|
U spomenutu skupinu uvrstili smo Strojnu, koja je manje brdovito područje iznad Prevalja i Ravni na Koroškem s najvišim vrhom Šteknečim odnosno Šteknetovim vrhom (1061 m). Za Strojnu su karakteristične razbacane, neke i prilično velike farme, strmi travnjaci i pašnjaci te lijep pogled prije svega na bližnje Karavanke.
Istočno od Strojne, već na lijevoj obali Drave, uzdiže se Košenjak (1522 m), koji zajedno s još nekoliko susjednih vrhova geografski pripada Labotniškim Alpama, od kojih je većina u susjednoj Austriji. U spomenutu skupinu spadaju vrhovi od graničnog prijelaza Vič do Mučke Bistrice, rijeke koja se kod Mute ulijeva u Dravu.
Kozjak je brdovito područje koje se uzdiže iznad lijeve obale Drave i proteže se i u susjednu Austriju. Najviši vrh Kozjaka, koji se na zapadu počinje kod Mučke Bistrice i na istoku završava sjeverno od Maribora, je 1050 metara visoki Kapunar, koji je popularna izletnička točka okolnih planinara.
U spomenutu skupinu uvrstili smo i Slovenske gorice, koje s površinom nešto preko 1000 km² predstavljaju najveće slovensko brežuljkasto područje. Brežuljkasto područje dijeli se na Zapadne Slovenske gorice i Istočne Slovenske gorice nazvane i Prlekija. Slovenske gorice protežu se od austrijske do hrvatske granice, a nalaze se između rijeke Mure i rijeke Drave, samo ih na sjeverozapadu od Kozjaka odvaja rijeka Pesnica. Najviši vrh Slovenskih gorica je 517 metara visoki Svečinski vrh odnosno Kamenik, a samo 7 metara niži je poznatiji Plački vrh na kojem stoji 28 metara visoki vidikovac.
|