Hribi.net
Hribi.net
Prijava
Prijava
Korisničko ime:
Lozinka:
Prijava
Još niste registrirani? Registracija.
Zaboravili ste lozinku?
      
ruševec / Zadnje poruke

ruševec - Zadnje poruke

Pokrenute teme:
Komentari:
ruševec29. 09. 2020 07:43:06
Ili da su se obratili direktno upravitelju lovišta koji je u ovom slučaju TNP? No sad su vjerojatno već obaviješteni.
ruševec19. 05. 2020 17:34:27
To je krokar, čak i ako je mokar nasmeh
ruševec19. 05. 2020 17:33:26
Tinky na slikama je nutria a ne pižmovka mežikanje
ruševec6. 05. 2016 22:27:05
Ta srna vidjela kar na blizu. Ako je bila na manje od 10-20 metara i nije nigdje bježala, bila je nažalost vjerojatno u zadnjim satima ili danima života.
ruševec16. 12. 2012 21:05:30
Martina, je li to (fotografije) obrađeno u Photoshopu ili nečem boljém?
ruševec5. 11. 2012 18:52:15
Tinky popestritev teme je ovaj lisak ili lisica. Super!
Jusuf tvoj kozel ti je na trećoj slici lijepo pozirao i može se od 4. godine dalje prebrojiti godine. Nakon višestrukog brojanja više za 10 nego 9 godina. Sigurno stariji kozel.
Karletto promašio si za 11 godina. Kozorogi imaju životni vijek do 15 godina. Budući da žive u strogim planinskim uvjetima, oštra zima može pobiti dosta takvih starih jedinki. Zanimljivo je da gamsevi dožive i 18-20 godina. Posebno koze.
ruševec4. 11. 2012 21:41:49
I na ajdinu tvrdnju da je u TNP-u kamz siguran... U TNP-u je režim provođenja lova sljedeći: U svim lovištima lovačkih društava: Log pod Mangrtom, Bovec, Soča, Čezsoča, Drežnica, Smast, Tolmin, Podbrdo, Stara Fužina, Bohinjska Bistrica i LPN Prodi-Razor lov na svu lovnu divljad provodi se kao svugdje drugdje u Sloveniji. Gorenjska strana Julijaca i dio Trente spadaju u LPN Triglav kojim upravlja TNP sam. U 3. zaštitnoj zoni lov se više manje provodi potpuno isto kao svugdje: (Pokljuka, Mežaklja), točno kako u 2. zaštitnoj zoni nažalost ne znam (ali sigurno se u njoj ne lovi zdrave jedinke), u 1. zaštitnoj zoni lov se stvarno ne provodi. 1. i 2. zaštitvena zona zato su i glavno žarište bolesti kamzjih garâ u Sloveniji.
ruševec4. 11. 2012 21:28:32
Peter 2 prvo te moram malo ispraviti. Rogove imaju jeleni (Cervidae). Rogovi su koštana tvorba koja svake godine otpada i naraste nova. Kozorozi, kamzovi i mufloni (Bovidae) imaju rogove. Rogovi su šuplje roževinaste tvorbe koje svake godine narastaju i ne otpada. Zato se na rogovima može točno odrediti starost jedinke.
Gdje završavaju kozorozi? U područjima gdje se lovi kozorog: LPN Kozorog Kamnik, LD Bovec i LD Log pod Mangrtom svake godine ustrijeli neke jedinke. Također sve poginule jedinke bilježe kao gubitak. Dakle pokupe rogove i lubanju. U LPN Triglav tj. u središnjem području TNP ili sada u 1. zaštitnoj zoni lov se ne provodi, nadzornici TNP koji su uglavnom i lovački čuvari pokupe sve poginule jedinke.
I još nešto što će vam se činiti čudnim, 5. članak zakona o divljači i lovstvu je jasan: Lov je traženje, promatranje, praćenje, mamljenje i čekanje divljači s ciljem uloviti divljad ili odloviti divljad živu te PRIKUPLJANJE DIVLJADI ILI NJENIH DIOVA! Lov može provoditi isključivo i samo upravitelj lovišta odnosno član istog. Svako prikupljanje dijelova divljači nelovaca dakle je prekršaj, za koji vam nadležni inspektor može izreći kaznu. Nadzornici u TNP-u u praksi izreku upozorenje i oduzmu dio divljači.
I samo na kraju. Prije 2-3 godine planinari iz smjera Kriških podov šire u smislu do Aljaževog doma donijeli su kozorogovu glavu. Preuzeo ju je nadzornik TNP-a.
ruševec4. 11. 2012 16:18:35
Ajda dobro poznaješ planinske životinje. Kod kozoroga je razlika između spolova očita. Već kod 2 godišnjih životinja jaka je razlika u debljini rogova, kasnije naravno i u duljini. Koza ima 20-30 cm, kozorog može preko 1 m.
Kod kamza nema takve očite razlike ni u opsegu ni u visini rogova. U većini slučajeva 70-80% jedinki se može razlikovati po zakrivljenosti rogova. Kozli više kuka, koze manje zakrivljene. Ali postoje jedinke gdje se samo po zakrivljenosti rogova zapravo ne može odrediti spol, jer su negdje između. Tada treba pogledati debljinu rogova koja je kod kozlih u pravilu veća te visinu rogova koja je kod koza zbog tankih rogova naizgled viša. Sljedeći znak je cjelokupna tjelesna građa. Kozli su u prosjeku barem 5 kg teži od kaza. Najpouzdaniji znak je socijalni status jedinke. Ako je kamz u krdu s mladuncima i odrasao je, skoro sigurno koza. Koze čine krda s mladuncima, godišnjim i dvogodišnjim kamzima. Kad pak naiđemo na jednog samog kamza i daleko okolo nijednog, vrlo je vjerojatno da je kozel jer su odrasli kozli samotnjaci. U zimskoj dlaci mužjake izdaje još "kamzov griva ili čupak" izražena visoka dlaka po leđima i lumbalnom dijelu sve do repa. Najteži jedinke za određivanje spola su 1 i 2 godišnji kamzovi koji su često još u krdu s kozama.
