Zapisane gore, 130 godina Planinskog vestnika

Planinski vestnik, najstariji još uvijek izlazeći slovenski časopis, oduševljava ljubitelje planina još od vremena Jakoba Aljaža. Njegov prvi broj izašao je kao glasilo Slovenskog planinskog društva 8. veljače 1895., a 12. veljače 2026. na 20. Festivalu gorskog filma u Ljubljani bit će premijera dokumentarnog filma Zapisane gore, 130 godina Planinskog vestnika. Dokumentarac Mojce Volkar Trobevšek i Andreja Podbevška, koji je višeslojan i dinamičan prikaz misije, povijesti i suvremenog pulsa Planinskog vestnika te ljudi koji ga stvaraju srcem, bit će na programu i 21. veljače u Slovenskom planinskom muzeju u Mojstrani.

Planinski vestnik je pratitelj planinara još od 1895. godine, kada je na Triglavu podignut Aljažev stolp - a zajednička je i njihova misija, jer su oba nastala kao odgovor na sve veću germanizaciju slovenskih planina i bili su nositelji slovenskog kulturnog identiteta i nacionalne svijesti. Planinski vestnik je zajedno s prvim čitateljima svjedočio postavljanju Aljaževa stolpa na vrhu Triglava, s njima se radovao prvoj koči na Kredarici, izvještavao o otvaranju naših prvih staza u visokogorje ... i kasnije ponovno proživljavao smionost prvih penjača kod kuće, a kada je vrijeme dozrelo, i na najvišim vrhovima svijeta. Planinski vestnik se radovao postavljanju važnih povijesnih prekretnica i iskreno tugovao zbog tragedija, neizbježnog dijela svih uspješnih priča. U svim razdobljima svog izlaženja bio je ogledalo rada planinarske organizacije, planinarske kulture, odraz općih uvjeta i doživljaja planina Slovenaca, a danas je dio nacionalnog bogatstva i kulturne baštine te najpotpuniji arhiv slovenskog planinarstva i njegove krovne organizacije, Planinske zveze Slovenije (PZS).

Najstariji slovenski časopis, koji je preživio oba svjetska rata i izašao u već 1355 brojeva, ušao je u svoju 130. obljetnicu prošle godine kao e-časopis, ruku pod ruku s tradicionalnim tiskanim oblikom. U jubilarnom godini stvaran je i dokumentarni film Zapisane gore, 130 godina Planinskog vestnika, koji će gledatelji moći premijerno pogledati na 20. Festivalu gorskog filma u Ljubljani, i to u četvrtak, 12. veljače, u 16 sati u Kosovelovoj dvorani Cankarjeva doma; samo četiri dana nakon 131. obljetnice časopisa. U subotu, 21. veljače, u 18 sati film će se prikazati i na filmskom festivalu Goroventure u Slovenskom planinskom muzeju u Mojstrani, gdje će nakon projekcije uslijediti razgovor s stvaraocima filma i časopisa. Dokumentarac će zatim putovati po planinarskim društvima po Sloveniji, moći će se pogledati i na TV Slovenija.



"Film se usredotočuje na trenutno stanje, prati aktualni urednički tim, njihove odnose i motive za rad. Dokumentira proces nastajanja časopisa, od koncepta do tiskare, kao i prijelaz u digitalni oblik. Prosječnog gledatelja najviše zanima aktualno stanje, jer se s njim može poistovjetiti i komentirati ga iz vlastitog iskustva. Dokumentarac se osvrće i na povijest nastanka i razmišlja uglavnom o razlozima za osnivanje časopisa, koji je izravno povezan s nacionalnom sviješću, slovenstvom i slovenskim jezikom. To čini (i) na pomalo šaljiv način u obliku animacije, što filmu sigurno daje poseban karakter i gledljivost," opisuje scenaristica i su-redateljica filma Mojca Volkar Trobevšek, koja Planinski vestnik dobro poznaje, jer ga prati još od djetinjstva, a potpisala je i mnoštvo članaka u njemu. U svom stvaranju zaklinje se dobrom pričom: "Ako je priča dobro ispričana, rezultat kreativnog rada je dobar umjetnički proizvod koji govori ljudima. Tome težim u svom radu - bilo da je to u podučavanju ili u pisanju i stvaranju dokumentaraca."

