Veći obisk gora, više posla za markaciste...

Veći obisk gora, više posla za markaciste, više pažnje za sigurnost planinara.



Dan slovenskih planinskih doživljaja 16. juna poziva na Roglu i tradicionalno započinje ljetnu planinsku sezonu, koja u planine privlači najviše posjetitelja, iz godine u godinu i više turista, unatoč tome sustav financiranja planinskih staza i koča ostaje neuređen. Planinski savez Slovenije (PZS) na današnjoj novinarskoj konferenciji u Kamniškoj Bistrici prikazao je rad markacista, koji dobrovoljno brinu o mreži duljoj od deset tisuća kilometara planinskih staza diljem zemlje, te opremi i vještinama za sigurnije obilazak planina, uključujući ponašanje u slučaju oluje.



Planinski savez Slovenije već 36 godina slavi dan slovenskih planinara, sedmu godinu zaredom pod okriljem Dana slovenskih planinskih doživljaja program će obogatiti besplatnim cjelodnevnim događanjem za odrasle, mlade i najmlađe planinare, ture bicikliste i druge ljubitelje prirode, koje u subotu, 16. juna, na Rogli priređuje zajedno s Planinskim društvom (PD) Zreče, koje ove godine slavi 60 godina, Općinom Zreče i partnerima.



Na Roglu će planinare iz cijele Slovenije dovesti planinske staze. Posjetitelji planina često tek u magli, tami, na uništenoj stazi ili kad zalutamo shvate značaj markacija, smjernih ploča i uređenih staza, koje nam omogućavaju sigurniji i bezbrižniji obilazak planina. Iza toga stoji 773 registrirana markacista PZS-a, koji planinske staze produžuju, markiraju, čiste i uređuju dobrovoljno, za dobrobit svih nas. Planinska organizacija brine o mreži planinskih staza ukupne duljine veće od 10.000 kilometara, što znači da bi se po planinskim stazama moglo više od sedam puta obići Sloveniju uz državnu granicu. U praksi to znači da planinske staze prepredaju većinu zemlje, svaki markacist pa procijenjeno brine o 13 kilometara planinskih staza, što na primjer predstavlja dvostruku duljinu staze iz Vrata po vrlo zahtjevnoj Tominškovojevi stazi na Triglav.



Prema posljednjim podacima slovenske planine posjećuje 1,7 milijuna posjetitelja godišnje, sve veći obisk planina pa znači i više posla za markaciste. "Planinske staze treba stalno održavati, od najjednostavnijih poslova poput košenja, čišćenja grmlja koje zaraste stazu, do planiranja i najzahtjevnijeg izgradnje vrlo teških planinskih staza, gdje smo izloženi padajućem kamenju, radimo na konopu i u penjačkom pojasu te od nas traže dobro poznavanje alpinske tehnike. Sve veći broj ljudi u planinama i ove godine velika količina snijega koja se zadržala do sada, jake kiše i oluje dnevno uništavaju planinske staze, isto tako pojedinci koji na postojećoj stazi prave prečice i time otvaraju mogućnosti intenzivnije erozije. Suočavamo se s manjkom kadra, posebice mlađih, koji bi nam pomogli. Ponekad imam osjećaj da ih je mnogo više onih koji na forumima kritiziraju kakve su planinske staze u Sloveniji nego onih koji bi bili spremni uzeti krampu i lopatu, i to samo za dobru planinsku užinu," naglasio je Zdravko Bodlaj, markacistički instruktor PZS-a i član tehničke skupine Komisije za planinske staze PZS-a, koji je zajedno s markacistima PD Kamnik Cvetom i Boštjanom Balantičem i Bojanom Dolmovičem prikazao izgradnju vrlo zahtjevne planinske staze i markiranje.



Markacisti su 2017. godine za uređenje planinskih staza entuzijastički posvetili gotovo 32.000 dobrovoljnih sati. "U prvom redu su entuzijazam, dobra volja i velika srčanost svih nas koji radimo kao markacisti. S kolegama se uglavnom puno družimo, unutar tih krugova rađaju se ideje, planovi i kreću iskre. Posebno nam je ugodna rijetka pohvala pojedinačnih planinara koji primijete naš rad i naslove nas, znate, ona mala: Dečki, ovo ste dobro "sredili", iskreno je rekao Bodlaj i dodao: "Najvažniji aspekt u svemu tome je da dobro održavana planinska staza znači sigurniji korak posjetitelja planina i prije svega manje mogućnosti za gorske nesreće pod pretpostavkom da su planinari odgovarajuće obuveni i prije svega da znaju hodati."



Planinske staze za buduće generacije je inicijativa kojom Planinski savez Slovenije i akcija Očistimo naše planine ove godine ujedinjuju snage za podršku radu markacista. Zavarovalnica Triglav sufinancirat će obnovu staze od parkirališta ispod slapa Rinka do Frischaufovog doma na Okrešlju i jesenski tečaj nove generacije markacista, u akciji Naj planinska staza ljubitelji planina mogu do 30. juna birati najljepšu stazu među 55 prijedloga planinara. Svaki posjetitelj planina može dati mali doprinos za markantan dojam i SMS-om POT5 na 1919 i donacijom od 5 eura malim doprinosom sudjelovati u stvaranju markantnih dojmove. Sve donacije bit će namijenjene održavanju planinskih staza; 2017. godine također uz pomoć donacija obnovljene su planinske staze na Ponce, Olševi, Bavskom Grintavcu, Turskoj gori, od Velega polja preko Konjskog sedla i Hanzova staza na Prisojniku.



