|
| velkavrh31. 05. 2011 06:27:50 |
Nigde još nisam vidio da je netko pisao o ovoj glavnoj paši i turistički važnoj krvavačkoj planini.
Gore možemo doći gondolama i prošetati do planine. Zanimivija će nam biti ruta automobilom. Možemo se automobilom zaustaviti na vrhu Ambroža i ići šumskom stazom koja je dobro označena, samo početak nema tablice jer počinje tik prije nego skrenemo k seoskom turizmu Pr Ambružarju na lijevo. Nekako nakon pet minuta hoda križanje staza. Možemo odabrati lijevo ili desnu varijantu. Lijeva nas vodi mimo uzletišta za padalce i malo više ulijevo dovodi na lijevu stranu planine Jezerce, desna pak na desnu stranu te planine. Ili se možemo automobilom odvesti na veliko parkiralište kod planine Jezerce. Tu je rampa, do tu vodi široka asfaltirana cesta. Sad možemo ići cestom ravno i kod pročišćavajuće naprave skrenuti desno i doći na planinu. Ljepše je ako s parkirališta idemo desno prema planini Jezerce i uskoro kod velike panoramske table skrenemo lijevo lijepom stazom. Staza nas vodi ispod Kržišća, što je u suštini desna strana Kriške planine koja je zimi divno skijaško područje s ostacima skakaonica. Sad zapravo vidimo žutu poljanu pogačica. Što su narcisi za Goliću, to je Kržišće na strani planine Jezerce za pogačice. Ova staza nas dovodi nasuprot parkirališta ispod kompleksa apartmana koji su sad uglavnom u privatnom vlasništvu, prije godina bili su od tvornica. U sklopu tog objekta je i ugodna gostionica. Kriška planina je važna zimi jer do tu ide lijepa skijaška staza. Odavde idemo skijati na Kržišće ili žičarom natrag na središnja krvavačka skijaška područja. Tu na desnoj strani imamo čak četiri šanse za smještaj ljeti i zimi. Prva je seoski turizam kod Vižinčarju, izuzetno preporučujem, na ulazu nas pozdravlja totem orla. Iznad su apartmani čijeg vlasnika ne poznajem. Zatim slijede Apartmani Pr Škrjancu koji imaju lijepu kmetiju - posljednju u Stiškoj vasi. Posljednja je gostionica ili seoski turizam Pr Florjanu koji imaju i prekrasan seoski turizam na vrhu Ambroža nazvan Pr Ambružarju. Oni imaju i lijepu koću na krajnjem desnom rubu planine gdje se dolazi gore iz Kamniške Bistrice ili nastavlja prema planini Koren i dalje na planinu Košutno ili Kompotelo, samo je otvorena samo zimi. Dakle razloga za posjet ima više nego dovoljno. Možemo ugodno sjediti i uživati domaću hranu. Odavde nastavljamo pohod prema Krvavcu udobnom skijaškom stazom koja nas dovodi ravno ispod hotela na Krvavcu ili idemo stazicom iznad gostionica koja nas dovodi ravno do hotela i Plečnikove kapele. Stvarno je to prikladan izlet s djecom, za malo starije koji ne mogu hodati daleko ali žele udišati gorsku zraku. Prilažem hrpu lijepih slika.
 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15
|
|
|
|
| skala1239. 10. 2011 19:34:41 |
Danas šetnja po snijegu i jakom vjetru po Kriškoj planini. Ljep pozdrav.
|
|
|
|
| Sorok10. 05. 2016 11:40:31 |
Ova smreka na 13. slici podsjetila me na sličnu koja je nekad rasla na Mali Poljani pod Tolstim vrhom, ali je više nema. I ja sam se čudio tako raslim granama - moram prekopati arhivu jer znam da sam je slikao. Vidim da nije osamljeni primjerak, malo sam "poguglao" i iznenađeno otkrio da bi mogla biti t.zv. Zmijasta ili Kačasta smreka koja
je takva zbog mutacije genetskih obrazaca. Kažu da ih u Sloveniji ima samo oko 10.
Tadej, ako je ovo TO možemo biti veseli što smo naletjeli na tu rijetkost i bili pozorni bez da znamo za nju
| (+1) |  | |
|
|
|
|
| Tadej10. 05. 2016 12:01:16 |
Zmijolike smreke sam već vidio neke i mene je prvo podsjetila na to.
Zmijolika smreka na Slivnici http://www.hribi.net/slika.asp?pot=57404
Smreka na slici 13 je obična smreka.
Pisao sam Zavodu za šume Slovenije i od OE Kranj dobio sljedeći odgovor, čiji dio objavljujem, a zahvaljujem im se i na iscrpnom odgovoru.
"Iz slike se vidi da je riječ o običnoj smreki. Smreka je očito u prošlosti više puta jače oštećena, imala je odlomljen vrh, i svaki put ulogu vrha preuzelo više grana što je dovelo do ove zanimljive košate forme. Košate smreke s više vrhova češće dobivamo u okolini planinskih pašnjaka. U planinskom svijetu češći su jaki vjetrovi koji odlomljuju vrh, pojedina izložena stabla mogu više puta pogoditi munja, stabla na paši češće oštećuje i čovjek ili stoka. Uvjet za takav oblik rasta je da je stablo cijelo vrijeme imalo dovoljno svjetla sa svih strana, dakle cijeli život raslo samostalno na otvorenoj pašnoj površini. Zbog čestih i jakih rana takva stabla su obično bolesna - kroz rane ulazi gljivična infekcija, najčešće se pojavljuje crvena trulež. Kad trulež napreduje, stablo postaje sve slabije otporno na vanjske utjecaje. Smanjuje se prije svega statička stabilnost što s vremenom može dovesti do padanja cijelog stabla ili pojedinih grana (vjetrolom, snegolom), što je nažalost vidljivo i na vašoj slici."
| (+2) | | |
|
|
|
|
| tinky10. 05. 2016 12:17:15 |
 1
|
|
|
|
| Sorok10. 05. 2016 12:25:12 |
Hvala! No, sad se neću više motiti - kakorkoli i ovakva je fajn vidjeti
Tinky, jesi li htio reći da smo je zajedno našli na M. Poljani 
| (+1) | | |
|
|
|
|
| Sorok10. 05. 2016 12:28:03 |
Aha slika. Da, tada je već bila oborena.
| (+1) | | |
|
|
|
|
| Sorok10. 05. 2016 18:42:02 |
| (+1) | | |
|
|
|
Za objavu komentara morate se prijaviti:
Ukoliko još nemate korisničko ime, morate se prvo
registrirati.