Zlati cepin 2015

Zlati cepin 2015 Lindiću, Prezlu i Česnu za uspon na Hagshu

Među ovogodišnjim primateljima prestižnog zlatnog cepina su i Luka Lindić, Marko Prezelj i

Aleš Česen s prvenstvenim usponom u sjevernom zidu Hagshuja. To je već šesti zlati cepin za

Sloveniju u 23-godišnjoj povijesti dodjele nagrade za najvažniji alpinistički uspon.

Međunarodna komisija je ove godine prvi put unaprijed objavila dobitnike, uz uspon slovenskih

alpinista u indijskoj Himalaji i američki uspon u Patagoniji te ruski u nepalskoj Himalaji.

Nagradu za дожivotno djelo u alpinizmu ove godine prima britanski alpinist Chris Bonnington,

Marko Prezelj će postati prvi alpinist na svijetu s trećim zlatnim cepinom.

Ekspedacija Planinskog saveza Slovenije Hagshu 2014, koja je trajala od 6. rujna do 14. listopada 2014., bila je

obilježena birokratskim problemima, ali Luka Lindić, Marko Prezelj i Aleš Česen su s velikom mjerom motivacije i

nepopustljivom upornošću u indijskoj Himalaji popeli prvenstvenu smjer u sjevernom zidu Hagshuja (6657 m), koji su

ocijeniili najvišim stupnjem francuske šestostupanjke: ED, 70°-90° III, 1350 m, 20 h + 4,5 h (prv.). Do

slovenskog uspona sjevernim zidom Hagshu je bio 25 godina neosvojen, ali želja više alpinističkih ekspedicija; Englez John

Barry je čak četiri puta neuspješno pokušao u ovom impozantnom zidu, istovremeno sa slovenskom ekspedicijom imao je smjele planove u

sjevernom zidu Hagshuja i legendarni engleski alpinist Mick Fowler. „Svakako ekspedicija koja ukazuje smjernice

suvremenog alpinizma, a istovremeno i najbolje sažima nepopustljiv i vizionarski karakter članova,“ uspon je ocijenila

već slovenska komisija, koja je 25. veljače 2015. proglasila Luku Lindića najuspješnijim alpinistom godine 2014.,

Marku Prezlju i Alešu Česnu dodijelila nagradu za posebne dosežke u alpinizmu.

Međunarodna komisija za zlati cepin 2015., koja je odabrala najistaknutije alpinističke uspone u 2014., u

obrazloženju istaknula 1350-metarski prvenstveni uspon u sjevernom zidu Hagshuja, ocijenjen ED i obavljen u

teškim ledenim uvjetima, zbog kojih su Lindić, Prezelj i Česen nakon 23 sata uspona morali bivakrirati visoko u

zidu i dosegli vrh sljedeći dan, 30. rujna 2014., zatim sišli zahtjevnim Poljskim smjerom prvog

pristupa Hagshuu 1989. Komisiju ove godine čine devet vrhunskih alpinista s cijelog svijeta: Andrej Štremfelj

(Slovenija), Kazuki Amano (Japan), Valerij Babanov (Rusija), Hervé Barmasse (Italija), Stéphane Benoist

(Francuska), Andy Houseman (Velika Britanija), Michael Kennedy (SAD), Ines Papert (Njemačka) i Raphael Slawinsky

(Kanada). Govornica za odnose s javnošću 23. dodjele zlatnog cepina Liv Sansoz istaknula je da je komisija

neovisno i samostalno odabrala uspone koji najbolje predstavljaju suvremeni alpinizam, njegov duh i vrijednosti.

23. dodjela zlatnog cepina bit će od 9. do 12. travnja 2015. u francuskom Chamonixu i talijanskom

Courmayeuru, uz slovenske alpiniste zlati cepin dobijaju i američki duo Tommy Caldwell i Alex

Honnold za prelazak grebena Fitz Roya u Patagoniji te ruski alpinisti Aleksander Gukov i Aleksej Lončinski za

uspon u jugozapadnom zidu Tamserkuja u nepalskoj Himalaji; nagradu za дожivotno djelo u alpinizmu dobiva znameniti

britanski alpinist Chris Bonnington.

„Uspon je bio medijski zanimljiv i zahvaljujući priči koju su stvorili engleski alpinisti svojim prethodnim i

prošlogodišnjim pokušajima na planini. To mu ne povećava objektivnu vrijednost, ali ga čini zanimljivim i

izdvojenim za širu publiku. Ipak nadam se da to nije bio jedan od razloga za dodjelu ove nagrade. Priznati treba da je

uspona slične zahtjevnosti kao naš još dosta. Možda je komisiju privukla i spontanost našeg

penjanja, koje je bilo sve samo ne planirano osvajanje nepopetog ili neosvojivog,“ naglašava Aleš Česen.

