Velikonočnica i encijan - hoćemo li diviti se samo...

Velikonočnica i encijan - hoćemo li diviti se samo još plastičnim cvjetovima?



Velikonočnica u Boletini i na Boču već cvate, Clusijev svišč će na Lovrencu procvjetati u travnju. Planinarska organizacija želi pri očuvanju prirode, dakle i planinskog cvijeća, djelovati prvenstveno preventivno - kroz odgoj, osposobljavanje i osviještavanje. Na posljednjim staništima izuzetno rijetke i zato izuzetno ugrožene velikonočnice na Boču i kod Ponikve te na posebnom staništu encijana na Lovrencu desetljećima provode zaštitu ogradom i volonterima koji posjetitelje educiraju o životu i značaju ovih posebnih cvjetića i upozoravaju neoprezne ili razmetne posjetitelje kako bi osigurali sigurnost biljaka i staništa. Prikazuju se i slučajevi namjernog iskopavanja i pljačkanja biljaka, što je kazneno djelo.







Napori za zaštitu prirode datiraju još iz kraja 19. stoljeća, u vrijeme osnivanja Slovenskog planinarskog društva (SPD), prethodnika Planinarskog saveza Slovenije. Godine 1898. car Franjo Josip potpisao je na inicijativu SPD zakon o zaštiti Blagajeva vuka i planike, simbola planinara i planinarskih organizacija diljem svijeta, godinu dana kasnije Janez Rekar iz Mojstrane proveo je šest sati u zatvoru "zbog trganja planika". 120 godina kasnije dvije gotovo simbolične slovenske cvjetice - velikonočnica na Boču i u Boletini (kod Ponikve) te Clusijev svišč (encijan) na staništu Lovrenc (kod Lisca) ugrožene su, velikonočnica možda čak pred nestankom. Unatoč propisima, informativnim pločama na lokacijama, zaštitnim ogradama i fizičkoj zaštiti uništavanje zaštićenih biljaka, uvrštenih na Crveni popis ugroženih biljnih vrsta, nastavlja se zbog neprimjerenog ponašanja posjetitelja. Hoćemo li diviti se samo još plastičnim cvjetovima?







Slovensko planinarsko društvo bilo je pokretač osnivanja Alpskog zaštitnog parka, prethodnika Triglavskog narodnog parka, 1954. na inicijativu dr. Angele Piskernik osnovana je gorska straža, u razdoblju 1998.-2001. Planinski savez Slovenije (PZS) program zaštite gorske prirode nadogradio je programom čuvara gorske prirode i time stekao status društva koje djeluje u javnom interesu na području očuvanja prirode. Više od 300 čuvara gorske prirode, više od 700 gorskih stražara i drugi naravovarstveno angažirani planinari povezani su u Komisiji za zaštitu gorske prirode PZS, čija je misija - kako ističe njezin načelnik Marijan Denša - briga o zaštiti gorske prirode pomoću odgoja, osposobljavanja i osviještavanja - kako unutar planinarske organizacije tako i šire, posebice među drugim posjetiteljima gorskog svijeta. "Problematika zaštite prirode mijenjala se je godinama, briga o gorskome cvijeću stalnica je naših napora. Gorsko cvijeće dio je gorske prirode, važan dio njezine biološke raznolikosti i pestrosti, pa ga moramo čuvati. Raste u izuzetno teškim uvjetima naših planina, pa je rijetko i ugroženo. U planinskom savezu želimo djelovati prvenstveno preventivno, dakle odgojem, osposobljavanjem i osviještavanjem, što jedino donosi rezultate na duge staze. Nažalost, ponekad to nije dovoljno, tada je potrebna pomoć inspektorata i policije," ističe Jože Rovan, predsjednik PZS-a.







