Frekvencija srca pri turnom skijanju
|
| 1mitjas21. 12. 2011 14:59:03 |
Malo duži, ali u suštini takav je bio naslov moje diplomske na Fakultetu za sport. Od tada je prošlo već više od šest godina i možda će koga zanimati.
Nakon prvih tura u listopadu sezona očito počinje. Za većinu ljudi dobili smo iznenađujuće rezultate, ovdje ću objaviti zaključak, za one kojima je zanimljivije više priložen je cijeli rad.
Frekvencija srca je općenito uobičajeni parametar praćenja stupnja opterećenja pri aktivnosti. Isto opterećenje različiti pojedinci savladavamo različitim naporom. Namjera naše zadaće bila je praćenje frekvencije srca kod početnika turnog skijanja i utvrđivanje kako se frekvencija srca razlikuje između pojedinih dijelova ture, između spolova i kod različitih vodnika.
U zadaći je sudjelovalo 31 studenta i studentica Fakulteta za sport, 20 muškaraca i 11 žena. Prosječno su imali 22 godine, bili su različito tjelesno pripremljeni, na dan mjerenja su bili zdravi.
Namjera diplomske zadaće je u najvećoj mjeri upoznati što širi krug ljudi o frekvenciji srca pri turnom skijanju, značaju njezina mjerenja, razlikama u uloženoj energiji između studenata i studentica i naravno o samoj tjelesnoj pripremljenosti koju zahtijeva turno skijanje. Također smo se posvetili razlikama između uspona i spusta, jer mnogi misle da su osvojenim vrhom završili turu i da za skijanje ne trebaju snage. Sve to će pomoći pri planiranju i izvođenju tura na skijama, tako turnosmučarskim početnicima, majstorima turnog skijanja kao i struci. Nadamo se i da će zadaća odvratiti ljude od precjenjivanja svojih sposobnosti, što je još uvijek jedan od glavnih uzroka nesreća u planinskom svijetu.
Između uspona i spusta nismo primijetili nikakve razlike, iako su to potpuno odvojeni dijelovi ture, kako po trajanju tako i po načinu kretanja. Slično, do statistički značajnih razlika nije došlo između muškaraca i žena, dogodilo se upravo suprotno od očekivanog, žene su imale nižu prosječnu frekvenciju srca. Utvrdili smo i da različiti vodnici nemaju utjecaja na frekvenciju srca, jer se svi trude prilagoditi svoj tempo što više grupi koju vode.
Turno skijanje je jedna od najljepših aktivnosti u zasniprenom planinskom svijetu. Naporno je onoliko koliko si ga turni skijaš sam napravi napornim. Intenzitet napora regulira tempom hoda i spusta. Ako želi uživati u ljepotama planina i kretanju po svježem zraku, tempo napredovanja će biti sporiji. Ako želi veći tjelesni napor, tempo će biti odgovarajuće brži. Uz odgovarajući odabrani teren odnosno turu, turno skijanje je prikladno tako za početnike kao i za iskusne turne skijaše, one koji su kondicijski dobro ili samo prosječno pripremljeni.
Cijeli rad možete pronaći na www.mitja.alpinizem.net
| (+1) |  | |
|
|
|
|
| lynx21. 12. 2011 17:04:09 |
Zanimljivo, moje iskustvo nije takvo. Općenito mi frekvencija brzo skoči prema maksimumu, osim ako snijeg nije stvarno konzistentno jednak i vjerujem mu. Obično su redoviti predahovi nužni. 
| (+1) | | |
|
|
|
|
| enjanez21. 12. 2011 18:50:38 |
A kod mene frekvencija pulsa viša pri spustu. Istina imam 33 godine više od prosjeka. 
|
|
|
|
| 1mitjas21. 12. 2011 19:58:57 |
To se događalo i ovdje. Mjerili smo frekvenciju cijelo vrijeme ture, isključili smo odmor na vrhu pa izračunali prosječnu frekvenciju srca u usponu i prosječnu u spustu. Pri spustu naravno puno skakala i smirivala se tijekom odmore. Cijelo vrijeme spusta (uključujući odmore) bilo je prilično slično cijelom vremenu uspona (uključujući odmore).
| (+1) | | |
|
|
|
|
| 1mitjas21. 12. 2011 20:04:23 |
Još jedan stavak iz dijela koji objašnjava metodu:
Tura na 2003 m visoku Lanževicu bila je u okviru redovnog programa predmeta Planinarstvo na Fakultetu za sport. Početak kod koće pod Bogatinom na 1513 m nv. Znači studenti su napravili 490m relativne visine gore i toliko dolje. Tura ukupno 4 sata i 4 minute. Od toga 2 sata 24 min uspon i 1 sat 40 min spust. Duži odmor na vrhu nije uključen u vrijeme ture. Tura u cijelosti na skijama.
