Zimi privlačni niže ležeći planinski ciljevi, uključujući i koče

Planine zimi zahtijevaju zrelog posjetitelja koji vlada tehničkim pomagalima, ima znanje o opasnostima u planinama, meteorologiji, orijentaciji, kretanju, ali prije svega veliku mjeru znanja, iskustava i odgovornosti, kao i poštovanja prema planinama i svijesti da će ga planina pričekati. Brojni niže ležeći ciljevi po cijeloj Sloveniji omogućuju raznolike mogućnosti za izlete i zimi - uvijek u duhu promišljenosti, postupnosti i odgovornosti, upozorila je na novinarskoj konferenciji na početku zimske planinarske sezone u Domu pod Storžičem 10. prosinca 2025. Planinarska zveza Slovenije (PZS). Zimski planinski cilj može biti već planinska koča, jer ih je zimi po cijeloj Sloveniji otvoreno više od sto, a posjetom podržavamo i njihovo djelovanje.

Ovih dana temperature u brdima su znatno iznad uobičajenih za prosinac. Neuobičajeno toplo je za ovaj dio godine i prije međunarodnog dana planina, 11. prosinca, u središtu kojeg su ove godine ledenjaci, možemo povući paralelu s klimatskim promjenama i njihovim utjecajem na zimski posjet planinama i rad planinskih koča. "Planine se mijenjaju. U svjetlu klimatskih promjena ne možemo zanemariti nestanak ledenjaka, odrona stijena i padajućeg kamenja, ekstremnih sušnih razdoblja koja se dinamički izmjenjuju s jakim oborinskim događajima. Sve to utječe na promjene, štetne događaje, na sigurnost ljudi koji idu u planine, i na kraju krajeva posljedice klimatskih promjena su izazov za upravljanje planinskom infrastrukturom, kao što su staze i koče," osvijetlio je u ovogodišnjoj poruci PZS potpredsjednik Planinarske zveze Slovenije Martin Šolar i dodao: "Jake oborine, odroni i padajuće kamenje uzrokuju brže mehaničke promjene u matičnoj podlozi i naravno i oštećenja na stazama, koje je potrebno zbog sigurnosti i postojanja te infrastrukture održavati. Poseban izazov je i sve veći nedostatak vode, koja je potrebna za rad planinskih koča. Vode je manje, teoretski će biti manje i onečišćenih otpadnih voda, što nas ipak ne smije zaustaviti u traženju učinkovitih rješenja za ispuštanja u kočama."

Zimsko djelovanje u brdovitom i planinskom svijetu je kompleksnije od ljetnog planinarstva, brdskog hoda i alpinizma. "Kraći dan, niže temperature, teža dostupnost do polazišta, teže kretanje i orijentacija, dodatna tehnička oprema, nadogradnja znanja, vještina i iskustava, potrebnih za bolju procjenu uvjeta na terenu i procjenu opasnosti, zahtjevniji proces donošenja odluka, opasnost pokretanja snježnih lavina i drugo zahtijevaju od svih koji se upuštaju u brdoviti svijet zimi, znatno više nego u ljetnim uvjetima - i to dodatnu osposobljenost, više iskustava, više priprema za turu, poznavanje i znanje upotrebe potrebne zimske opreme i poznavanje opasnosti u planinama zimi. Promišljeno, postupno i odgovorno možemo i zimi pronaći odgovarajući planinski cilj," naglasio je stručni suradnik PZS i planinski vodič Miha Habjan, posjetiteljima planina pa još položio na srce, da moramo biti poštovani i prema ljudima i prema prirodi, koja i zimi treba odmor, te da parkiramo samo tamo gdje je to dopušteno.

Praktički cijela Slovenija je posuta brežuljcima, brdima ili visokim planinama i prošarana planinskim stazama, stoga svatko može pronaći cilj primjeren svojim sposobnostima. "Izbor odgovarajućeg planinskog cilja, koji prilagodimo svojim psihofizičkim sposobnostima, osposobljenosti i iskustvima, jedna je od ključnih stvari u osiguranju sigurnosti sudionika ture. Brojni niže ležeći ciljevi po cijeloj Sloveniji omogućuju raznolike mogućnosti za izlete i zimi, tako za početnike koji tek skupljaju iskustva, kao i za iskusnije - uvijek u duhu promišljenosti, postupnosti i odgovornosti," dodao je potpredsjednik PZS Šolar, također instruktor planinske odgoja, i nabrojao neke zimske ciljeve, kao npr. Krim, Nanos, Slavnik, Vremščica, Kum, Blegoš, Pohorje, Mrzlica, Lisca, Boč, Snežnik, Slivnica, Trdinov vrh, Čaven, Kofce, Lubnik ... Na brojnim vrhovima ili ispod njih su planinske koče, otvorene i zimi.