Na području Slovenije poznato je 3200 biljnih vrsta, na Crvenom popisu ugroženih biljnih vrsta navedeno ih je čak 727, mnoge su među njima zaštićene gorske biljke. Prema Uredbi o zaštićenim divljim biljnim vrstama "zabranjeno je namjerno uništavanje, posebice trganje, rezanje, čupanje i oduzimanje iz prirode, oduzimanje iz prirode ili sakupljanje biljnih vrsta i ugrožavanje postojanja tih vrsta na njihovom prirodnom području rasprostranjenosti". Da su slovenske planine raj za pljačkaše gorskog cvijeća odjeknulo je u slučaju Engleza Toma Mitchella, poduzetnog lovca na biljke, kojeg je u članku Pljačkanje gorskih blaga u Planinskom vjesniku opisao Dušan Klenovšek. Primjer većeg pljačkanja encijana primijećen je u listopadu 2017. na Lovrencu, i to 60 iskopnih mjesta koja ukazuju na organizirano pljačkanje te zaštićene biljke, što je kazneno djelo. U Boletini i na Boču počinje cvatiti velikonočnica, gdje u vrijeme cvjetanja organiziraju i dežurstva kako bi očuvali tu ugroženu biljnu vrstu, koju se više nalazi samo na četiri staništa u Sloveniji.







Velikonočnica s gustim dlačastim, zvonašastim cvjetom ljubičaste boje pripada rodu kosmatica i cvate rano u proljeće, u punom cvjetanju obično oko Uskrsa, ove godine malo ranije. "Stanište u Boletini kod Ponikve u općini Šentjur veliko je 1,7 hektara i najveće od četiri danas poznata staništa velikonočnice u Sloveniji. Domoroci su divili se velikonočnici i prije zaštite sredinom devedesetih, ali tadašnji vlasnici zemljišta nisu imali puno sluha za zaštitu biljke, što se počelo cjelovito uređivati 2006., kada je općina otkupila cijelo zemljište staništa i preko natječaja dodijelila koncesiju za uređivanje, održavanje i informiranje TOD-u Ponikva. Broj velikonočnica kreće se između 800 i 1.700 primjeraka. Volonteri postavljamo zaštitnu užnu ogradu i uklonimo je nakon cvjetanja, postavimo i kasnije uklonimo informacijski kiosk za dežurstvo te vodimo, informiramo i pazimo na događaje na staništu subotom i nedjeljom, po najavi i vodenje skupina posjetitelja tijekom tjedna. Pogled je moguć do užne ograde koja odvaja odnosno štiti livadski dio s cvjetovima. Na jednom dijelu put je provučen tako da omogućuje bliski susret posjetitelja s velikonočnicom i time i fotografiranje," objašnjava Zlatko Zevnik, predsjednik Turističko uljepšavajućeg društva Ponikva, članovi kojeg ljeti kosimo stanište i uklanjamo slamnat travu, jesenju i dio grmlja kako na rubovima ne dolazi do zarastanja livadne površine. Nad informativnim pločama kako u Ponikvi tako i na Boču bdije Zavod RS za zaštitu prirode, OE Celje.







Na Boču se velikonočnica pojavljuje na tri staništa zaštićena od 1991., a to su Bočka ravan (planinski dom, 660 m), Galke (550 m) i Ljubično (330 m), nekad se vidjelo oko tisuću cvjetova, u zadnjem desetljeću na sva tri staništa oko 300 cvjetova, opisuje Ivan Borovnik, načelnik odjela za zaštitu gorske prirode Planinarskog društva Poljčane, gdje se desetljećima trude za očuvanje te zaštićene biljke. "Prije 30 godina postavili smo drvene ograde i redovito ih održavamo. Zaštita traje svake godine do 20 dana, sudjeljuje grupa od 40 volontera - gorskih stražara, čuvara gorske prirode te planinara našeg i okolnih planinarskih društava. Na staništu imamo oglasne i upozoravajuće ploče, u lokalnom tjedniku objavljujemo upozorenja i naše aktivnosti za očuvanje velikonočnice. Čuvari također obavještavaju o ugroženosti i kakvu štetu uzrokuju nepažljivi pristupi staništu velikonočnice," kaže Borovnik i nastavlja da se prije 20 godina pojavilo puno iskopavanja cijelih biljaka s korijenjem i zemljom, s staništa pljačkali i sjemenke, što je danas rijetko, pojavljuju se druge poteškoće: "Na smanjeni broj cvjetajućih biljaka utječu više čimbenika, među njima klimatske promjene, neodgovarajući pH tla, zarastanje resom i mahovinom. Biljci štete blage zime s manje snijega, smanjio se i broj oprašivača. Umjnim sadnjem utvrdili su da je uspješno samo u 10 posto. Današnji problem na staništu su ljudi - posjetitelji, ne planinari. Posljednjih godina u vrijeme cvjetanja posjeti Boč i stanište do 3000 posjetitelja. Zbog pametnih mobitela s moćnim fotoaparati ulaze na stanište i gaze, lomljaju male pupoljke cvjetova. Drugi problem su životinje - psi koji bez nadzora slobodno ulaze i čak jedu cvjetove velikonočnice." Cvijet velikonočnice, bez mirisa i gorkog okusa, sadrži otrov anemonin koji paralizira središnji živčani sustav.







