Varuh prirode - glas prirode za...

Varuh prirode – glas prirode za zajedno dobro svih nas.



U srijedu, 5. travnja 2017., Skupina nevladnih organizacija za održivi razvoj, koju čine predstavnici Planinskog saveza Slovenije, Ribarskog saveza Slovenije, Lovačkog saveza Slovenije, Turističkog saveza Slovenije, Pčelarskog saveza Slovenije i Kinološkog saveza Slovenije, na novinarskoj konferenciji u sjedištu Lovačkog saveza Slovenije u Ljubljani javno je potpisala Prijedlog za uključivanje varuha prirode u Zakon o očuvanju prirode. U skupini sudjeljuje i Savez izviđača Slovenije, koji se na novinarskoj konferenciji s potpisom službeno pridružio Skupini nevladnih organizacija za održivi razvoj.



Ministarstvu za okoliš i prostor s Prijedlogom za uključivanje varuha prirode u Zakon o očuvanju prirode predlaže se uspostava instituta varuha prirode, jer predstavnici Skupine nevladnih organizacija za održivi razvoj smatraju da postoji potreba za neovisnim institutom za zaštitu interesa prirode, kako ih određuje postojeća zakonodavstvo. S obzirom na pravnu osnovu koju pruža 159. članak Ustava RS, Skupina nevladnih organizacija za održivi razvoj predlaže da se uspostavi institut varuha prirode kao samostalni institut varuha okoliša i prirode.



Predsjednik Lovačkog saveza Slovenije, mag. Lado Bradač, uvodno je predstavio djelovanje skupine nevladnih organizacija za održivi razvoj, osnovane 2009. na inicijativu Lovačkog i Ribarskog saveza Slovenije, kasnije su se pridružile još Planinski, Turistički, Pčelarski i Kinološki savez Slovenije, na današnjoj novinarskoj konferenciji pa službeno i Savez izviđača Slovenije. Skupina nevladnih organizacija za održivi razvoj, koja broji više od 200 tisuća članova, od 2011. surađuje na području održivog razvoja te zajedničkog zalaganja za zaštitu i očuvanje biološke raznovrsnosti, što posljedično znači i očuvanje prirodnog sastava zajednica u okviru tih ekosustava.



Prijedlog za uključivanje varuha prirode u Zakon o očuvanju prirode nastao je u Planinskom savezu Slovenije, sve organizacije pak žele s ovom inicijativom odrediti pod kakvim uvjetima i na koji način se svaki građanin u Sloveniji može sudjelovati u planinskim pohodima, pčelarstvu, lovu i drugim aktivnostima u prirodi. time institutom želi se uspostaviti glas prirode, koja se sama ne može braniti pred svim posezima i aktivnostima u njoj, istovremeno će varuh prirode moći biti i zrcalo svim organizacijama koje provode aktivnosti u prirodnom okruženju, te će pomoći u upozoravanju na nepravilnosti u prirodi i probleme s kojima se susrećemo u svojim djelatnostima.



"Inicijativa kojom želimo oblikovati varuha prirode, koju ćemo potpisati i uputiti Ministarstvu za okoliš i prostor, da u Zakon o očuvanju prirode uvede i institut varuha prirode, pravi je put – slične su rješenja potražili i u inozemstvu –, da nađemo nekoga tko će u ime onih koji ne mogu brinuti za svoje okruženje, dakle stanovnika šume, pobrinuti se da bude mir tamo i da se svi možemo slobodno kretati šumom i koristiti je," naglasio je mag. Lado Bradač, predsjednik Lovačkog saveza Slovenije, koji je vodio skupinu do kraja ožujka. "Povjerljivica za ljudska prava štiti prirodu kroz prizmu prava čovjeka na lijepo, zdravo okoliš, netaknutu prirodu, čak i vodu, mi pak želimo štititi onoga tko nije zaštićen – to je životinja koja ima pravo na svoj životni prostor. Kroz tu prizmu razvila se i razvijala ideja o varuhu prirode," dopunio ga je novi predsjedavajući, dr. Miroslav Žaberl, predsjednik Ribarskog saveza Slovenije.



Predsjednik Ribarskog saveza Slovenije, dr. Miroslav Žaberl, pozvao je tajnika ZTS Matica Stergara da se Savez izviđača Slovenije s potpisom službeno pridruži Skupini nevladnih organizacija za održivi razvoj. Slijedio je javni potpis Prijedloga za uključivanje varuha prirode u Zakon o očuvanju prirode od strane predstavnika članica Skupine nevladnih organizacija za održivi razvoj.