Kod uspona i spusta očekivali bismo razlike jer su potpuno odvojeni dijelovi, i po načinu kretanja i trajanju napora (uspon 2 s 24 min, spust 1 s 40 min), ali ipak nema razlika. Prosječne vrijednosti frekvencije srca za muškarce uspon 142,9 ± 12,6 i spust 143,8 ± 12,5. Ove vrijednosti vrlo blizu istraživanju Sevška (2000) gdje također nema razlika uspon (145 ± 13) spust (146 ± 11) kod turnog smučanja. Frekvencije naših mjerenih 2 udarca/min niže i uspon i spust nego Sevšek (2000). Po dobi očekivano obrnuto jer su turni smučari tamo skoro 30 godina stariji od naših. Poznato da se s godinama frekvencija srca smanjuje (De Vris, 1976). Manju frekvenciju u našem slučaju može objasniti i tempo grupe. Treba znati da su u Sevšek (2000) sudjelovala dva iskusna turna smučara. Cijelu turu imali prilično brz i ujednačen tempo prilagođen njihovim tjelesnim sposobnostima i tehničkom znanju. Oboje na visokoj razini. Naša grupa 12 studenata fakulteta za sport, u pravilu dobro kondicijski pripremljeni ali velike probleme s tehnikom napredovanja turnim skijama. Na toj turi skoro svi prvi put na turnim skijama. Tako tempo prilagođen studentu s najviše problema u napredovanju. Vjerojatno rezultat tako niske frekvencije srca kombinacija dobre kondicijske pripreme studenata i sporog tempa napredovanja posljedica slabe tehničke vještine hoda na turnim skijama. Da nema praktične razlike frekvencije srca između uspona i spusta može se objasniti taktikom vođenja ture koja uključuje tempo s odmorima i odabir terena. Svaki vođa na usponu vodi grupu tako da tempo napredovanja što je moguće ujednačeniji i toliko brz da mu lako slijede svi sudionici. Time se frekvencija srca sudionika skoro ne mijenja. Nakon početnog zagrijavanja dostigne određenu razinu koja se smanjuje samo na kraćim stajanjima. Kod spusta tempo malo drugačiji. Cijelo vrijeme spuštanja skijama treba neprestano kontrolirati smučanje. Promjenjivi snijeg utječe na brzinu spuštanja niz strminu. Turni smučar mora imati u svakom trenutku dovoljno rezerve da se odmah zaustavi. Zbog toga i konfiguracije terena koji je u planinama vrlo raznovrstan dolazi kod spusta do većih oscilacija frekvencije srca. U zahtjevnom terenu frekvencija jako raste, može i blizu maksimalne, na ravnim nezahtjevnim dijelovima može se smiriti skoro do mirovanja. Upravo zbog tih oscilacija prosječna frekvencija srca vjerojatno slična između uspona i spusta.
| (+1) | | |
|
|
|
|
| lynx21. 12. 2011 20:08:04 |
To više nagovještava da su testiranci dovolj često i dovolj dugo odmarali. Zanimljivija bi bila usporedba prosječnih frekvencija samo tijekom opterećenja.
| (+1) | | |
|
|
|
|
| sla22. 12. 2011 08:30:05 |
Zanimljivo. Mitja, misliš li da bi se rezultati razlikovali s drugačijom turom i drugim sudionicima? Lanževica među lakim turnim smukama s relativno niskom visinskom razlikom i blagom smučarijom, plus "difovci" obično imaju kondiciju. Ako VDV, tu s Rudnog polja skoro dvostruka visinska razlika i duža tura strmim vršnim usponom, smučarija na početku prilično zahtjevna. Prosječni turni smučar obično stječe kondiciju mogućim ljetnim usponima i povećava tijekom zime.
| (+1) | | |
|
|
|
|
| 1mitjas22. 12. 2011 10:33:21 |
Lynx - za usporedbu samo tijekom opterećenja svaki student bi morao pritisnuti tipku na satu svaki put kad stane na odmor. Tako bismo izgubili puno podataka jer se ljudi greše i nije sigurno da bi sat ponovno uključio. Dovolj točno isključiti odmore samo po grafovima frekvencije ne ide, barem ne s mojim znanjem statistike. Osim toga htjeli smo podatak iz cijelog spusta, istina više intervalno kretanje ali podatak zanimljiv za nas.
Sla: po mom mišljenju frekvencija srca između uspona i spusta bila bi slična kod većine smučara bez obzira na turu. Vjerojatno bi bila viša nego što smo dobili mi jer je naša stvarno niska, tempo spor. Sam sam na turama koje sam pratio imao prosječno 100 otkucaja/min, otprilike kao šetnja gradom. Da je grupa manja i homogajnija frekvencija bi bila viša, naravno ovisno o tempu i naporu koji smučar uloži u turu.
| (+1) | | |
|
|
|
Za objavu komentara morate se prijaviti:
Ukoliko još nemate korisničko ime, morate se prvo
registrirati.