Da se što bolje pripremimo za zimski posjet planinama, važna je odgovarajuća oprema i znanje njezine upotrebe, čega ne smijemo precjenjivati, čak i ako se uputimo na manje zahtjevnu i kraću stazu. "Za lakšu zimsku turu potrebujemo najprije odgovarajuću obuću, kvalitetne visoke planinske cipele s dobrim potplatom, te odjeću u više slojeva. Možemo koristiti pješačke štapove - sa širokim krpama, ako je snijeg. U ruksaku ne zaboravite rukavice, kapu, sunčane naočale, prvu pomoć, kartu, čelnu svjetiljku, rezervnu odjeću, nešto tople piće i željeznu rezervu. Ako je više snijega, potrebujemo gamaše, koje sprječavaju ulazak snijega u cipele, ako je staza zaleđena, također lance ili dereze," pokazao je Habjan.

Zimski planinski cilj može biti posjet planinskoj koči, za što je Tržič odlična polazišna točka, cilj novinarske konferencije bio je Dom pod Storžičem, koji je zimi otvoren petkom, subotama i nedjeljama. "Tržič je destinacija gdje se praktički na sve okolne brda staze počinju u središtu Tržiča, za što su s jedne strane prirodne danosti, s druge strane razvoj staza i gradnja planinskih koča povezani sa željeznicom, s kojom su se nekad dovezli planinari. Iz Tržiča do Doma pod Storžičem je dobrih dva sata hoda, iz Grahovša, gdje je uređeno parkiralište, dobra sat. Ovisno o uvjetima parkirališta su i više uz cestu, pri čemu se staza skraćuje, preporučujem ipak barem pristup preko Senožeti, gdje se u manje od pola sata popnemo do doma," rekao je domaćin, predsjednik Planinarskog društva Tržič Uroš Ahačič. Po njegovim riječima Dom pod Storžičem je primjeren i za obrazovanja, planinarske i dječje kampove, škole u prirodi, jer je u svim godišnjim dobima (pogotovo zimi) pristup siguran, okolica doma primjerena za različite aktivnosti u prirodi. Koča ima i multimedijski opremljenu učionicu za 50 osoba te 70 ležajeva. "Odlična kuhinja s lokalnim sastojcima već je svima - od blizu i daleko - poznata i zato se ili upravo zbog toga uvijek iznova vraćaju."

Niže ležeće planinske koče otvorenih vrata očekuju posjetitelje cijele godine, i zimi, kad su zatvorene uglavnom samo koče u visokim planinama. Neke postaje, prije svega lako dostupne, otvorene su stalno, dosta koča otvoreno je samo vikendima, neke cijele godine, neke u zimskom vremenu prelaze na otvorenost samo vikendima. U Sloveniji je 159 planinskih koča, od toga ih je zimi ili trenutno otvoreno 117, što je oko 70 posto. Informacije o radu koča dostupne su na web stranici Planinarske zveze Slovenije pzs.si/koce/ - tamo je i karta s otvorenim/zatvorenim kočama. Detaljniji podaci o pojedinačnim kočama dostupni su u platformi maPZS. "Planinske koče su ugostiteljski objekti koji nude prenoćište, hranu i piće te i sklonište i primaju sve posjetitelje. U kočama vam gostoljubivo posluže ukusna jednostavnija jela, koja su općenito karakteristična za koče. U nekima ponude i još neke druge lokalne ili regionalne specijalitete. U planinskim kočama nije poželjno konzumirati samo vlastitu hranu i piće. Umjesto da sa sobom donesete sendvič, dobit od kojeg ide u ruke trgovinskim poduzećima, podržite rad planinskih koča tako da naručite obrok i piće u koči. Planinarska društva, oskrbnici i najmoprimci trude se da koče budu otvorene, brinu za očekivanu domaćinstvo i osiguravaju kvalitetnu ponudu. Ali bez prihoda to nije moguće dobro osigurati," objasnio je potpredsjednik PZS Martin Šolar.

Planinarsko društvo Tržič upravlja četiri popularne planinske koče: Dom pod Storžičem, Dom na Kofcah, Planinski dom na Zelenici i Koču na Dobrči, što je veliki izazov za društvo. "Planinarska društva suočavaju se sa zahtjevima inspekcijskih službi, zahtijevani su isti standardi kao za lokale u dolini. U prošlosti su rad koča podržavale lokalne tvornice i poduzeća, za održavanje je bilo dovoljno volontera, danas su druga vremena. Koče su uglavnom stare, prihodi - osim nekoliko najopkoljenijih točaka - ne dostaju ni za redovni rad, jer su to energetski potrošni objekti, zbog izloženosti visinskim utjecajima održavanja je više nego za objekte u dolini, zbog teže dostupnosti još je bitno skuplje," nabrojao je činjenice Ahačič i nastavio: "U PD Tržič smo u proteklim godinama temeljito obnovili tri koče, na Zelenici je nakon požara 1999. godine izgrađena nova. Ali nema kraja, kad smo prošli prvi krug, možemo već u drugi. Probleme nam predstavljaju opskrba energijom, pitkom vodom, kao i otpadna voda, jer za brda nema primjerenih pročistača koji bi radili neprekidno, s obzirom na teže uvjete i promjenjivu opterećenost. Veliki izazov u zadnjim godinama postaje kadar, koji sve teže dobivamo, mlađe generacije teže se odlučuju za rad u planinskoj koči ili ih zanima brz i velik zarada. Neki vide pune terase vikendima, posebno u vrijeme ručka, kad kapaciteti kuhinje ne mogu udovoljiti svim posjetiteljima, ne vide pak da su koče otvorene i čekaju posjetitelje i u lošim vremenskim uvjetima, tako da je teško udovoljiti želji za visokim prihodima, društva pak drugih dohodaka nemamo."

