|
Julijske Alpe, čije ime potječe još iz starog vijeka po tadašnjoj vladarskoj dinastiji (Julije Cezar), prostiru se na više od 4000 četvornih kilometara. Dijele se na Istočne i Zapadne Julijske Alpe. Istočne Julijske Alpe, čiji je najviši vrh Triglav (2864 m), u cijelosti se nalaze na slovenskom teritoriju, dok su Zapadne većinom na talijanskoj strani s najvišim vrhom Montaž (2753 m). Razvodna linija Istočnih i Zapadnih Alpi ide od graničnog prijelaza Predel i dalje uz rijeku Predilnicu, kad se ona ulije u Koritnicu, onda uz Koritnicu do rijeke Soče, koja dalje prepolovljuje spomenute skupine Julijskih Alpa. U Julijskim Alpama nalazi se i jedini nacionalni park u Sloveniji pod imenom Triglavski nacionalni park (TNP).
TNP se prostire na više od 80.000 hektara i ima najviši vrh Triglav, koji se nalazi u srcu Istočnih Julijskih Alpa. Najniža točka TNP-a nalazi se u Tolminskim koritima i iznosi skromnih 180 m.
U Julijskim Alpama živi i mnogo životinjskih i biljnih vrsta, koje su zakonom o TNP-u zaštićene.
Julijske Alpe su zbog svoje ljepote i vrlo turistički zanimljive. Najveći udio turista privlači jedna od najljepših rijeka na svijetu, kraljica Posočja, rijeka Soča.
Rijeka Soča izvire iz krškog ponora na početku doline Zadnja Trenta. Već nekoliko metara nakon izvora pada slap, koji u sušnim razdobljima gotovo presuši. Soča, koja je na svom putu izdubla nekoliko prekrasnih korita, ima i prilično alpskih pritoka ledeno hladnih rijeka. Jedna od tih rijeka je Koritnica, koja se svojom snagom i bukom čuje po gorama iznad spomenute doline.
Za posjetitelje Julijskih Alpa privlačna su i jezera. Najveće jezero u TNP-u je Bohinjsko, koje se napaja malom rječicom Savicom, bolje poznatom pod imenom slap Savica. Za nevremena se nad Bohinjskim razbjesni još jedan slap pod imenom Govic. Sjeverno od Bohinjskog jezera preko Komarče penjemo se do najljepšeg dijela Julijskih Alpa, Triglavska jezera. Sedam stalnih i još nekoliko manjih jezera, koja se nalaze u dolini Sedmerih jezera, oduzimaju dah mnogim posjetiteljima ovog gorskog svijeta. U Istočnim Julijskim Alpama poznajemo još Kriška i Krnska jezera. Najviše ležeće gorsko jezero u Sloveniji je Gornje kriško jezero (2158 m).
U Zapadnim Julijskim Alpama turistički su zanimljive Svete Višarje na koje vodi moderna kružna kabinska žičnica. Također Kanin sa svojom žičnicom, koja dovodi na više od 2200 m visine, privlači mnogo turista.
U Julijskim Alpama je i mnogo alpskih dolina. Za mnoge najljepša je dolina Zajzere, koja se nalazi na talijanskoj (zapadnoj) strani Kaninskog masiva. Za druge je najljepša dolina Tamar ili možda Vrata, Kot, Krma, Trenta, Bavšica ili Koritnica. Sve te alpske doline kriju skrivene kutke dostupne samo rijetkima. U dolinama Julijskih Alpa pred očima su skriveni mnogi lijepi slapovi, neki dostupni samo vrlo vještim. Svi slapovi nisu skriveni. Na slovenskoj strani nalazi se nekoliko lako dostupnih slapova. Najmoćniji je slap Boka, vrlo zanimljiv slap Peričnik, najposjećeniji slap Savica. Svi ti slapovi su najbogatiji vodom krajem proljeća, kad se u gorama topi snijeg ili za duljeg jačeg kišenja.
|