Hribi.net
Hribi.net
Prijava
Prijava
Korisničko ime:
Lozinka:
Prijava
Još niste registrirani? Registracija.
Zaboravili ste lozinku?
      
s51kq / Zadnje poruke

s51kq - Zadnje poruke

Pokrenute teme:
Komentari:
s51kq15. 08. 2010 07:58:30
I par kilometara na JZ strani doline susjedna Brinjeva Gora nad Zrečami "Boštjanova ferata"

Obje su kratke, lake i mogu se obaviti u jednom dopoldnevu.
s51kq14. 08. 2010 09:36:09
/@blackt/ U uspravnim stijenama, kao slobodni penjač znaš da je uvijek najvažnija sigurnost. Tu ti plezaljke sigurno nude veću sigurnost zbog boljeg prianjanja i mogućnosti stajanja na najmanju površinu, u odnosu na planinarske cipele. Dok si u stijeni njihova upotreba predstavlja veliku prednost. Na planinarskom terenu pak s njima ionako nema što raditi - preopasnici su (klizanci). Osobno vidim u njihovoj upotrebi i važnu prednost ako moraš netko spasiti. Tamo bez njih, jako previsnih dijelova sigurno nećeš uspet popeti se gore/dol 3x tijekom pripreme sustava za dizanje onemoćalog ili ozlijeđenog.

Dva "??' se malo doista odnose na one koji možda sumnjaju u smislenost upotrebe u feratama. Ali ipak je samoumevno da ćemo u teškom terenu koristiti najprikladniju opremu, uključujući obuću. Ako je netko protiv, to je njegov osobni stav i osobni problem. Nije bilo namijenjeno zlonamjerno.

Ako budeš hodio po inozemstvu, vidjet ćeš da tamo mnogi pravi penjači koriste plezaljke i u feratama, naravno u teškim gdje je njihova upotreba smislena. Podplat plezaljki se namreč brže troši na šljunku nego na pločama.

Uostalom, pogledaj neki album na mojim planinarskim stranicama i vidjet ćeš da idem i u ferate s njima bez srama. Sigurnost je ipak na prvom mjestu!


Lp, Mijo
http://atv.hamradio.si/gore
s51kq12. 08. 2010 11:24:30
Plezačke u ekstremnim feratama ??

Ekstremne ferate ne znači samo okomitih i previsnih stijen, nego i teren bez većih oslonaca, pouzdanih i dovolj velikih stopa, čak često plaćasto i potpuno zglazeno - ravno stjene. Jedna od značajki ekstremnih ferata je i ta da u najtežim mjestima obično nemaju kuke ili čavle na koje bi se moglo stati ili ih koristiti za hvatanje. Ukratko na njima su moguće sve kombinacije teškog uspravnog terena koji često ima negativni nagib.

U takav ozbiljan teren se nikako ne upuštajmo sa slabom obućom! Plezačke su tu u velikoj prednosti pred nespretnim planinarskim cipelama. Uz veću pouzdanost stopanja znače i znatno lakše savladavanje nagiba stjene. Naravno da se treba svjesiti opasnosti njihove upotrebe. S plezačkama samo iznimno stupamo bočno - na rub. Obično stupamo na vrhove prstiju i tako prenosimo težinu van previsnog terena, čak i zatiskanjem noge u pukotine itd.

Stupanje s plezačkama po travi, blatu ili mokrom kamenom terenu u takvom nagibu obično je kobno i znači trenutni zdiz bez mogućnosti kontrole zaustavljanja. S druge strane plezačka odlično drži na suhom, monolitnom, neprašinom kamenju. Njome možemo odlično stupati na vrhove prstiju u vrlo male pukotine ili rupe, idealno penjati kamine u feratama, ploče na trenje itd. Kad dođe do potrebe za spašavanjem u ekstremnim feratama, one mogu biti ključne jer omogućavaju uz primjenu odgovarajuće plezačke tehnike najjednostavniji pokret spasitelju gore i dolje u previsu... (prolazak mimo nemoćnog, priprema konopca, sidrišta i sustava za spašavanje itd). Kao što se dogodilo jučer kad smo u Maltatalu spašavali preplašene i iscrpljene Mađare kroz ključni previsni dio slapa koji je tako težak i tehnički zahtjevan da tamo nemaju što tražiti oni bez stvarno puno pravih plezačkih iskustava (alpinističkih ili iz najtežih ferata).

Ukratko u većini novijih ekstremnih ferata održavatelji i službeno preporučuju ili čak propisuju upotrebu plezačkih. Za planinarski dio što prije normalne pristupne cipele na noge.

Lp, Mijo
s51kq9. 08. 2010 13:17:15
Super, onda nema drugog nego marljivo skupljati smjerove da se ispune uvjeti za napredovanje u mlađeg pripravnika. I naravno ispit što prije, bez njega nema nastavka ... Što ti sve još fali: kopnena, zimska ili ledenjačka tehnika? Na kojem AO si?

Nakon alpinističke škole, uz hrpu popeljanih dugih smjerova, ne bi smio imati problema u teškim feratama. Školovan si - znaš što radiš, znaš se spašavati i imaš djelomično razvijenu tehniku kretanja po stijenama. Dakle samo hrabro i pametno naprijed.