Unatoč žrtvenom radu uređenje planinskih staza često je prevelik zalogaj za markaciste, posebice uz financijsku podhranjenost za održavanje tog dijela turističke infrastrukture. "Uz stalno povećan obisk planinskih staza i koča uglavnom od strane turista i sve većom promocijom Slovenije kao zelene i održive destinacije za aktivna petzvezdična doživljaja došlo je vrijeme da i država i turistički ponuđači doprinesu dio financijskih sredstava za održavanje te infrastrukture," upozorio je na neuređeni sustav financiranja planinskih staza i koča potpredsjednik PZS-a Miro Eržen. O planinarenju na području Korošice, gdje je prošle godine požar uništio planinsku koču, rekao je: "PD Celje Matica planira hitnu uredbu skloništa na Korošici, u kojem će biti dostupna minimalna opskrba i nekoliko hitnih ležajeva. Unatoč tome posjetiteljima tog područja preporučujemo da pri planiranju planinarskih tura uzmu u obzir da na Korošici nema normalno radne koče i da ponesu dovoljno vode i hrane."



"Ulazak u ovo ljeto obilježavaju intenzivne oluje s jakim kišama, pa moramo pratiti vrijeme i u planine krenuti rano. Na određenim dijelovima još uvijek možemo naići na zbijeni i smrznuti snijeg, koji možemo prijeći samo s odgovarajućom opremom - cepinom, derezama i odgovarajućom obućom. Savjetujemo upotrebu kacige, koja štiti glavu u slučaju pada na mokrim korijenima ili stijeni i pred manjim padajućim kamenjem, čije je ove godine više uglavnom zbog obilja snijega zimi i trenutnih kiša koje olabavljuju stijene. Neophodna je upotreba kacige gdje staze prolaze ispod zidova," istaknuo je stručni suradnik PZS-a i alpinske instruktor Matjaž Šerkezi te upozorio da turu treba prilagoditi iskustvima i sposobnostima najslabijeg člana, jer objave u medijima i na društvenim mrežama mogu neizravno i nesvjesno mamicati čitatelje na kretanje po težem terenu, što je opasno i uzrok brojnih gorskih nesreća, kojih je ove godine već bilo 163, 15 pojedinaca izgubilo život.



U ruksak svakog posjetitelja planina, bez obzira na vrstu ture, spadaju aluminijasta folija ili velika crna vreća ili bivak vreća, osobni komplet prve pomoći, čelna svjetiljka i rezervne baterije, mobitel s punom baterijom, bilježnica i običan olovka, svijeća i vatre u vodonepropusnoj vreći te željezna rezerva (hrana visoke energijske vrijednosti i dugog roka trajanja, lagana i malog volumena). Planinari treba da ponesu i topla odjeća te kapu i rukavice; u planinskom svijetu se vrijeme vrlo brzo mijenja, vrlo niske temperature i snijeg ljeti u planinama nisu ništa neobično i najviše podhladbi je upravo ljeti. Treba se raspitati i o stazi i njezinom stanju. Planinske staze u Sloveniji su odlično opremljene, ali su u prirodi i izložene različitim smetnjama, poput broja posjetitelja, klizišta, kiša, tako da staza koja je jučer bila sigurna i prolazna može sljedećeg trenutka imati potpuno drugačiji izgled. Kvalitetne i provjerene informacije o stanju na planinskim stazama i sigurnijem obilasku planina pronaći na web stranici Planinskog saveza Slovenije, detaljnije informacije kod skrbnika planinskih koča. U slučaju nesreće uvijek nazovite 112.



Kvalitetna oprema danas je široko dostupna, treba je samo znati pravilno koristiti. "Važno je pri kupnji tehničke opreme, poput kacige, penjačkog pojasa, samovarovalnog kompleta, konopa, cepina, karabina i sl., provjeriti imaju li certifikat UIAA, koji jamči da je oprema prikladna za planinarstvo, uz to treba znati koristiti. Uočavamo da sve više planinara ima odličnu opremu koja je ili pogrešno postavljena, npr. kaciga pogrešno okrenuta, pojas premalo zategnut, nepravilan čvor na konopu, ili je ne znaju upotrijebiti u datoj situaciji. U tom slučaju je to opasnije nego bez opreme i svima savjetujemo da prije posjete neki tečaj ili se pridruže planinskom društvu gdje će upoznati ljude vješte u tehnici i s odgovarajućim iskustvom," rekao je generalni sekretar PZS-a i instruktor planinske vzgoje Matej Planko, koji je zajedno s Šerkezijem prikazao pravilan pokret po vrlo zahtjevnih planinskih stazama i upotrebu samovarovalnog sestava.



Kod promjenjivog vremena dobro je znati kako se ponašati ako nas u planinama zaskoči oluja. "Zaštite od udara munje nema, samo prevencija, što znači da krenemo u planine dovoljno rano i popodne, kad su ljetne oluje najčešće, već budemo na sigurnom u dolini ili planinskoj koči," rekao je Matjaž Šerkezi i objasnio: "Ako nas oluja iznenadi u planinama, nužno je sići s grebena i izložених vrhova, posebice tamo gdje su ograde od čelika tj. predmeti od željeza ili je stijena crvena, što znači da sadrži metale. Skinemo sa sebe sve metalne predmete i ne bacamo ih, nego ih stavimo na sigurno mjesto, dalje od sebe, jer će nam trebati nakon oluje. Savjetujemo da sjednete na konop ili leđnu podlogu od ruksaka, noge stavite u ruksak i obučete zaštitnu odjeću. Moramo biti što niži. Izbjegavamo i usamljena stabla i izložene predmete, tijelom se ne diramo zidova, po kojima se mogu "prošetati" lutajući tokovi munje. Najsigurnije pred udarom munje je na kamenju, gdje klečimo ili sjedimo na ruksaku. Ako ipak nastavljamo silazak, razdaljina među nama neka bude barem 20 metara."