Zlat cepin već sedmi put u rukama slovenskih alpinista
23.03.2016
Med prošlogodišnjim dobitnicima zlatnog cepina, najvišeg priznanja za alpinistička dostignuća na svijetu, su i slovenski alpini sti Urban Novak i Marko Prezelj, koji su zajedno s Haydnom Kennedyjem i Manujem Pellissierjem u listopadu prošle godine popeli prvenstvenu smjer na impresivnu, 6173 metra visoku goru Cerro Kishtwar u Indiji. To je već sedmi zlati cepin za Sloveniju u 24-godišnjoj povijesti dodjele nagrade za najistaknutiji alpinistički uspon. Međunarodna komisija u travnju će nagrađivati još dva uspona u nepaljskoj Himalaji i jedan u Patagoniji. Nagradu za doživotno djelo u alpinizmu ove godine dobiva Poljak Voytek Kurtyka, a Prezelj će postati prvi alpinist na svijetu s četvrtim zlatnim cepinom.
Međunarodna alpinistička ekspedicija Kishtwar 2015, koju su činili Slovenca Urban Novak i Marko Prezelj (oba AO PD Kamnik), Amerikanac Hayden Kennedy i Francuz Manu Pellissier, između 5. i 8. listopada 2015. kao prva uspjela popeti zahtjevnu istočnu stijen Cerro Kishtwara, markantnog vrha u indijskom Kašmiru. Tehnički izuzetno zahtjevan uspon, koji su ocijenili ED+, povišenom najvišom stopom francuske ljestvice, obilježilo je promjenjivo vrijeme i zahtjevni uvjeti, ali slovensko-američko-francuska ekipa je u alpskom stilu popela 1200 metara dugu prvenstvenu smjeru Light before wisdom/Svetloba pred mudrošću u istočnoj stijeni Cerro Kishtwara (6173 m), a za aklimatizaciju i zahtjevnu smjeru južnim grebenom na Chomochior (6278 m). »Četverodnevni uspon na istočnoj stijeni temeljito je testirao njihove snage, pa su smjer pod imenom Light before wisdom ocijenili ocjenom ED+. Uspon vjerojatno spada među najbolje alpinističke uspone na svijetu u 2015., zbog čega je snažno odjeknuo u međunarodnoj alpinističkoj javnosti,« potvrdile su riječi slovenske komisije koja je u siječnju ove godine proglasila Novaka i Prezlja najuspješnijim alpinistima 2015.
Međunarodnu komisiju za zlati cepin 2016, koja je odabrala najistaknutije alpinističke uspone 2015., čini devet vrhunskih alpinista s cijelog svijeta: Silvo Karo (Slovenija), Valerij Babanov (Rusija), Hervé Barmasse (Italija), Seb Bohin (Francuska), Simon Elias (Španjolska), Yasuhiro Hanatani (Japan), Michael Kennedy (SAD), Victor Saunders (Velika Britanija) i Raphael Slawinsky (Kanada). »Djelo, inspiracija i dijeljenje« bit će slogan 24. dodjele zlatnih cepina, koja će se održati od 14. do 17. travnja 2016. u francuskom mjestu La Grave i sve više dobiva festivalske razmjere. »Pošteno rečeno, nisam razmišljao koja od varijabli u kompleksnoj jednadžbi je bila presudna kod komisije da nas pozovu na ovogodišnji događaj. Upravo zbog činjenice da alpinističkih uspona nije moguće objektivno ocijeniti, smatram da je fino što se događaj polako pretvara u – kako ga sami organizatori nazivaju – festival, što zvuči manje natjecateljski i tako bolje odgovara pojmu alpinizma,« naglašava vodja ekspedicije Urban Novak.
Osim Novaka, Prezlja, Kennedyja i Pellissierja, zlati cepin 2016 dobivaju i ukrajinski tim Nikita Balabanov i Mikhail Fomin za uspon na Talung (7348 m, Nepal), engleski alpini sti Mick Fowler i Paul Ramsden za uspon na Gave Ding (6571 m, Nepal) te francusko-američko-argentin ska ekipa Lise Billon, Antoine Moineville, Jerome Sullivan i Diego Simari za uspon na Cerro Riso Patron (2550 m, Čile). Nagrađeni za doživotno djelo ove godine je znameniti Voytek Kurtyka, pravi fenomen generacije poljskih alpinista koji su obilježili povijest penjanja u alpskom stilu u Himalaji.
