Urška Kušar s ARSO istaknula je pitanje mogućnosti rada na daljinu što prema mišljenju Tomaža Miklavčiča nije rješenje za sve jer samo dio zaposlenih može tako raditi.

Raspravljači su se složili da bi država razvoju planinskih i graničnih područja trebala posvetiti specifičnu ulogu prepoznati njihov strateški značaj npr. neka granična područja prepoznati kao ulazne točke te ih odgovarajuće podržati. Planinska područja mogu biti specifični model održivog razvoja koji se ne temelji na velikoj i skupo infrastruktuari nego na kulturnom krajoliku i prirodi temeljenom održivom turizmu.

U zadnjem dijelu posjeta predstavljene su mogućnosti uključivanja u projekt Planinskih sela koji vodi Austrijski planinski savez a u Sloveniji se njemu pridružila Planinska zveza Slovenije. Miro Eržen iz PZS-a predstavio je kriterije za uključivanje formalni postupak uključivanja novih kandidata prije svega pa dosadašnje aktivnosti Planinske zveze Slovenije pri utvrđivanju mogućnosti za implementaciju projekta u Sloveniji. Dodatna pojašnjenja projektu dao je i Roland Kals koji u Austrijskom planinskom savezu brine o koordinaciji projekta. Svoje iskustvo kao Planinsko selo predstavio je župan općine Sela s austrijskog Koruške koji je istaknuo značaj pristupanja ovom projektu kao procesa usmjerenog oblikovanja i razvoja turizma u planinskim područjima. Slično je istaknuo Peter Angermann iz Mallnitza. Kao pozitivnu ulogu projekta ocijenio je predsjednik Austrijskog planinskog saveza za Korušku Joachim Gfreiner.