zokica - Zadnje poruke

Za prečenje Špičja od Sedmerih do Prehodavaca računajte 4 do 5 sati. Put zahtijeva koncentraciju, nije previše zahtjevan, osim što je lijepim vremenom sunčan (potrebno ponijeti tekućinu), kod nepovoljne prognoze bolje odgoditi na neki drugi dan (put ide dosta po grebenu).
Put je lijep - razgledan, jezero Ledvička prati veći dio puta, pa i kakva tropa kamzika može se sresti, posebno kad budete gledali prema sjeveru.

Ako bi bilo tako onda ne idite gledati tog škafa, jer je adrenalin prevelik i "projektil možeš dobiti i na samom rubu škafa.
Spust u škaf u ovo vrijeme je doživljaj i ako imaš opremu pa nekog iskusnog zraven onda ideš.

Ja se spuštam krajem jula, kad je dubok manje od metra:-)

Janez - čestitke s malo zavisti.

Uspinjanje po feratama i penjanje nemaju zajedničke točke osim uživanja. Oprema također, osim kacige i kakve vponke s maticom nema ništa zajedničko. Istina je da ferate od D dalje nisu za svakoga i treba kilometraže na feratama ako se hvataju veće težine. Rekao bih neka svatko uživa gdje se vidi.
Čovjek je biće koje uspjehe drugih shvaća kao ljubomoru.

Čestitke Primožu i njegovom timu djevojaka za spomenute ferate i sretno te puno užitaka dalje.

Hvala treba reći Damjanu. Mi smo se samo sreli.
Da bio sam baš taj kojeg si pitao koliko još do VŠ:-)
Istina carniolus, vrijeme je bilo još više nego odlično i ja imam i lijepe fotke. Bili smo s kolegom taj dan 13 sati na putu. Vrijedilo je.

Slažem se s tobom zlatica. Stvarno lijep zapis.

Sreli smo se neki loš sat vremena (za obiteljicu iz Prehodavaca) pred Velikim Špičjem. S kolegom smo ih već usmjerili prema Prehodavcima, krmskim policama, Doliču i Velikom polju.

Sviđa mi se kad vidim cijelu obitelj tako aktivnu.

Do slapa je prava šetališna staza. Dakle dopušteno i prikladno.

Na Vernar samo uz lijepo vrijeme.
U gornjem dijelu na predvrhu treba odabrati pravi put.
Jer je vrh dosta manje posjećen i put ide po J i JZ možeš presresti kakvog modrasa (ili on tebe :-)

ttpro: s sobom na turu uzmi cepin i ako nisi sam i vrv - to je to. Nije nikakav teret, ali i preko ljeta dobro dođe.

Snijeg koji se zadrži do ljeta tvrd i zbijen, zamazan, uglavnom na strmim nagibima i osjenčenim stranama.

Na takvim turama oprema vrlo važna.

Mišljenja pojedinačno mogu zavaravati. Za nekoga na putu nema prepreka, za drugog mali prepad velik izazov.
Ako si početnik i neupućen u planine nikad sam.

Dio staze od MB do gotovo Pankraca - 7 grupa PD Maribor Matica označilo ove godine 16. travnja. Predviđeni preostali dio od Pankraca do Dravograda možda u jesen.

Vodiča za Triglav dobiješ za 100€. Povežeš se s nekim planinarskim društvom koje ima ove godine u planu Triglav.

Dravograd - Košenjak - Kozji vrh - Pernice - spust u Bistriški jarek - Sv. Jernej - Sv Primož nad Mutom (Glavar) Radlje (noćenje kod Žohara) ukupno hoda 10 sati.
Drugi dan
Žohar - Kapunar - Remšnik - Pankrac - (spomenuti Tertinek pod Pankracom) - Kapla - (Sršenov vrh preskočite - 2 sata s puta) - Gradišče - Sv. Duh na Ostren Vrhu - Žavcar (noćenje). Ukupno hoda 11 sati.
Žavcar - Tojzlov vrh - Urban - Maribor - 5 sati.
Ako su ture preduge onda vreća za spavanje i noćenje kod nekog kmjeta.

Veliki lovkar potiče iz Australije i najvjerojatnije je dovezen u Europu prije I. svjetskog rata

sporama uz uvoz sirovina. U Engleskoj je prvi put u Europi zapažen

1914., tako i kod nas se u zadnjih godinama ova egzotična

gljiva pojavljuje vrlo masovno. Raste od ljeta do kasne jeseni

u mješovitim bukovim šumama, parkovima, uz šumske staze i

livadama blizu šume.

Veliki lovkar je vrlo zanimljiva i po neobičnom izgledu i

smradu odmah prepoznatljiva gljiva. Sazreli trosnjaci slični su

morskoj zvijezdi koja ima na crvenim krakovima tamne sluzave mrlje.

Prilikom sazrijevanja, u povoljnim uvjetima u nekoliko dana jaje na vrhu pukne i iz njega izniknu

dijelovi plodišta slični zamkama. Trosi gljive zalijepe se za noge muha i na taj način

šire se na druga područja. Gljiva je zbog mirisa po strvinama nejestiva.

Uz pomoć informacija s weba pripremio P. J.

Hmm... po komentaru ms primoz se pitam jesu li planine izgubile svoj smisao. Jesu li stvarno samo poligon nekog dokazivanja ega.

Na Pl. pod Mišelj vrhom iz smjera Velikog p. držiš se samo lijevo kod posljednje propale pastirske kuće.
Staza je lijepo uhojena i laka, zaštita nije nikamo potrebna.
Uostalom, imaš Jezerski Stog od Vodnika uvijek pred sobom (naravno ako nema magle).
Druga strana Jezerskog prevala je Pl. Jezerce (pitka voda), 20 min silaza s prevala. S Pl. Jezerca, poslije pola sata umjerene hode, dolaziš na Pl. Krstenicu.

Ako bi slučajno htjela na Prevalski Stog, možeš skočiti još na Adma i Evu.

Kod lijepog vremena razgledi sa svih spomenutih vrhova su zaista veličanstveni, posebice prema Velikom polju s Toscom i Vernarom u pozadini i naravno Triglav, Rjavina, Mišelj vrh, Škednjevec, Debeli vrh...

Sretno!

Od Velikog polja do planine pod Mišelj vrhom. Tamo se držiš lijeve staze prema Jezerskom prevalu (desna ide na Mišelj preval na Prevalski Stog ili prema Pl. u Lazu).
S Jezerskog prevala imaš do vrha 15 - 21 minuta, do prevala s Velikog p. pa dobar sat.