Čebelca ovaj na tvojim slikama je stvarno već djed. Otprilike i naglo ima blizu 10 godina. Stvarno lijep jarac.
Uglavnom svi lijepite samo fotografije kozoroga, naravno kad se njima da približiti na samo 10m ili manje. Fotografija kamzova je malo, jer su normalno kao svi parkljarji plašljivi. Najlakše se kamzove fotografirati tamo gdje su se već donekle navikli na planinarske staze. A naravno mlađi primjerci su mnogo znatiželjniji i neiskusni, nego stare koze vođice koje brzo otjeraju cijeli trop u bijeg. Nema kamzova samo puno u Julijcama, i iznad Kamniške Bistrice ima područja gdje su redoviti, pa Košuta, Begunjščica pa sve do Stola u Karavankama. Najviše kamzova na jednoj turi sam vidio u Krnici na putu na Špik preko Lipnice. Dva tropa, u svakom oko 20 jedinki.
Kozorozi naseljavaju područja gdje su ponovno naseljeni prije oko 100 godina. Jedna kolonija je u Kamniško Savinjskim Alpama. Ovi se najradije zadržavaju između Grintovca i Brane (Veliki i Mali podi, Skuta, Rinke, Turska gora i Brana). Druga kolonija je posljedica naseljenja u lovište LD Bovec i naseljava Bavšcicu i vrhove Loške stene. Treća i najveća kolonija kozoroga je na području Kriških poda u širem smislu. Najdraže su im južne sunčane lege: Stenar, Sovatna, Bovški Gamsovec, Pihavec. Ova se kolonija prostorno proširila i u Triglavsku skupinu. Tako ih susreću na Tominškovo, preko Plemenica, u okolini Staničeve koče pa čak do Hribarica i Prehodavaca. Za razliku od kamza, kozorog tijekom godine nikad ne silazi dolje gozdne granice, uglavnom ljeti ni dolje 2000m. Dok kamza susrećemo u šumskim grapama i pećinama na 600m. Najbolje kamzovima odgovara pojas od gozdne do stabljaste granice 1400-1900m.