Za mnoge planinska koča može biti već zimski cilj, brojne pak mami nešto zahtjevnije, ali ako se upuštamo više, moramo se svjesno zahtjevnosti terena, upozorio je Ahačič: "Storžič je u primjerenim uvjetima vrlo zanimljiv za alpinističke uspone, žal se u sjevernoj stijeni nesrećilo i već više iskusnih alpinista, tako da se tak uspon preporučuje samo najiskusnijima. Dom pod Storžičem je - naravno ovisno o uvjetima - lijepa polazišna točka za pristup na planine Malo i Veliko Polano, odakle se nama otvara lijep pogled na južnu stranu, možemo nastaviti i dalje na Tolsti vrh. Na drugoj strani pak imamo slikovitu planinu Javornik s vrhom Ženiklovec, koji je obično i tada, kad je svugdje opasnost lavina, lijep i siguran turnosmučarski cilj."

Iako su zadnjih dana u planinama više temperature, u visokim planinama su pravi zimski uvjeti - iznad 2500 metara može biti već više od metra snijega, kako je naglasio stručni suradnik PZS, planinski vodič i alpinistički instruktor Miha Habjan: "Posebno na prisojnim položajima snijeg se danju topi, noću pak smrzne, stoga je tamo više mogućnosti za zaleđenu podlogu. Inače se snijeg u tim uvjetima prerađuje, ali na višim sjenovitim položajima može biti još neprerađen. Trenutno inače nema povećane lavinske opasnosti, ali lokalno uvjeti mogu biti i nepovoljni sa stajališta čvrstoće snježnog pokrivača. Većina planinskih staza zajedno s markacijama je u visokim planinama zasnežena, što otežava orijentaciju. Ukratko, u visokim planinama je prava zima i ako se upuštamo tamo, moramo biti na turu odgovarajuće cjelovito pripremljeni."

Za zahtjevnije planinske uspone u snježnim uvjetima potrebujemo temeljitiju pripremu i više opreme, jednako tako dodatna znanja i mnogo iskustava, koja skupljamo postupno. "Vrlo važno je da dobro poznajemo svoju opremu, da je bez greške i da je znamo pravilno koristiti, istovremeno je biramo prema turi, jer za različito zahtjevne ture potrebujemo prilagođenu opremu. Posebna opreznost vrijedi pri pripremi opreme za visoke planine. Kad koristimo dereze, imamo u rukama cepin a ne planinske štapove, obvezno i rukavice, na glavi pak kacigu. Za posjet visokim planinama potrebujemo i lavinski trojac, dakle lavinsku žolnu, sondu i lopatu - možda čak četverac, trojac zajedno s lavinskim ruksakom -, koji nam pomaže pri traženju eventualnih zasutih u snježnoj lavini," upozorio je Habjan tijekom prikaza opreme. Osim tehničke opreme za hod u zasneženim planinama potrebujemo i svu opremu kao za planine u suhim uvjetima, dodatno pak dobre zimske planinske cipele, kvalitetnu odjeću koja štiti od vjetra, hladnoće i vlage. Potrebna je zaštita od jakog sunca, ne smijemo zaboraviti rezervnu odjeću te više tople tekućine i hrane u ruksaku, kamo spadaju i karta, čelna svjetiljka i telefon s punim baterijama, prva pomoć te alufolija ili velika vreća za zaštitu od podhladitve. Kao pouzdan izvor informacija za pripremu ture Habjan preporučuje aplikaciju maPZS, web stranicu ARSO glede vremenskih i lavinskih uvjeta te web stranicu Planinarske zveze Slovenije i Gorske reševalne zveze Slovenije. Šolar je na polazištu staze na Storžič kroz Žrelo pokazao i novu dvojezičnu upozoravajuću tablu, koje je PZS ove godine postavila na polazištima nekih vrlo zahtjevnih planinskih staza i su nadogradnja zajedničke kampanje Varna pot v slovenske gore s Gorskom reševalnom zvezom Slovenije, Slovenskom turističkom organizacijom, Policijom i Triglavskim narodnim parkom. Namijenjene su upozorenju manje iskusnih posjetitelja planina na područjima gdje je i više intervencija gorskih spasitelja.