Veliko uspjeha!
s51kq9. 08. 2010 12:17:14
Bojan, ako te veseli pravo penjanje, što prije u alpinističku školu. Budući da si mlad vrlo je jednostavno. Sada u jesen, kad većina odjeljenja počinje s upisima, idealna je prilika. Sjećaš li se Nine iz "A" tečaja? Sada je već starija pripravnica u njihovom alp. odjelu.

Lp, Mijo
s51kq9. 08. 2010 11:21:33
U Königsjodleru svake godine ima puno nesreća i spašavanja, i nije za podcjenjivati. Najopasnija je nagnuta žičara, jer većina ne koristi konopce i prusike za spuštanje/osiguranje tijekom spusta, pa ni odgovarajuće (debele) kožne rukavice za kočenje nemaju sa sobom. Najviše prijeloma i ozljeda je u stijeni gdje završava FlyingFox žičara. Osim toga, neki uvijek ne poštuju pravila samoosiguranja - solo pležu, kao i to što idu s premalo iskustva za tu težinu.

Zadnje dvije nesreće sa smrtnim ishodom stare su samo par dana (1. kolovoza 2010.). U nekoliko sati razmaka pali su dolje 50-godišnji njemački kriminalist i 47-godišnja češka liječnica. Prvi 100m, druga dobrih 50m duboko, gotovo na istom mjestu.

S izlazima u hitnim slučajevima je obično tako da ako nemaš sa sobom dvije 60m konopce, daće, čekić i klinove, onda si propao. Naravno, moraš poznavati barem osnovne alpinističke manevre itd. Onaj kome u ferati više ne ide, obično nije fizički sposoban samostalno se spustiti, osim grčeva još ga i psiha dira. Takvog treba izvući iz stijene jednim od načina spašavanja.

Dok se ništa ne dogodi, ok površno gledano ne treba ništa znati i nikakvu dodatnu opremu imati sa sobom. Ali je tome stvarno tako?

Granica između užitka i nesreće u teškim feratama je sasvim blizu nas. Nažalost, neki to shvate kad je već prekasno. Sticanje iskustva postepeno, dobra psiho-fizička priprema, dobra priprema za ture, pogodno vrijeme, dovoljno opreme i iskustva za eventualno spašavanje, te pouzdan partner čak i u feratama igraju ključnu ulogu.

Ferata Königsjodler napravljena je 2001. godine i ima samo ocjenu C/D, što možda zavede. Međutim, njena duljina, izloženost i tehnička zahtjevnost još uvijek, u doba težih ferata od ove, predstavljaju ozbiljan zalogaj čak i za iskusnog gorštaka.

s51kq8. 08. 2010 15:39:04
Neke fotke i materijala za Königsjodler skupio OVDJE
s51kq8. 08. 2010 08:47:30
Königsjodler do nedavno je važila za jednu od najzahtevnijih. Jedna je i od najvećih privatno napravljenih ferata uopće. Budući da su ovaj godinu Austrijanci proširili ljestvicu ocjena do F/G! i napravili prvu feratu težine E/F, Königsjodler je samo još duga (vremenski zahtjevna) teška ferata za najiskusnije. Tehnički su najnovije sigurno teže. Ta E/F je tako teška da se pitam mogu li je uopće popeti, unatoč alpin. iskustvu.

Inače na Königsjodleru trebaš i dvostruki vozičak i radne rukavice za Flying Fox (čeličnu žičnicu), vodnički konopac, i prije svega dobre vremenske uvjete cijeli dan. Tura je izuzetno duga, nema hitnih izlaza! Pa oprezno, ove godine već su dvojica mrtvih u njoj.
s51kq7. 08. 2010 22:13:36
Škoda, jer je Kaiserschild bila "opasna" stvar. eek Posebno u smislu zaokretnosti i duljine jedna od najtežih za teške. Većini iskusnih sudionika najteža do sada, osobno pa nešto prosječno na vrhu ekstremnih jeklenih... Sigurno nitko neće zaboraviti. mežikanje

s51kq7. 08. 2010 21:11:04
Za ozbiljan test sposobnosti plezimo tu školsku feratu bez kline i skoba, samo na trenje! Gore i dolje na isti način. Znači "dozvoljeno" hvatanje žice i stijene, stopalo isključivo na stijenu trenje. I u prevjesnim dijelovima stijene.

Ovaj način penjanja simulira višu razinu (D, D/E) nego sada u ferati punoj skobama. Tko zmože bez većih problema može razmišljati o D/E feratama u visokogorju. Naravno tamo slična teškoća (nedostatak skoba i prevjesna ili pločasta stijena) ali mnogo veći opseg.

I puno užitaka pri sticanju iskustva!
s51kq7. 08. 2010 20:46:48
Bojan živjo! Ferata Türkenkopf je speljana kružno. Po njoj ne dolaziš na vrh, nego samo prelaziš okomite stene u smjeru rudnika. Kad dosegneš najvišu točku, počinješ silaziti jednako po ophodnici (A/B) do mjesta koje zovu Türkenkopf. Radi se o uskoj oštrom prepadnom stijeni (ophodnica), s koje imaš s ruba fantastičan pogled na cijelu dolinu. U nastavku imaš još nekoliko stotina metara ophodnice, onda možeš birati desno gore širokom stazom do rudnika, ili lijevo dol prema Turškoj opservatoriji i dalje do parkirališta (iz ceste kod smjera u šumu, lijevo).

Inače pogledaj djelomični opis
OVDJE

Lp, Mijo
         
Copyright © 2006-2026 Hribi.net, Uvjeti korištenja, Privatnost i kolačići