Javnom potpisu Prijedloga za uključivanje varuha prirode u Zakon o očuvanju prirode te pristupnom potpisu Saveza izviđača Slovenije slijedila je kratka predstavitev aktualnih tema svake od organizacija članica Skupine nevladnih organizacija za održivi razvoj.



Generalni sekretar Planinskog saveza Slovenije Matej Planko u ime Planinskog saveza Slovenije, koji aktivno djeluje na području planinarstva i također turističkog biciklizma te se zato u svom radu često susreće sa Zakonom o očuvanju prirode, ponovno je upozorio na problematiku vožnje motornih vozila u prirodnom okruženju, jer je u listopadu 2016. uputio inicijativu Ministarstvu za okoliš i prostor RS, na koju još nije bilo odziva. PZS u svom stavu podržava očuvanje uređenja gdje je vožnja bicikla planinskim stazama uređena sukladno Zakonu o planinskim stazama, upozorava na nesrazmjeran uređaj kazni za prekršaje (čl. 161. i 161.a), koji za vožnju vozila na motorni pogon određuju niže kazne nego npr. za vožnju biciklom, te ističe da treba nadzoru ograničenja vožnje u prirodnom okruženju, posebice vožnji motornih vozila, posvetiti više pažnje, jer se javljaju česti prekršaji.



Predsjednik Ribarskog saveza Slovenije, dr. Miroslav Žaberl, predstavio je zahtjev RZS za što bržu dugoročnu regulaciju problema kormorana ribojeda, na koji je 29. 3. održana i sjednica Odbora za poljoprivredu DZ R Slovenije, gdje su raspravljajući poslanici potvrdili potrebu za odgovarajućom regulacijom problema. Drugi živi problem za ribare još uvijek je neriješeno pitanje dvostrukog financijskog opterećenja pojedinih ribarskih društava – plaćanje za obavljanje ribarskog upravljanja (osnovna djelatnost) i plaćanje vodnog naknade za stajaće vode. To opterećenje je za RD, koja su volonterske organizacije, preveliko. Ako se ne pojavi razumno rješenje dvostrukog plaćanja, takvo stanje može dovesti do ukidanja pojedinih RD, ne zbog lošeg upravljanja voda, nego zbog stečaja.



Tajnik Saveza izviđača Slovenije, Matic Stergar, najavio je Nacionalnu konferenciju o slobodnom pristupu prirodi. Kao što kaže, izviđači već stoljeće žive s prirodom i u prirodi. Ona je njihov drugi dom, njihov istraživački laboratorij i hram, mjesto gdje provode najviše slobodnog vremena. U njoj ostvaruju svoju misiju. Što uzmu, trude se vratiti više puta. Čak i 2017. neće stati u poticanju društva na posjećivanje prirode – nastavit će svoje aktivnosti pod nazivom Gremo v naravo! Ovaj put s poticajem za početak šire društvene kampanje na temu slobodnog pristupa prirodi. Percepiraju trendove za koje smatraju da ne vode u pravom smjeru, pa žele pridonijeti promjeni toka događaja na način usklađen sa svojim vrijednostima. U tu svrhu planiraju Nacionalnu konferenciju o slobodnom pristupu prirodi, predviđeno u prvoj polovici lipnja 2017.



Podpredsjednik Kinološkog saveza Slovenije, mag. Branislav Rajić, predstavio je Kinološki savez Slovenije, koji združuje 119 društava, klubova i organizacija, u koje je udruženo 10000 vlasnika pasa s nešto više od 18000 pasa. Kao što kaže, briga o čistokrvnoj uzgaji pasa neraskidivo je povezana s brigom za prirodno okoliš, jer se većina zajedničkih aktivnosti čovjeka i psa odvija u prirodi. Priroda je najjača planetarna sila koja pred čovjekom današnjeg doba treba zagovornika. Zato su se u KZS odlučili pridružiti današnjoj inicijativi, jer smatraju da Zakon o očuvanju prirode, iako dobar, treba dopunu u smislu uvođenja instituta Varuha prirode i na području povećanja kazni za zagađivanje prirode zbog vožnje motornih vozila u prirodnom okruženju. Smatra da moramo pažljivo postupanje s prirodom i u prirodi ojačati i u svijesti ljudi, posebice mladih i onih koji osjećaju i izražavaju posebnu pripadnost prirodnom okolišu. Medu njih svakako spadaju kinolozi, koji se medu ostalim trude da ljudi s psima provedu što više vremena u prirodi i što manje na kaučima.