»Alpinizam odavno na svoj način odražava događaje u društvu. Povećani pritisak na poznatije ciljeve privlači pažnju na sebe i istovremeno usmjerava pažnju drugdje onima koji tražimo drugačije izazove. U općoj poplavi informacija imati dobru ideju, vjerovati u nju i dostojno je ostvariti u biti je zahtjevnije nego što se čini onome koji je naviknut donositi uglavnom rutinske odluke. Možda je zato sada ponovno cijenjen istraživački alpinizam, uz poštivanje čistog stila i poštujućeg pristupa penjanju,« razmišlja Marko Prezelj, koji će u travnju postati prvi alpinist na svijetu koji će zlati cepin dobiti već četvrti put. Prvim dodijeljenim zlatim cepinom stručna javnost 1992. nagradila je Marka Prezlja i Andreja Štremflja za uspon južnim stubom Kangčendzenge (8476 m) godinu prije, 2007. zlati cepin je Prezelj dobio zajedno s Borisom Lorenčičem za novu smjeru u stubu Čomolharija (7326 m) 2006., a prošle godine s Alešem Česnom i Lukom Lindičem za prvenstveni uspon na Hagshu (6657 m) 2014.
Prezelj, vrhunski alpinist, gorska vodič, fotograf i vodja SMAR-a (slovenskog mladinskog alpinističkog tima), dugo se zalaže za zlati cepin kao festival u smislu susreta penjača, a ne natjecanja u alpinizmu. »Nadamo se da će Voytek Kurtyka konačno usmjeriti vrednovanje alpinističkih uspona prema festivalnom pristupu. S obzirom na to da se godinama opirao ovoj priredbi, a sada je ipak prihvatio poziv organizatora, s zanimanjem ću pratiti njegov doprinos raspravljanom problemu. Voytek u alpinizmu aktivno provodi i zastupa vrijednosti kojima nije lako slijediti, i zna se odgovarajuće i dobro izraziti: Možeš li vjerovati utiscima jadnih biča koji se muče s prokletstvom? Možeš li se voditi izvješćem zarobljenih zvijeri čija prosudba djeluje na drugoj razini percepcije? Moja prošlogodišnja gesta s vrtnicama navodno je usmjerila organizatore u novu kreaciju...« podsjeća kako je na prošlogodišnjoj dodjeli svakom dobitniku zlatnog cepina uručio vrtnicu kao simbol strasti i ugodnih, ubodnih sjećanja koja se ranije ili kasnije suše, čime je uravnotežio plastični simbol taštine, nadutosti, prestiža svojstven sve ambiciozne bića.
Na proširenom popisu 52 uspona za zlati cepin 2016, osim Cerro Kishtwara, bilo je još četiri prvenstvena uspona slovenskih alpinista: na Chugimago (6258 m) Luke Stražara i Mateja Mučiča u Nepalu, Ri Pok Te (6210 m) Anastasije Davidove i Matica Jošta u Indiji, Pik Panfilovski Division Mihe Hauptmana i Uroša Stanonika te Pik Carnovsky Anžeta Jeršeta, Mihe Hauptmana i Uroša Stanonika u Kirgistanu.
Povijest zlatnog cepina vidno su obilježili slovenski alpini sti, koji su u 24 godine dodjele najvišeg alpinističkog priznanja nagrađeni čak sedam puta. Prvi dodijeljeni zlati cepin 1992. dobili su Marko Prezelj i Andrej Štremfelj za prvenstveni uspon južnim stubom Kangčendzenge (8476 m). 1997. dobili su ga Tomaž Humar i Vanja Furlan za novu smjeru u sjeverozapadnoj stijeni Ama Dablame (6812 m) u Nepalu. 2007. nagradu zlati cepin već po drugi put dobio je Marko Prezelj zajedno s Borisom Lorenčičem za popetnu novu smjeru u stubu Čomolharija (7326 m); iste godine zlati cepin po mišljenju publike dobio je i Pavle Kozjek za prvenstveni solo uspon na Čo Oju (8201 m) i objavu fotografije masakra tibetanskih izbjeglica na prijevoju Nangpa La. 2012. zlati cepin za smjeru Sanjači zlatnih jama na K7 West (6858 m) u Pakistanu dobili su Luka Stražar i Nejc Marčič, 2015. pak za prvenstveni uspon u sjevernoj stijeni Hagshuja (6657 m) u indijskoj Himalaji Aleš Česen, Luka Lindič i Marko Prezelj.