Planina pod Golico - Golica (mimo ovčarske koče - vzhodna pot)
Ishodište: Planina pod Golico (980 m)
Širina/Dužina: | 46,4624°N 14,0488°E |
| |
Ime puta: mimo ovčarske koče - vzhodna pot
Vrijeme hodanja: 2 h 45 min
Zahtijevnost: laka neoznačena staza
Visinska razlika: 855 m
Visinska razlika po putu: 855 m
Zemljovid: Karavanke - osrednji del 1:50.000
Preporučljiva oprema (ljeto):
Preporučljiva oprema (zima): cepin, dereze
Pogleda: 18.665
| 1 osoba voli ovu objavu |
Pristup do ishodišta:
S autoceste Ljubljana - Jesenice idemo do izlaza Lipce (moguće i Hrušica) i pratimo cestu naprijed u smjeru Jesenica, a tamo nas putokazi za Planinu pod Golico upućuju na usponsku cestu (odvojak je označen i nalazi se na dom zdravlja u Jesenicama). Relativno strma cesta ubrzo nas dovodi u spomenuto selo, gdje se u svibnju na okolnim livadama možemo diviti cvatnji narcisa. Parkiramo se na jednom od parkirališta uz podnožje ski centra Španov vrh.
Opis puta:
Sa parkirališta nastavljamo asfaltnom cestom koja nas nakon nekoliko minuta hoda dovodi do označenog raskrižja na kojem nastavljamo lijevo dolje u smjeru Rožca (ravno Golica, desno Španov vrh). Nastavljamo cestom koja nas pored crkve sv. Križa dovodi do neoznačenog raskrižja (kod križa), gdje nastavljamo desno. Sa spomenute ceste ubrzo se lijevo odvaja markirana staza na Rožcu, a mi nastavljamo ravno pored nekoliko kuća.
Cesta koja prolazi uz potok Beli potok kratko vrijeme se strmo uspinje, a potom nas dovodi do trošne kuće, gdje nastavljamo desno relativno strmim kolnim putem (lijevo preko mostića Rožca).
Strmina kolovoza koji prolazi kroz gustu šumu ubrzo se smanjuje i nakon nekoliko minuta dodatnog hodanja dovodi nas do križanja, gdje nastavljamo desnim uzlaznim kolovozom (između oba kolovoza na panju postavljen je manji pećina).
Kolovoz ubrzo izlazi iz šume na kraću kamenitu i panoramsku padinu, nakon čega se vraća u šumu, gdje nastavljamo do izlaska na šumski put. Spomenutu cestu samo presijecamo, a zatim se uspinjemo lavinskom strminom ravno uvis (ovaj dio staze je lavina u potpunosti uništila).
Kada se uspinjemo lavinskom strminom držimo se lijeve strane, jer ćemo na navedenoj strani nakon cca 50 metara uspona uočiti kolnu stazu koja nastavlja kroz šumu.
Već nakon nekoliko koraka uspona kroz šumu, stupamo na manju čistinu, uz čiji rub stoji manja drvena kućica. Nastavljamo širokim putem koji prelazi kroz šumski pojas i ubrzo nas dovodi na niži dio planinskog pašnjaka gdje stupamo na manji prijelaz. Nastavljamo desno, prelazimo ogradu za ispašu iu par koraka se uspinjemo do pastirskog doma Golica.
Od pastirskog doma nastavljamo ugodnim pješačkim putem koji nas ubrzo dovodi do ograde na gornjem dijelu planinskog pašnjaka. Prelazimo ogradu i nastavljamo uspon po užoj travnatoj padini (na ovom dijelu pješačka staza je slabo vidljiva), na kojoj se za nekoliko minuta uspinjemo na neizraziti bočni greben, gdje uočavamo manji drveni znak s izblijedjelim natpisom Koča na Golici.
Uspon nastavljamo lako sljedljivim putem koji se dijagonalno uspinje prema istoku. Više se uključujemo na markiranu stazu sa sedla Jekljevo sedlo koju pratimo desno. Slijedi nekoliko minuta prelaska relativno strmih padina i staza nas dovodi do planinarskog doma Koča na Golici.
Od planinarskog doma nastavljamo uspon prema sjeveru po najprije blagim potom strmim travnatim padinama. Nakon dobrih 20 minuta uspona strmina opada i staza skreće lijevo. Slijedi cca 15 minuta hoda po sve panoramskijem gornjem grebenu Golice.
Slike:
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
Rasprava o izletu Planina pod Golico - Golica (mimo ovčarske koče - vzhodna pot)
|
Franc6012. 11. 2021 21:33:21 |
Za spremembo sva izbrala ta pristop. Malo sva se zgubljala, nekajkrat bila v dvomih. To pa predvsem zaradi sprememb, ki so nastale zaradi vlak in gozdne ceste. Zato nekaj dopolnitev sicer dobremu opisu. - začetni kolovoz je na novo skopan, utrjen in zelo zvožen. Za gozdarje je označen z roza črtami in znaki. Odpelje pa nas daleč v desno - če mu seveda sledimo. Z njega je treba zaviti na opisan kolovoz, ki pa ga je težko opaziti. Novi ga namreč odreže in zakrije. Treba je biti pozoren, da na levi strani nad sabo najdemo pravo nadaljevanje. Po ozkem prehodu med skalama zavijemo desno navzgor ali pa to naredimo že pred ožino. - razpotje z manjšim možicem na štoru je bolj zaraščeno kot na sliki (14)- smrečice in praprot. - ko se prebijemo na gozdno cesto (zaradi nasipa malo stran od prvotne poti), je ne prečimo, ampak enostavno gremo po njej. Poleti seveda ni plazovine, nekaj časa je celo betonirana. Mala koča (slika 20) je sedaj nova, napis pa nam pove, da je tam volovska planina... Velja poskusiti ! Za razliko od običajne steze verjetno ne boste srečali nikogar.
|
|
|