Pozdravljeni, nov sam na hribi.net.
Ipak sam otvorio ovu novu temu jer vidim da imaju svoje rubrike za planinski tek, planinsko kolesarstvo, za nordijsku hoju ima trenutno samo 1 objava.
O nordijskoj hoji kratko. Radi se o običnoj, ali bržoj hoji koja se izvaja po mogućnosti sa štapovima od jednog dijela i posebnim remenom da ne treba cijelo vrijeme čvrsto stiskati štap.
Ja se bavim podvrstom - sportskom nordijskom hojom, uglavnom po ravnici. Ovo nije atletske brze hode s neprirodnim okretanjem kukova, ne, ovo je potpuno prirodna hoja s malo dužim koracima i snažnim odgurnućima rukama da i ruke bole. Budući da imam lijepe ravne staze u svom mjestu, uglavnom vježbam tamo, do većih brežuljaka pa moram već u auto. Ako hodaš nordijski vrlo brzo (8 ili 9kmh) puls se popne na vrh i bez uspona.
U zadnje vrijeme počeo sam nordijski otkrivati Sloveniju i utvrđujem da treba biti prilično iznajdljiv da nađeš odgovarajuću stazu. Da kratko predstavim što je meni važno da neka proga bude nordijska. Gledam i s gledišta da je proga takva da bi se na njoj moglo održati nordijsko natjecanje (koja nisu rijetka preko granice).
1. Podloga: Važno je da se štapovi mogu normalno zabiti, hodamo dijagonalno (to znači lijeva ruka i desna noga se istovremeno pomiču). Prikladne podloge su asfalt, makadam, kolovoz su ok, i stazica ako nije preuska i da se štap može zabiti. Smetaju vrlo neravne podloge, korijeni, vrlo kamenita ili stjenovita staza jer se kvalitetna karbonska štap od jednog komada može slomiti.
2. Nagib. Ako želiš pravilno nordijski hodati, odguravati se i ubrzavati i u brdo, ono ne smije biti previše strmo. Ovisi i o spremnosti pješaka, ali rekao bih oko 100 do 150m uspona na km je gornja granica.
3. duljina nije tako važna, ovisi uglavnom o spremnosti, može biti 2 km, može 20 km.
U Sloveniji je tradicija planinarenja velika, skoro svako mjesto ima svoj brežuljak i puno markacija do njega. Po mojim iskustvima te markirane planinarske staze, prečice kroz grmlje i korijene nisu previše prikladne za nordijski stil. Neka dobar primjer, Sveti Jakob nad Preddvorom. Znao sam markiranu stazu već prije, klasični pohod, ali nije baš prikladna za nordijski slog. Ovih dana otkrio sam da postoji i makadamska staza ravno do vrha i prošao je. Široka je cijelim putem i baš prikladna za nordijsku hoju. Sat mi je pokazao 4,8km i 450 visinskih metara, lijepo se dalo hodati cijelo vrijeme, i prekrasan pogled s vrha.
Neka još nekoliko primjera nordijskih staza s usponima: Staza na Sv. Primoža kod Kamnika, također uglavnom makadam, tamo malo strmije jer za sličan uspon oko 400m trebamo dobre 3km.
Staza od početka Logarske doline do slapa Rinka. Tu najbolje držati zelene oznake za biciklističku stazu, i sat mi je pokazao dobrih 8km i također oko 400m uspona.
Ako koga zanima može ovdje dodati svoje prijedloge ili bolja iskustva, koje staze su prikladne za pohod s nordijskim štapovima. Možda ćemo skupiti toliko opisa da se može dodati u pretraživač ili uz opis staze oznaka Prikladno za nordijsku hoju.
Ovako odmah bi rekao da po Pohorju i Rogli sigurno ima puno prikladnih staza već zbog konfiguracije. Također na Obali i u Prekmurju. Ali više me zanimaju središnja Slovenija i Gorenjska jer su bliže meni.
Bit ću sretan svakog dobroćudnog komentara na ovu temu.
Lp