ruševec2. 11. 2012 22:54:47
Pa da ne zanemarimo ni ženskog spola. Kozorožje koze po starosti.
ruševec2. 11. 2012 22:31:56
Čebelica oba imaju blizu 10 godina i stvarno ekstremno lijepi jarčevi. Takve rijetko susrećemo. Ajda jarac na tvojim fotografijama je mlađi od onih dva. To se vidi po licu gdje nema pretjerane sive, nema izraženih sivih mrlja pod očima. Pa i po rogovima sam nekako prebrojao 8 godina. I službena kategorizacija kozoroga po dobi... Kozorog jarac bi trebao biti srednje star i na vrhuncu snage između 5 i 9 godine. Nakon završenih 10 godina dobi može se reći da je star. Prilažem fotografije po dobi.
ruševec2. 11. 2012 12:51:31
Čebelca ovaj na tvojim slikama je stvarno već djed. Otprilike i naglo ima blizu 10 godina. Stvarno lijep jarac.
Uglavnom svi lijepite samo fotografije kozoroga, naravno kad se njima da približiti na samo 10m ili manje. Fotografija kamzova je malo, jer su normalno kao svi parkljarji plašljivi. Najlakše se kamzove fotografirati tamo gdje su se već donekle navikli na planinarske staze. A naravno mlađi primjerci su mnogo znatiželjniji i neiskusni, nego stare koze vođice koje brzo otjeraju cijeli trop u bijeg. Nema kamzova samo puno u Julijcama, i iznad Kamniške Bistrice ima područja gdje su redoviti, pa Košuta, Begunjščica pa sve do Stola u Karavankama. Najviše kamzova na jednoj turi sam vidio u Krnici na putu na Špik preko Lipnice. Dva tropa, u svakom oko 20 jedinki.
Kozorozi naseljavaju područja gdje su ponovno naseljeni prije oko 100 godina. Jedna kolonija je u Kamniško Savinjskim Alpama. Ovi se najradije zadržavaju između Grintovca i Brane (Veliki i Mali podi, Skuta, Rinke, Turska gora i Brana). Druga kolonija je posljedica naseljenja u lovište LD Bovec i naseljava Bavšcicu i vrhove Loške stene. Treća i najveća kolonija kozoroga je na području Kriških poda u širem smislu. Najdraže su im južne sunčane lege: Stenar, Sovatna, Bovški Gamsovec, Pihavec. Ova se kolonija prostorno proširila i u Triglavsku skupinu. Tako ih susreću na Tominškovo, preko Plemenica, u okolini Staničeve koče pa čak do Hribarica i Prehodavaca. Za razliku od kamza, kozorog tijekom godine nikad ne silazi dolje gozdne granice, uglavnom ljeti ni dolje 2000m. Dok kamza susrećemo u šumskim grapama i pećinama na 600m. Najbolje kamzovima odgovara pojas od gozdne do stabljaste granice 1400-1900m.
ruševec22. 08. 2012 00:03:52
Zippo, što se lovačkog lobija tiče samo ovo. Tko je bio prvi, lovac na srne ili turist? Tko se u zadnjih sto godina povlačio u slovenskim planinama kad su napravljene bezbrojne planinarske staze? Planinarski lobi protjerao srne i lovce iz mnogo kutaka. Primjer glavne staze na Triglav. Što se lijepog novca... Dokl jaga nije privatna, novac ide u blagajnu društva. Društvo treba sredstva za postojanje i funkcioniranje. Ni PD-ovi ne daruju hranu i piće u koćama.
ruševec11. 08. 2012 20:20:41
Zabavno ko na slici vidiš i sebe. Naime sjedim tamo naslonjen na Cojzovu koču. nasmeh Naš smjer bio je prema Kalškoj gori. Po putu prema Suhadolniku nas je kar pošteno prelil.
ruševec30. 07. 2012 22:48:26
Pozdrav. Već neko vrijeme mi se mota po glavi ideja o celodnevnoj turi po najvišim vrhovima Donjih Bohinjskih planina. U turu bih htio povezati: Planina Razor, Vrh nad Škrbino, Tolminski kuk i Tolminski Migovec. Zanima me kakvo zaporedje i smjer preporučujete, koliko su približne vremenske norme te ture umjerenim tempom (za niansu brže nego što piše u vodičima i kartama). Privlačna mi se čini varijanta Tolminske Ravne-Migovec-Kuk-Vrh nad Škrbino-planina Razor. Zabrinut sam da zalutam neoznačenom stazom od Kala do Migovca. Obrnuti smjer me malo brine silazak po plezaju. S obzirom da pišete o lošim cestama do izlazišta pomalo sam zbunjen treba li bolje krenuti s Tolminskih Ravni ili s Planine Kuk. Hvala na mišljenjima i informacijama.
         
Copyright © 2006-2026 Hribi.net, Uvjeti korištenja, Privatnost i kolačići