Veliki poklon 120-godišnjici Aljaževog tornja...

Veliki poklon 120-godišnjici Aljaževog tornja u Mojstrani.

Svečana akademija Oj, Triglav, moj dom, središnji događaj u nizu priredbi povodom 120. godišnjice postavljanja Aljaževa doma na vrh Triglava, 7. kolovoza 2015. pred Slovenskim planinarskim muzejem u Mojstrani zaista veličanstveno je uzdrmala u blagdanu večer koji bi Jakob Aljaž u svojim krajevima sigurno ponosno pratio. Popodne su na Dovju također položili vijenac na njegov grob, ljubljanski nadbiskup darovao je misu u dovjskoj crkvi u spomen na bivšeg dovjskog župnika i svjesnog Hrvata, koji nas svojim znamenitim tornjem još uvijek ujedinjuje.



Nakon skromne jutarnje svečanosti na vrhu Triglava, popodne se događaji preselili u Mojstranu i na Dovje, gdje je služio Jakob Aljaž. Župan Općine Kranjska Gora Jani Hrovat, predsjednik Planinarske zveze Slovenije (PZS) Bojan Rotovnik, predsjednik Planinarskog društva (PD) Dovje-Mojstrana Gregor Berce i ljubljanski nadbiskup Stanislav Zore položili su vijence na grob Jakoba Aljaža na dovjskom groblju, u župnoj crkvi na Dovju nadbiskup je također darovao misu u Aljažev spomen.



Jubilej u čast krepkog 120-godišnjaka dosegao je vrhunac svečanom akademijom Oj, Triglav, moj dom, koja je pred Slovenski planinarski muzej u Mojstrani privukla oko 400 divitelja Aljaževe materijalne i duhovne baštine, koja je inspirirala veličanstvenu priredbu. „Slovenci ne samo da kao planinarska nacija po nenapisanoj zapovijedi rado hrvatamo na vrh Triglava, nego se kao narod posebice u povijesno važnim, teškim trenucima obraćamo Triglavu, Aljaževom tornju kao izvoru inspiracije, hrabrosti i snage,“ istakao je slavljenik Miro Eržen, potpredsjednik Planinarske zveze Slovenije, također dugogodišnji ravnatelj Slovenskog planinarskog muzeja i domaćin iz Mojstrane. Osvrnuo se na povijest i je – kritički, kao što je znao i Jakob Aljaž – povezao s sadašnjošću, u kojoj simbol slovenstva, od 1999. kulturno spomenik nacionalnog značaja, još uvijek traži svoj zemljišnoknjižni prostor pod suncem i upravitelja koji će se o njega strokovno brinuti.

okupljene u predvorju doline Vrata oslovili su i župan Općine Kranjska Gora Jani Hrovat i predsjednik PZS Bojan Rotovnik. Mag. Gorazd Lemajič iz Nacionalnog muzeja Slovenije predstavio je izložbu Aljažev toranj – Ovaj pleh ima dušu!, predsjednik PD Dovje-Mojstrana Gregor Berce umjetnine sudionika slikarske kolonije Vrata 2015, kustosinja u SPM Elizabeta Gradnik svježe izdani knjižicu Aljažev toranj. Osim navedenih izložbi, koje su se otvorile povodom 120. godišnjice Aljaževa tornja, u planinarskom muzeju oživjela je i privremena izložba s originalnim predmetima Jakoba Aljaža.



Upečatljiv i veličanstven uvod u mojstransko slavlje, koje je preplela riječima domaćica Leona Gomboc, pripao je Pihalnom orkestru Jesenice-Kranjska Gora s pletom planinarskih-narodnih pjesama. Kulturni program su zaspeli Oktet Bori i Obrtniški MePZ Notranjska, Folklorna skupina Julijana iz Hrušice oduševila s pletom narodnih plesova, baritonist Marko Kobal i citrist Tomaž Plahutnik svojim duboko doživljavanim nastupom ponovno – kao i jutros na Triglavu – naježili slušatelje. Ovaj put i s premijerom pjesme dovjskog župnika Franca Juvana, koju je napisao u čast Aljaževa tornja.



O tome što im znači 120. godišnjica Aljaževa tornja, govorili su ...



Miro Eržen, potpredsjednik Planinarske zveze Slovenije: „Povodom ovog jubileja vrijedi se više osvrnuti na ono poruku Jakoba Aljaža koja je bila namijenjena planinarstvu i Slovenima u vrijeme postavljanja i koja je danas još uvijek aktualna. Srčanost, hrabrost, nacionalni ponos i predanost planinarstvu bili su vodilo Jakobu Aljažu kroz život, kojim je davao entuzijazam i hrabrost članstvu Slovenskog planinarskog društva pri gradnji brojnih koča, planinarskih staza i općem navdušenju za planinarstvo, obilasku planina i razvoju turizma, što se prenijelo i na planinarska društva udružena u Planinskoj zvezi Slovenije kao nasljednici Slovenskog planinarskog društva.“



Jani Hrovat, župan Općine Kranjska Gora: „120-godišnjica Aljaževa tornja meni znači najveći blagdan Općine Kranjska Gora, sjećanje na dovjskog župnika, na svijest, slovenstvo, razvoj planinarstva i koča u Julijskim Alpama, sjećanje na planinsku poeziju i planinsku pjesmu, na duhovnost povezanu s planinama, i naravno sjećanje na seoske život na Dovju, isprepleteno likom snažnog, krepkog Slovenca, duhovnika Jakoba Aljaža.“



Stanislav Zore, ljubljanski nadbiskup: „Svakako se radi o iznimnom djelu Jakoba Aljaža, duhovnika i Slovenca, koji je ne samo Aljaževim tornjem, nego svim djelima pokazao dalekovidnost, hrabrost, nesebičnost i radoljublje. Time je obilježio svoje vrijeme i promijenio smjer – naše planine je pred rastućim njemačkim utjecajem čuvao slovenske. Želio je da Triglav i druge slovenske planine ostanu mjesto gdje se ljudi susreću i povezuju, a ne dijele. To je poruka i za današnje vrijeme.“



Elizabeta Gradnik, kustosinja za planinarstvo u Slovenskom planinarskom muzeju: „Godišnjica Aljaževa tornja jedna je od prilika da se Slovenci malo zaustavimo i razmislimo o tome što nam znači imati svoju državu. Jakob Aljaž bio bi sretan doživjeti to, jer je bio žaren Slovenac i rodoljub. I za nas je to sretni dosežak, zato bismo trebali više poštovati svoju državu.“



Miha Kuhar, zamjenik zapovjednika 132. gorske pukovnije Slovenske vojske: „Aljažev toranj naša je tradicija i povijest koju poštujemo. Slovenska vojska ima među svojim vrijednostima na prvom mjestu domoljublje, simboli čega su Triglav i Aljažev toranj, pa je normalno da se na takav dan popnemo na Triglav. Osim toga, imamo i na rukavu uniforme simbol Slovenske vojske – grb s Triglavom.“



Dr. Bogomil Breznik, v.d. ravnatelja Triglavskog narodnog parka: „Jubilej Aljaževa tornja meni mnogo znači jer se stvarno možemo ponositi takvim čovjekom i njegovim djelima, ponosni smo i na prirodu koja nas okružuje. Država bi se trebala manje maćehovski odnositi prema Planinskoj zvezi Slovenije i Triglavskom narodnom parku, da bismo mogli čuvati prirodu za ljude koji traže mir, jer su za to potrebna sredstva. Želim si što više takvih godišnjica da uspijemo obnoviti toranj, i što manje vandalizma koji Aljažev toranj posljednje vrijeme doživljava.“