Visokogorske koče zatvorene, na put s provjerenim...

Visokogorske koče zatvorene, na put s provjerenim informacijama, ne po inspiraciji s društvenih mreža.

Ovorska ljetna sezona u planinskim koćama bila je dobra, ne toliko po broju noćenja, koliko po dnevnim posjetiteljima. Tomu je pridonijelo masovnije posjećivanje visokogorja i sredogorja, kojim smo Slovenci u vremenu covida-19 tražili kontakt s prirodom, a istovremeno je u planinama opet bilo veći broj stranaca. U listopadu su planinske koće u visokogorju zatvorile svoja vrata, niže ležeće prešle na jesensko-zimsko radno vrijeme, čemu se mora prilagoditi i jesensko posjećivanje planina i veću pažnju posvetiti planiranju ture te potražiti pouzdane i provjerene informacije, a ne slijepo prati objave na društvenim mrežama.



"Ljetna sezona u planinskim koćama bila je dobra, s obzirom na opće korona situacije čak vrlo dobra. Prvi dio godine bio je izuzetno nepovoljan zbog zabrane rada i kasnije ograničenih mogućnosti rada koća. Otvaranjem ugostiteljskih objekata vratili su se i posjetitelji u planinske koće. Ljeti je bio relativno dobar posjet koćama i u sredogorju, gdje je obično ljetna tišina, jer su u to vrijeme opterećene uglavnom visokogorske koće. Noćenja je bilo za četvrtinu manje nego u rekordnoj 2019., ali ipak zadovoljavajuće i zbog ponovno većeg broja stranih gostiju. Veći opseg barem u visokogorju bio je ograničen protukoronskim mjerama," ocjenu ove sezone daje stručni suradnik Planinskog saveza Slovenije (PZS) Dušan Prašnikar, koji upozorava i na puno otpada: "Iako je nešto bolje nego prošle godine, otpadi su još uvijek vrlo aktualan problem, posebice u sredogorju, gdje se najviše primijetio porast dijela posjetitelja koji se ne drže pravila da otpade odnesemo sa sobom u dolinu."

Planinski savez Slovenije trudi se smanjiti utjecaje na okoliš uz povećano posjećivanje planina i partnerstvom u europskom projektu LIFE SustainHuts, koji je usmjeren na smanjenje emisija ugljikovog dioksida u prirodnom okruženju uvodenjem novih i originalnih energetskih rješenja na temelju obnovljivih izvora. "U okviru završavajućeg projekta LIFE SustainHuts pokazalo se u praksi da i na planinskim koćama možemo zelenim tehnologijama uspješno pridonijeti smanjenju utjecaja na okoliš. Uključeni su bili Pogačnikov dom na Kriških podih (PD Radovljica) i Dom Valentina Staniča pod Triglavom (PD Javornik - Koroška Bela). Ključnu ulogu u uvodenju i testiranju novih tehnologija imali su slovenski partneri, Fakultet strojarstva Sveučilišta u Ljubljani i Razvojni centar za vodikove tehnologije. Projekt je uspješna primijenjena priča, jer je dobio nagradu lista Finance za energetski učinkovit projekt," objašnjava Prašnikar.

Visokogorske planinske koće zatvorile su svoja vrata, ali s iznimkama. U Julijskim Alpama stalno otvoren Dom na Komni, od viših će zimi vikendom biti otvorene Orožnova koča na planini Za Liscem, Krekova koča na Ratitovcu i Blejska koča na Lipanci, Dom Zorka Jelinčiča na Črni prsti samo zadnja vikenda u listopadu. Od vršnih koća će od 1. prosinca stalno biti otvorena Erjavčeva koča, niže ležeće vikendom. Zimi je stalno otvoren Planinski dom Tamar. Triglavski dom na Kredarici inače zatvoren, ali meteorolozi osiguravaju sklonište i smještaj.

U Kamniško-Savinjskim Alpama od viših stalno otvoreni Črnuški dom i Domžalski dom na Mali planini, većina ostalih vikendom. Vikendom će biti otvorena Koča na Kriški gori (osim 22.-24. listopada), lijepim vikendima za osnovnu njegu Kamniška koča na Kamniškem sedlu. Na Okrešlju će sklonište još biti stalno otvoreno do kraja listopada, zatim vikendom. Lijepim vikendima i po dogovoru od studenog otvorena i Koča na Klemenči jami pod Ojstrico.