Središnji dio filmske priče posvećen je uredničkom timu Planinskog vestnika, koji pod okriljem Planinske zveze Slovenije stvara suvremeni, i digitalni, mjesečni časopis o planinarstvu, alpinizmu i drugim sportskim aktivnostima u planinama te o planinskoj prirodi i kulturi. Iz perspektive glavnog urednika upoznajemo zahtjevan rad pripreme članaka, koji nikad ne prestaje. U stalnoj potrazi i zapisivanju dobrih priča su i njegovi bliski suradnici novinari i urednici, a neizostavan je i tehnički tim. U kratkoj retrospektivi film se vraća u 19. i 20. stoljeće, na početak i kroz burne godine kada je izlaženje časopisa više puta bilo ugroženo, a njegovo osnivanje je bitno pridonijelo očuvanju slovenske riječi i ojačalo nacionalnu svijest.

Mojca Volkar Trobevšek pozvala je na projekt montažera Andreja Podbevška, s kojim je film i skladno su-redateljski vodila, i Mitju Legata, snimatelja i direktora fotografije, koji su obojica - kao i ona - zagriženi planinari, naviknuti na rad u zahtjevnim uvjetima i na svim terenima. Pod produkciju se potpisuje #Najs produkcija, a završni dodir dodaju autorska glazba Simona Skalarja i animacija Ane Lucije Čuk. Osim uredničkog odbora Planinskog vestnika, koji čine Vladimir Habjan, Emil Pevec, Mateja Pate, Irena Mušič Habjan, Dušan Škodič, Marta Krejan Čokl, Zdenka Mihelič, Mire Steinbuch i Tina Leskošek, u filmu nastupaju i kustosica Slovenskog planinskog muzeja Neli Štular i književni povjesničar Miran Hladnik. "Ovo je bio moj prvi filmski projekt gdje sam imala sve niti u svojim rukama, istovremeno je to donijelo i ogromnu odgovornost - prema naručitelju, nastupajućima, gledateljima, prema samoj temi. Budući da smo mali tim, posla je puno, a odgovornost po osobi neusporedivo veća nego u velikim produkcijama. Film je nastajao godinu i pol i u tom vremenu svi smo sudionici obavljali i svoje poslove i druge projekte, pa je to razdoblje bilo vrlo intenzivno," objašnjava Volkar Trobevšek, također autorica više scenarija za filmove RTV Slovenija: Tista lepa leta, Mira Marko, Drobne stvari, Vdih drugega i Drugo život macesna.

Planinski vestnik je u gotovo 131 godini imao samo osam glavnih urednika, a prosječno uređivanje trajalo je 16 godina. Najviše godišnjaka uredio je Tine Orel (30), s 26 godišnjaka slijedi ga Josip Tominšek i s 25 trenutni odgovorni urednik Vladimir Habjan, ponosan pred skorom premijerom filma: "Planine su Slovenima oduvijek bile poprište priča, legendi i mitova, kasnije i nositeljice nacionalnog identiteta i ogledalo vremena. Kada se planinarska riječ prije 130 godina počela zapisivati u Planinskom vestniku, dobila je trajni oblik; povodom ove visoke obljetnice preselila se na filmsku vrpcu i time dobila još svoj lik, pokret i glas. Film Zapisane gore nastao je u razdoblju silovitog rasta vizualnih slika i s druge strane sve veće krhkosti tiskanih medija. Film je dokument sadašnjeg vremena i poruka za potomstvo, pa je bilo vrlo važno da smo to učinili sada, a ne nekad u budućnosti - unatrag."



"Povodom skorog 131. obljetnice Planinskog vestnika, časopisa koji je kroničar povijesti slovenskog planinarstva, ponosni smo što možemo predstaviti dokumentarni film koji slavi ovu dugu tradiciju. Vestnik je prostor za razmjenu ideja, otkrivanje novih planina i očuvanje planinarske povijesti i kulture, pa se nadamo da će film nadahnuti nove čitatelje da prelistaju Planinski vestnik i možda postanu naši redoviti čitatelji. Svima urednicima i suradnicima zahvaljujem na predanom radu i vjernosti. Očuvanje tako bogate tradicije i istovremeno praćenje novosti koje diktira današnje vrijeme, gdje je čitanje sve više na udaru, zahtijeva posebnu strast prema časopisu - i to u filmu osjećamo!" naglašava Damjan Omerzu, generalni tajnik Planinske zveze Slovenije.