„Pošteno rečeno, ove nagrade me trenutno ne diraju previše. O usporedbi i vrednovanju alpinističkih

uspona rečeno je toliko da neću gubiti riječi. Smiješno je samo da se sam ne mogu odlučiti koji od mojih dva nominirana uspona je bolji … Možda sam naivan, ali od zlatnog cepina očekujem prije svega

ugodno druženje s drugim penjačima koje možda inače ne bih sreo. U stvari se radujem prireditvi zbog toga.

Ako ću zbog nekog od ovih priznanja moći još više posvetiti penjanju, toliko bolje,“ saže dojmove vođa ekspedicije Hagshu 2015 Luka Lindić, koji trenutno penje u Norveškoj, u veljači pa je s Lukom

Krajncem i Tadejem Krišljem prešao vrhove Adel i uspeo na Cerro Torre.

Marko Prezelj će za mjesec dana postati prvi alpinist na svijetu koji će zlati cepin dobiti već treći put. S pravim prvim

dodijeljenim zlatim cepinom stručna javnost 1992. nagradila je Marka Prezlja i Andreja Štremflja za

prvenstveni uspon južnim stubom Kangčendzenge (8476 m) godinu prije, 2007. pa je zlati cepin Prezelj primio

zajedno s Borisom Lorenčićem za popet novu smjer u stubu Čomolharija (7326 m) 2006. Kao što je tada naglasio,

nemoguće je objektivno ocijeniti uspon nekog drugog, pa podržava ideju zlatnog cepina kao festivala

u smislu okupljanja penjača a ne natjecanja u alpinizmu. Nakon 23 godine od primanja prvog zlatnog cepina još je

uvijek na vrhu svjetskog alpinizma, ali bilježi da se alpinizam stalno mijenja: „Sada promjene u

društvu na alpinizam utječu izraženije nego pojedinačni alpinisti. Prije četvrt stoljeća neizvjesnost je bila dio

normalnog života, danas je privilegija koju si doslovno moraš uzeti ako želiš punovrijedni alpinizam. Svi

komunikacijski i tehnički pomagala te suvremena oprema preparirali su naše glave na svoj način. Putovati je sada

jednostavnije. Ako tome dodamo još suvremeni procvat osiguranja, bankarstva i advokatury, zaista je čudno da

nekoga privlači neizvjesnost i preuzimanje vlastite odgovornosti ovdje i sada.“

Godine 1991., kada je Prezelj s Štremfljem penjao u Kangčendzengi, njegovi današnji su-penjači bili su još

kratkohlačnici, danas penju rame uz rame. „Luka 1991. vjerojatno još nije izašao iz pelena, Aleš je pak

alpinizam upoznavao od svog začeća. Aleš i Luka su jedinstveni karakteri s raznovrsnim iskustvima.

Uzbudljivo je dijeliti doživljaj s ljudima koji su spontani i opušteni. Fizički su oba sada bez sumnje jača

od mene, ja sam možda doprinio nekom organizacijskom triku i ideji izvedbe. Djelovali smo usklađeno i

opušteno, unatoč razlikama u godini rođenja. Možda baš zbog toga ...“ Prezelj doživljava dopunjavanje članova ekspedicije Hagshu

2014., vrhunski alpinist, gorskit vodič, fotograf i vođa SMAR – slovenskog juniorskog alpinističkog

tima, koji srž svog alpinizma opisuje ovim riječima: „Volim neizvjesnost koja ide ruku pod ruku s

znatiželjom, i naravno stalno donošenje odluka i odgovornost za njih. Nije uvijek jednostavno, ali upravo u

tome je šarm svega. Ono za što se stvarno moramo potruditi bogati nas jače nego instant život.“

Na prvom proširenom popisu 58 uspona za zlati cepin 2015. uz Hagshu bila su još dva uspona slovenskih

alpinista: uspon para Luka Krajnc i Luka Lindić – Grandes Jorasses, Rolling Stones, prva slobodna ponovitev te

uspon Domna Kastelica i Sama Hennesseyja – Chugimago (6258 m), zapadni zid, prvenstveni smjer.

Povijest zlatnog cepina vidno su obilježili slovenski alpinisti, koji su u 23 godine dodjele najvišeg

alpinističkog priznanja nagrađeni čak šest puta. Prvi dodijeljeni zlati cepin primili su 1992. Marko Prezelj i

Andrej Štremfelj za prvenstveni uspon južnim stubom Kangčendzenge (8476 m). Godine 1997. primili su ga

Tomaž Humar i Vanja Furlan za novi smjer u sjeverozapadnom zidu Ama Dablame (6812 m) u Nepalu. Godine 2007.

nagradu zlati cepin drugu put primio je Marko Prezelj, zajedno s Borisom Lorenčićem za popet novi smjer u

stubu Čomolharija (7326 m); iste godine zlati cepin po mišljenju publike primio je i Pavle Kozjek za prvenstveni

solo uspon na Čo Oju i objavu fotografije masakra tibetanskih izbjeglica na prijevoju Nangpa La.