Za vrhunac obnovljeni Aljažev toranj opremljen još i s Triglavskom panoramom.
Umještanjem posljednjeg detalja završen je proces cjelovite obnove Aljaževog tornja na Triglavu. Unutra su postavili Triglavsku panoramu, naslikani pogled s vrha, za koju je Jakob Aljaž nekada zapisao da je najvažniji komad opreme tornja.
Aljaž je namreč mislio da će Triglavska panorama posjetiteljima u najviše ležećem spomeniku u Sloveniji omogućiti da se "dovoljno orijentiraju" te da će imati "sjedeći u tornju, pred sobom cijelu rasprostranu panoramu naslikanu i moći će je usporediti s pogledom u prirodi".
Na Aljažev nalog prvotnu panoramu uljanim bojama na plehovski nositelj naslikao je Franjo Jeglič, učitelj s Dovjega. Pritom se poslužio smanjenim slikama Panorame s Triglava krajinara Marka Pernharta.
Uz pomoć slike i fotografije
Triglavsku panoramu u četvrtak su na vrh Triglava ponijeli četiri restauratora iz Restavratorskog centra ZVKDS-a i Narodnog muzeja Slovenije i ponovno je postavili u Aljažev toranj. Panoramu je naslikala akademska slikarica Maja Šubic, a pri izradi natpisa pomogla joj je akademska slikarica Irena Romih.
Panoramu je slikarica izvela u takvoj tehnici kao što je bila izrađena prvotna panorama. Pri slikanju poslužila se i Pernhartovom panoramom, koju je odgovarajuće modernizirala i funkcionalno prilagodila panoramskim fotografijama Damjana i Jerneja Koklja.
Ovaj pleh ima dušu
Umještanje Triglavske panorame u Aljažev toranj tako je bilo posljednji čin cjelovite obnove tornja, koja je započela u rujnu 2018. U ambicioznom konzervatorsko-restauratorskom zahvatu toranj su sigurno spustili u dolinu, zatim temeljito sanirali konstrukcijske i druge elemente, a potom ga za dobar mjesec dana vratili na vrh Triglava.
Da je obnova protekla glatko, velika zasluga ide putujućoj izložbi i istoimenom filmu Ovaj pleh ima dušu, jer su bitno pridonijeli osvješćivanju javnosti o značaju i jedinstvenosti tornja, uvjereni su u ZVKDS-u.
Naslikana panorama već je pri postavljanju prije 130 godina pomagala pješacima u orijentaciji i promatranju okoline kroz gornje prozorske otvore. Kad je Aljaž podigao toranj, u njemu su bili dostupni i tri stolice, deke, dvije posude i dva samovara s kojima si mogao skuhati čaj, za piće pa šest čaša. Umjesto vode služio je rastopljeni snijeg iz okoline. Barometar je bio postavljen unutra, a termometar izvana. Unutra je bilo mjesta za četiri do šest ljudi.
Panoramu su tako postavili u godini koja obilježava 130 godina postavljanja Aljaževog tornja i 180 godina od rođenja Jakoba Aljaža. Kao što su zapisali u Zavodu za zaštitu kulturne baštine, toranj je dobio ključni integralni element koji obogaćuje njegovu sadržajnu dimenziju nacionalnog simbola. "S trudom za njegovo očuvanje želimo i mi, stručnjaci, konzervatori i konzervatori – restauratori, pridonijeti da vrijednosti koje utjelovljuje – domoljublje, hrabrost, odlučnost, vjera, optimizam, kulturna predanost, iznajdljivost, upornost, žrtvovanje, srčanost, poniznost, grupni duh itd. – nastave boraviti u zemlji pod Triglavom. Neka toranj ne bude kamen spoticanja i podjela, nego građevinar povezanosti u dobrom," zaključili su.
Izvor:
https://www.rtvslo.si/kultura/dediscina/za-piko-na-i-prenovljeni-aljazev-stolp-opremljen-se-s-triglavsko-panoramo/756819