U Karavankama će koće zimi većina vikendom (npr. Roblekov dom na Begunjščici, Dom na Peci, Dom na Uršlji gori, Planinski dom na Zelenici - ovaj će tijekom školskih praznika biti otvoren i radnim danima), neke niže koće stalno (Dom Pristava v Javorniškem Rovtu, Koča na Ljubelju osim ponedjeljka i utorka, Planinski dom na Boču i Rudijev dom pod Donačko goro osim ponedjeljka, Poštarski dom pod Plešivcem osim utorka). Od 1. prosinca stalno otvoren Valvasorjev dom pod Stolom, do tada vikendom. Aktualni podaci o otvorenosti planinskih koća ažurirani na stranici PZS koce.pzs.si.

"Visokogorje je već prekriveno snijegom i za hodanje po njemu potrebna je odgovarajuća zimska oprema i ogromno iskustva. Podloga na planinskim stazama smrznuta je, danju se snijeg omekša i propada. Taka podloga posebno je opasna pri silazima, osobito ako silazimo brže, jer se podloga može neočekivano provaliti i uzrokovati teške ozljede koljena. Ova mogućnost raste ako snijeg prekriva pojedine stijene koje su toplije, snijeg oko njih se otapa i nastaje duboka rupa koja je odozgo prekrivena i predstavlja vrstu zamke. U nižim područjima planinske staze prekrivene su opalim lišćem, ispod su vlažne korijenje i stijene koje kod nepažljivog hoda mogu uzrokovati pad i ozljede," današnje uvjete u planinama opisuje stručni suradnik Planinskog saveza Slovenije i instruktor Gor rescue zveze Slovenije Matjaž Šerkezi.

Uz zatvorenost planinskih koća potrebno je uzeti u obzir i sigurnosni aspekt posjećivanja planina u jesen i toliko veću pažnju posvetiti planiranju ture. Budući da mnoge planinske koće u jesenjo-zimskom razdoblju ne nude planinarima vruću hranu, mogućnost dopune tekućine i krov nad glavom, moraju u ruksaku uz osnovnu planinsku opremu imati dodatna topla odijela, zaštitu od vjetra i kiše, alu-foliju ili veliku crnu vreću za zaštitu od hipotermije te više tople bezalkoholne tekućine i hrane. Jeseni su kraći i dani i tama nas može zaskočiti već oko šest-sedam sati poslijepodne. Obvezna je čelna svjetiljka, ne smijemo zaboraviti pune baterije.

"Svaki odlazak u planine treba pažljivo planirati, imati svu potrebnu opremu i znati je koristiti. Informacije treba uzeti s provjerenih portala, kao što je stranica Planinskog saveza Slovenije, u tiskanim vodičima i zemljovidima, usmeno od poznanika koji su stručno osposobljeni - planinski vodiči, gorski spasitelji, gorski vodiči ... Turu uvijek prilagoditi svojim sposobnostima i iskustvima. Cilj neka ne bude vrh, nego siguran povratak kući. Iz tog razloga moramo znati na vrijeme se vratiti," savjetuje posjetiteljima planina Šerkezi.

Gorski spasitelj upozorava na porast broja posjetitelja planina koji se upute inspirirani društvenim mrežama i bez odgovarajuće opreme i pripreme: "Posljednju godinu u slovenskim planinama sve češće susrećemo i spašavamo pojedince, parove ili grupe koji se upute u planine bez prethodnog plana i nastavljaju put unatoč dobronamjernim upozorenjima planinara da nemaju odgovarajuću opremu i obuću. Ovi događaji često su posljedica društvenih mreža i izobličenih subjektivnih informacija koje objavljuju pojedinci. Prošle zime kružilo je po društvenim mrežama nekoliko videa s ogromnim pregledima i lajkovima i potpuno pogrešnim i opasnim prikazom hoda u planine i korištenja pomagala kao što su čekić i dereze. Posebno treba naglasiti da pri pripremi za odlazak u planine informacije treba provjeriti, prije svega znajući da svatko tko nešto objašnjava nije nužno stručno osposobljen. Provjerene informacije o stanju planinskih staza možete dobiti na stranici Planinskog saveza Slovenije. Dobar pomoćnik u planiranju je web aplikacija maPZS, gdje pronalazite sve planinske staze u digitalnom obliku, uključujući visinski profil, polazišta i kvalitetne kartografske podloge. Informacije možemo dobiti i iz tiskanih vodiča, u nijednom ruksaku ne smije faliti planinski zemljovid novije godine. Kod podataka s društvenih mreža vrijedi velika doza opreza, jer se radi o subjektivnoj ocjeni. Kao primjer ponovno navodim bivak pod Skutom, odakle su kamniški gorski spasitelji gotovo svaki tjedan u dolinu otpratili nekog Instagram planinara. Treba znati da je put do bivaka zahtjevan, neoznačen, na nekim mjestima kod uspona treba koristiti ruke. Takav put je za iskusne. Posebno sada, kad je u planinama pao prvi snijeg a njegova količina će se sa sve kraćim danima samo povećavati."