Clusijev svišč, narodno zvan i encijan, zajedno s planikom, avrikljem i slečem jedna je od simboličnih biljaka visokogorja, na Lovrencu (711 m) (kod Lisca) i susjednom Velikom Kozju (993 m) uspostiva na nižoj nadmorskoj visini i svojom kraljevskom plavom bojom mami u Posavsko brdovje. "Iskopavanje, ali posebice napuštanje košenja, gnojidba i paša na livadama razlozi su da se očuvao samo na par lokacija. Za očuvanje na najpoznatijoj lokaciji oko crkve sv. Lovrenca zaslužni su prvenstveno planinari," kaže Dušan Klenovšek, čuvar gorske prirode Planinarskog društva Lisca Sevnica. Stanište Clusijeva svišča na Lovrencu botanički je prirodni spomenik, planinari postavili informativne ploče i drvenu ogradu, budući da su primjerci encijana još uvijek nestajali, uveli su u vrijeme cvjetanja i fizičku zaštitu te 2017. i izložbu o prirodi tog područja. Sve aktivnosti pored dobrovoljnih gorskih stražara i čuvara gorske prirode provode i zaposlenici Javnog zavoda Kozjanski park. "Ali zakonodavstvo, informativne ploče, ogradu, medijske objave, osviještavanje posjetitelja i čuvari nažalost ne sprječavaju pljačkanje u potpunosti. Encijan još uvijek nestaje! Osim korištenja korijena za pripremu alkoholnog pića sada je opsežnije presađivanje za domaće stjenjake i grobove. Ali za pripremu pića obično se koriste korijeni žutokvjetnog encijana - košutnika. I presađivanje se ne obistinjuje - Clusijev svišč za godinu dana tužno propadne. Encijan koji primjećujemo na grobovima i u stjenjacima vrlo je sličan našem encijanu - Kochov svišč. Svake godine nakon cvjetanja primjećuju se iskopne rupe. Posljedice jednog od najgorih takvih ekoterorističkih djela primijetili su domaćini Goriškovi u listopadu 2017., i to 60 iskopnih mjesta. Iskopavanje je bilo načinjeno tako da su posljedice teško primjetne. Pohvaliti treba brzi odziv policije koja nažalost počinitelja (još) nije pronašla," dodaje Klenovšek, također stručni savjetnik Komisije za zaštitu gorske prirode PZS-a.







Policija u vezi sa zaštićenim vrstama biljaka obrađuje kazneno djelo Nezakonito postupanje sa zaštićenim životinjama i biljkama, ako se radi o oštećenju ili uništenju područja proglašenog za zaštićeno područje ili stanište određene zaštićene vrste biljaka, kazneno djelo Oštećenje ili uništenje stvari posebnog kulturnog značaja ili prirodne vrijednosti. Počiniteljima tih djela prijeti kazna do tri, pet ili čak osam godina zatvora, objašnjava mag. Uršula Belaj, viša kriminalistička inspektorica specijalistica Uprave kriminalističke policije GPU. Primjere policija najčešće pokreće na osnovu prijava pojedinaca i društava i obrađuje ih u skladu sa zakonodavstvom (ZKP i KZ-1). "Ovime bismo pozvali sve pojedince i društva da u slučaju prijava policijskim jedinicama dostave konkretne podatke koje potom mogu i potkrijepiti. Policija će podatke provjeriti i u nastavku poduzeti mjere na osnovu zakonskih odredbi i struke," poziva Belajeva.