jojoj - Zadnje poruke

Dolžan sam odgovoriti Zlatici i Apoloniji ali komaj sam pročitao njihove komentare prozor je nestao, pa evo odgovora ovdje:

Na kratko. Važi ono što piše u Mali flori Slovenije. Kad sve promjene budu ovjerene i potvrđene na svim instancama uključujući DNK analize, kako u botaničkom euroobmočju tako i u Sloveniji samoj, bit će vidljivo i u novoj Mali flori Slovenije.
Dakle za Sloveniju su službena slovenska imena i latinski taksoni oni koji su zabilježeni u trenutno posljednjem izdanju Male flore Slovenije.
Dakle slovenski trenutni službeni nazivi su "još po starom": alpski šetrajnik Acinos alpinus.
Možda sam u svom objašnjenju otišao predaleko s namjerom reći da ni u botanici ništa nije zapečaćeno zauvijek, da se stvari mijenjaju s novim saznanjima. Oprostite mojoj nespretnosti. Informacije koje sam dao su točne.
Da Apolonija, da po trenutnoj situaciji su i tako svrstani u Mali flori u dva različita roda. (dok DNK analize to konačno ne opovrgnu ili ne).
Nadam se da sam ovaj put bio jasniji.
I neka dodam još to, da je pri imenovanju vrsta sve potrebnije znati i stare sinonime, da se čovjek ne izgubi u sve većem poplavu naziva.

Vodna menta - Mentha aquatica
Još dve tri riječi o vodnoj ment i stara dosadna tečka će dati mir i prepustiti prostor drugim temama.
Ovo je druga biljka o kojoj sam se spotaknuo pri ulasku u portal »hribi« zato navodim neke argumente da ona biljka kod Karera na koju sam već dao primjedbu nije vodna menta nego nešto drugo.

Kratki opis: vodna menta - Mentha aquatica (L.)
Čašica je izvana gusta kratkodlaka.
Cvat je vršni, više-manje jedinstven, sastavljen od jako približenih lažnih cvjetnih kolutića čiji su podporni listovi jednako dugi ili kraći od cvjetova – jedva primjetni (i mnogo manji od stabljičnih listova), te je glavičasto (na vrhu kuglasto) manje od 2x tako dugo kao što je široko. Mogu se pojaviti i 1-2 cvata od lažnih kolutića ispod glavnog cvata u zalistjima gornjih listova.
Stabljični listovi su uvijek jasno peteljasti s 15-25 mm dugom peteljkom mogu biti kratkodlaki s obje strane ili gore gotovo goli.
To je biljka visoka 15-50 cm s pritlikama koje su olistale u vodi i uspijeva samo na mokrim staništima, često močvarnim ili povremeno poplavljenim. (ne samo vlažnim)

Mente iz skupine M. x piperita agg. (agregat – skupina) npr. imaju cvatove koji su 2-4 x tako dugi kao što su široki. Čašica je izvana gola ili malo dlakava. Listovi mogu biti goli ili jako dlakavi, peteljasti s peteljkom kraćim od 15 mm.

Mente iz skupine M. spicata agg. imaju vršne cvatove koji su više od 4x tako dugi kao što su široki i mogu biti jedinstveni ili više puta prekinuti, listovi su uglavnom sjedeći samo donji mogu biti kratkopeteljasti.

Što se tiče menta s podužastim stožastim cvatovima kod kojih sam se već javio, da kažem da su mente u cjelini prilično zahtjevni rod za određivanje, posebice skupina M. spicata agg. s podužastim stožastim cvatovima. Zbog velike varijabilnosti unutar samih vrsta i brojnih međusobnih hibrida koji jesu ili nisu plodni i razmnožavaju se vegetativno.
Za ilustraciju da napišem da među njima spadaju npr.: M. spicata; M. longifolia, M. x rotundifolia, M. x villosa, M. suaveolens, M. microphylla (»x« u nazivu znači križanac), pa još bi se našlo.

Sljedeća skupina menta su mente s prekinutim cvatovima – sastavljenim od lažnih kolutića u zalistjima stabljičnih listova (podpornih listova cvata) na čvorovima od kojih je relativno lako prepoznatljiv polaj (ili polajeva meta) M. pulegium koji ima podporno lišće cvata približno jednako veliko ili samo malo duže od cvata. Ostale mente iz te skupine uključujući njivsku mentu M. arvensis imaju podporne listove cvjetova mnogo duže od cvjetova. Nekoliko se ističe M. arvensis koja je normalno plodna s razvijenim prašnjacima i kod koje je zvonasto čašica jedva vidno ožiljena, ostale imaju zakrznjela prašnjca i čašice s jako istaknutim žilama.

Ponovit ću istu molbu kao kod Scopolijeva grinta. I ovdje bi bilo lijepo da moderator ili autor promijeni naziv kod objavljenih fotografija iz Mentha aquatica u Mentha spicata agg.
Sve s ciljem da se ne šire pogrešne naznake i stvaraju zabunu među ljubiteljima prirode.

jojoj

Hvala Tadej
Hvala zlatica
S godinama se naučiš što treba slikati na biljkama da možeš odrediti vrstu. To je sve. Svojim oglašavanjem sam samo htio pokazati drugima koji imaju fotoaparat tek malo vremena u rukama i još nemaju toliko iskustva kako fotografirati biljke da je za florističku fotografiju nužno uhvatiti važne detalje koji puno kažu o biljci. Ukratko omoguće određivanje vrste. Učimo se samo iskustvom. Jedna poslovica kaže da se pametni uče na tuđim greškama manje pametni na svojim.
Naravno drugačije fotografiramo ako želimo umjetničku fotografiju ili dokumentarnu ili... Svaka svrha traži svoj pristup. U jednom komentaru komentator je rekao da se treba skloniti na koljena. Ispraviti ću ga toliko: Ponekad se treba i vukuti na trbuhu da nešto uspije.