Glavna sekretarica Turističkog saveza Slovenije Karmen Burger predstavila je ulogu turističkih društava u razvoju turizma u prirodnom okruženju. Kao što kaže, predstavljanje prirode u svijetu i također u Sloveniji postaje sve važnija djelatnost, pa je Turistički savez Slovenije (TZS) zajedno s Zavodom za šume Slovenije, Planinsko turističkom zajednicom Slovenije, GIZ-om za planinarenje i biciklizam te ostalim dionicima prije nekoliko godina razvio studiju o razvoju tematskih staza. Za poboljšanje kvalitete života stanovnika Slovenije i turista, doprinos održivom razvoju u uređenom i zdravom okolišu, učinkovitiju promociju države i turizma te doprinos razvoju turističke i ekološke svijesti ljudi TZS u svibnju organizira natjecanje za najbolju tematsku stazu pod sloganom Moja dežela – lepa in gostoljubna 2017. Projekt potiče suradnju i povezivanje stanovništva pri zaštiti, očuvanju i uređivanju prirodnih vrijednosti i kulturne baštine s turizmom. Projekt je važna sastavnica cjelovitog upravljanja turističkom destinacijom, kao i specijalizacija u zelenoj ponudi. Sudionici natjecanja mogu biti sve tematske staze u Sloveniji; kulturne, etnološke, prirodoslovne, staze po zaštićenim područjima, šumske staze … Staze natječu se u dojmu i privlačnosti, upravljanju i održavanju, vođenju i ponudi, pristupačnosti i sigurnosti te poručnosti odnosno interpretaciji pojedine staze. Tri najljepše uređene tematske staze TZS će nagrađivati priznanjima na svečanoj zaključnoj priredbi Moja dežela lepa in gostoljubna, koja će biti 17. listopada u Kranjskoj Gori u okviru događaja Dani slovenskog turizma.



Predsjednik Pčelarskog saveza Slovenije Boštjan Noč predstavio je značaj očuvanja medonosnih stabala. Kao što kaže, Pčelarski savez Slovenije cijelo vrijeme se zauzima za očuvanje prirode i biološke raznovrsnosti time i pčela. Posebnu pažnju posvećuje promociji i sadnji autohtonih medonosnih biljaka posebice stabljika vrsta. Uspješno već nekoliko godina surađuje s Zavodom za šume Slovenije i u travnju će zajedno s njima darovati sadnice medonosnih stabala lipe svim slovenskim osnovnim školama i vrtćima. Na taj način već mlade ozaveštavaju o značaju očuvanja naše prirodne krajine. Samo očuvanjem pčela i našeg prirodnog okoliša možemo si osigurati čistu, zdravu i zeleniju budućnost.



Predsjednik Lovačkog saveza Slovenije, mag. Lado Bradač, uz aktualnu razgradnju ovogodišnjih planova, koji već drugu godinu zaredom predviđaju drastična povećanja uzimanja nekih vrsta divljači, posebice jelenjadi, upozorio je na nestručne osnove pri donošenju godišnjih lovačko-upravljačkih planova za ovu godinu te na dugoročne posljedice predviđenog povećanog odstrijela jelenjadi, što može imati nepovratne posljedice za populaciju jelenjadi. Ove godine povećanje obrazlažu uglavnom popisom objedenosti mladica drvenih vrsta izvedenim 2014. Ako se ne upuštamo u nedosljednosti pri izvedbi i tumačenju rezultata istraživanja, činjenica je da su od tada šume bukvalno preoblikovali led i smrdelj, ali to u nacrtima uzimanja uopće nije uzeto u obzir. Predviđeno povećanje planiranog odstrijela reproduktivnog dijela populacije time bi značilo brz i dubok zahvat, nakon kojeg se jelenjad ne bi oporavila još mnogo godina.



Na novinarskoj konferenciji prisutni su bili predsjednik Ribarskog saveza Slovenije dr. Miroslav Žaberl, podpredsjednik Kinološkog saveza Slovenije mag. Branislav Rajić, predsjednik Pčelarskog saveza Slovenije Boštjan Noč, generalni sekretar Planinskog saveza Slovenije Matej Planko, glavna sekretarica Turističkog saveza Slovenije Karmen Burger, tajnik Saveza izviđača Slovenije Matic Stergar i predsjednik Lovačkog saveza Slovenije mag. Lado Bradač.